Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Brunčić, Dubravka | 30 |
0 |
15 |
Pokazati temeljna obilježja kriminalističkoga romana te pružiti uvid u razvoj kriminalističkoga romana u hrvatskoj i svjetskoj književnosti 20. i 21. stoljeća.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Uvod – popularna književnost i kriminalistički roman. Pregled povijesnoga razvoja kriminalističkog romana: svjetski, hrvatski krimići; (Pod)žanrovski sustav kriminalističkoga romana. Britansko zlatno doba (A. Christie). Američka škola kriminalističkog romana (R. Chandler). Policijska procedura (G. Simenon). Hrvatski kriminalistički roman druge polovice 20. stoljeća, 1. generacija (M. Nikolić). Hrvatski kriminalistički roman, 2. generacija (G. Tribuson, P. Pavličić). Hrvatski kriminalistički roman, 3. generacija (I. Brešan). Suvremeni švedski kriminalistički roman (H. Mankell, S. Larsson). Suvremeni ruski kriminalistički roman (B. Akunin). Povijesni kriminalistički roman (U. Eco). Suvremeni ženski model kriminalističkog romana (L. Marklund, I. Vrkljan). Sinteza kolegija.
predavanja, seminari i radionice
Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
predavanje zadatak čitanja i analize primjera |
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature | protumačiti temeljna obilježja književnopovijesnoga razvoja kriminalističkoga romana | kolokvij usmeni ispit |
predavanje grupna rasprava zadatak čitanja i analize primjera suradničko učenje seminarsko izlaganje |
slušanje izlaganja, čitanje, rasprava, analiza literature, suradnja, postavljanje i rješavanje problema, sustavno opažanje i zaključivanje, izrada i prezentacija seminarskoga rada | objasniti sličnosti i razlike u razvoju hrvatskoga i svjetskoga kriminalističkog romana | aktivnost studenata u nastavi seminarski rad usmeni ispit |
predavanje grupna rasprava zadatak čitanja i analize primjera |
slušanje izlaganja, čitanje, rasprava, analiza literature | objasniti specifična žanrovska obilježja kriminalističkoga romana | aktivnost studenata u nastavi kolokvij usmeni ispit |
seminarsko izlaganje samostalni istraživački zadatak |
čitanje, analiza literature, postavljanje i rješavanje problema, izrada i prezentacija seminarskoga rada | primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka | aktivnost studenata u nastavi seminarski rad usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,2 | 0% |
Kontinuirana provjera znanja | 0,5 | 0% |
Pohađanje nastave | 1,2 | 0% |
Seminarski rad | 0,4 | 0% |
Usmeni ispit | 0,7 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).
Studentska anketa.