Slavonska književnost i kulturno pamćenje

Pokazati temeljna obilježja suvremene slavonske književne produkcije i ukazati na intertekstualne poveznice, kao i razlike u odnosu na relevantne tekstove europske književnosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati korpus suvremene slavonske književne produkcije,
• definirati koncepte novoga regionalizma i kulturnoga pamćenja,
• opisati intertekstualne poveznice slavonske književnosti s tekstovima europske književnosti,
• usporediti tekstove s obzirom na žanrovski sustav, specifična tematsko-motivska i stilska obilježja,
• primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje vezane uz pitanja književnoga regionalizma (područja kulturne geografije, pitanja kulturnoga pamćenja) u analizi konkretnih književnih predložaka.

Uvod. Koncept novoga regionalizma i kultura pamćenja,. Europska postmodernistička historiografska metafikcija (A. S. Byatt, U. Eco). Hrvatska / slavonska historiografska (meta)fikcija (P. Pavličić, J. Horvat). Autobiografska kratka proza (S. Andrić, B. Schulz). Obiteljsko-povijesni roman (I. Šojat Kuči, P. Nadas). Humor, ironija, groteska u suvremenoj europskoj i hrvatskoj prozi (B. Hrabal, P. Jirsak). Suvremena kratka proza i popularna kultura (D. Rešicki, V. Pelevin). Sinteza kolegija.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

1. Vinko Brešić, Slavonska književnost i novi regionalizam, Matica hrvatska, Osijek, 2004. (poglavlje »Slavonska književnost i novi regionalizam«, str. 9–117)
2. Dejan Durić, Između književnosti i pamćenja: prisjećanje zaboravljenoga, Filozofski fakultet, Rijeka, 2018., str. 7–59.
3. Kultura pamćenja i historija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006, str. 21–78.
4. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003, str. 257–311.

1. Aleida Assmann, Rad na nacionalnom pamćenju, Čigoja štampa. Beograd, 2002.
2. Aleida Assmann, Oblici zaborava, Čigoja štampa. Beograd, 2018.
3. Krešimir Bagić, Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Disput, Zagreb, 2004. (poglavlje »Proza urbanog pejzaža«, str. 111–147)
4. Paul Connerton, Kako se društva sjećaju, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004.
5. Cultural Memory Studies: An International and Interdisciplinary Handbook, De Gruyter, Berlin - New York, 2008.
6. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011, str. 97–101.
7. Astrid Erll, Memory in Culture, Palgrave MacMillan, Basingstoke, 2011.
8. Intertekstualnost& intermedijalnost, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1988.
9. Tatjana Jukić, Priče iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija, Republika, LIV, 5–6, Zagreb, 1998, str. 59–73.
10. Mirna Velčić, Otisak priče, August Cesarec, Zagreb, 1991, str. 11–44, 78–133.
11. Anne Whitehead, Memory, Routledge, London – New York, 2009.

Studentska anketa.