Moderni kriminalistički roman

 

Naziv kolegija:
Moderni kriminalistički roman
Šifra ISVU:
174759
Šifra MOZVAG:
HKID14
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Brunčić, Dubravka
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Pokazati temeljna obilježja kriminalističkoga romana te pružiti uvid u razvoj kriminalističkoga romana u hrvatskoj i svjetskoj književnosti 20. i 21. stoljeća.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • protumačiti temeljna obilježja književnopovijesnoga razvoja kriminalističkoga romana,
  • objasniti sličnosti i razlike u razvoju hrvatskoga i svjetskoga kriminalističkog romana,
  • objasniti specifična žanrovska obilježja kriminalističkoga romana,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka.

Sadržaj predmeta:

Uvod – popularna književnost i kriminalistički roman. Pregled povijesnoga razvoja kriminalističkog romana: svjetski, hrvatski krimići; (Pod)žanrovski sustav kriminalističkoga romana. Britansko zlatno doba (A. Christie). Američka škola kriminalističkog romana (R. Chandler). Policijska procedura (G. Simenon). Hrvatski kriminalistički roman druge polovice 20. stoljeća, 1. generacija (M. Nikolić). Hrvatski kriminalistički roman, 2. generacija (G. Tribuson, P. Pavličić). Hrvatski kriminalistički roman, 3. generacija (I. Brešan). Suvremeni švedski kriminalistički roman (H. Mankell, S. Larsson). Suvremeni ruski kriminalistički roman (B. Akunin). Povijesni kriminalistički roman (U. Eco). Suvremeni ženski model kriminalističkog romana (L. Marklund, I. Vrkljan). Sinteza kolegija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature protumačiti temeljna obilježja književnopovijesnoga razvoja kriminalističkoga romana kolokvij
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak čitanja i analize primjera
suradničko učenje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, čitanje, rasprava, analiza literature, suradnja, postavljanje i rješavanje problema, sustavno opažanje i zaključivanje, izrada i prezentacija seminarskoga rada objasniti sličnosti i razlike u razvoju hrvatskoga i svjetskoga kriminalističkog romana aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, rasprava, analiza literature objasniti specifična žanrovska obilježja kriminalističkoga romana aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
čitanje, analiza literature, postavljanje i rješavanje problema, izrada i prezentacija seminarskoga rada primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Usmeni ispit 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011, str. 65–74, 167–173.
  2. Antonio-Toni Juričić, Kriminalistički žanr u hrvatskoj književnosti, disertacija, Zagreb, 2010.
  3. Stanko Lasić, Poetika kriminalističkog romana, Liber – Mladost, Zagreb, 1973, str. 17–128.
  4. Temat O krimiću s tri motrišta, Književna smotra, 43, 1(159), Zagreb, 2011, str. 19–55.

Dopunska literatura:

  1. Morana Čale Knežević, Demiurg nad tuđim djelom, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
  2. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  3. Pavao Pavličić, Sve što znam o krimiću, Ex libris, Zagreb, 2008.
  4. Milivoj Solar, Predavanja o lošem ukusu, Politička kultura, Zagreb, 2004.
  5. Zdenko Škreb, Književnost i povijesni svijet, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
  6. Viktor Žmegač, Književno stvaralaštvo i povijest društva, Liber, Zagreb, 1976.
  7. Ivica Župan, Mickey Spillane i američka »gruba« škola krimića, IC Revija, Osijek, 1987.
  8. The Cambridge Companion to Crime Fiction, Cambridge University Press, Cambridge, 2003.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: