Svjetska povijest 20. stoljeća

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za 20. stoljeće s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za povijest 20. stoljeća.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• samostalno i kritički analizirati literaturu i izvornu građu za razdoblje svjetske povijesti 20. stoljeća
• objasniti socijalne, kulturne i ekonomske procese i značajnije političke fenomene navedenog razdoblja
• argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za razdoblje između dva svjetska rata
• analizirati politički i gospodarski sukob SSSR-a i SAD-a
• vrednovati i tumačiti ostale suvremene procese svjetske povijesti – pojava antiratnog (hippie) i ekološkog pokreta, raspad kolonijalnog sustava i njihov utjecaj na današnja zbivanja

Socijalni procesi tijekom 20. stoljeća (pojava feminizma, pojava masovnog sporta kao "poligona" za iskušavanje snage nacija, odraz svakodnevice u kulturi, tehnici itd.), temeljni politički fenomeni koji su obilježili čitavo dvadeseto stoljeće (fašizam, nacizam, komunizam, uspon SAD do mjesta najmoćnije svjetske sile i politički temelji za američko djelovanje u svijetu). Kao iznimno bitna poglavlja svjetske povijesti posebno će iscrpno biti analizirani određeni događaji (Versailleska i Washingtonska konferencija, Velika gospodarska kriza) te uzroci Drugog svjetskog rata.

 Uzroci sukoba i temeljne osobine Hladnog rata (utrka u naoružanju, špijunska djelatnost, utrka u svemir, "Rat zvijezda" i sl.). Izraelsko-arapski ratovi, Vijetnamski, Iračko-iranski, Korejski i Afganistanski rat; raspad kolonijalnog sustava i utjecaj tog raspada na današnja zbivanja u svijetu (napose problem odnosa Indije i Pakistana kao nuklearnih sila); pojava "novog" čovjeka čije se djelovanje manifestira kroz antiratni i ekološki pokret, rock i roll, hipi pokret itd., ali i novih organizacija i državnih tvorevina kao što je npr. EU.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama o seminarskim temama,  raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

1. Skupina autora, Povijest, sv. 16-18, Zagreb 2008.
2. J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.
3. J. Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb, 2002.
4. D. S. Painter, Hladni rat, Zagreb, 2002.
5. B. Woloszanski, To okrutno stoljeće, Zagreb 2013.

1. H. W. van Loon, Povijest čovječanstva, Zagreb 2003.
2. Skupina autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990.
3. Skupina autora, Velika ilustrirana povijesti svijeta, sv. 14-15, Rijeka, 1974.
4. A.J.P. Taylor, Uzroci Drugog svjetskog rata
5. Richard Overy, Diktatori
6. Eric Hobsbawm, Doba ekstrema
7. Margaret Macmillan, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet
8. Peter Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945. godine
9. Tvrtko Jakovina, Treća strana Hladnog rata
10. Henry Kissinger, Diplomacija
11. The Times, Atlas svjetske povijesti, Zagreb 1986.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta