| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Buljubašić Srb, Ivana | 15 |
0 |
0 |
|
| Jukić, Sanja | 15 |
0 |
0 |
|
| Vuco, Jurica | 15 |
0 |
15 |
Ciljevi nastave kolegija Hrvatska književnost 20. stoljeća su: stjecanje književnopovijesnih, odnosno periodizacijskih znanja o hrvatskom književnom korpusu 20. stoljeća (proza, poezija, drama), uočavanje formacijskih i žanrovskih poetološko-stilskih razlika unutar korpusa, osposobljavanje studenata za komparativnu poetološko-stilsku kontekstualizaciju pojedinih segmenata književnoga korpusa 20. stoljeća u ukupan korpus hrvatske književnosti, ali i u kontekst kulture i u europski kontekst, te, na temelju svega toga, za samostalnu analizu i interpretaciju pojedinačnih predložaka.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Prvi tjedan
Periodizacija hrvatske književnosti 20. stoljeća (modernizam/avangarda 1914.–1968. / suvremena književnost/postmodernizam 1968. – danas / ratno pismo 1991.–1994.)
Drugi tjedan
Od 1914. do 1920., Hrvatska mlada lirika, lirozofija, odstvarenje, ekspresionizam i groteska u drami (I. Andrić, T. Ujević, A. B. Šimić, M. Krleža, J. Ivakić, M. Feldman, I. Messner, J. Kulundžić, K. Mesarić, M. Begović, R. Marinković)
Treći tjedan
Od 1921. do 1930., osječka matineja i predavanje; poezija futurizma, dadaizma, ekspresionizma i nadrealizma, zenitisti, novi realizam u drami (U. Donadini, N. Šop, Đ. Sudeta, M. Jirsak, A. Cesarec, M. Krleža, M. Begović, M. Feldman)
Četvrti tjedan
Od 1931. do 1940., međuraće, politematičnost – realizam, nadrealizam, proces disocijacije, komedija i melodrama (D. Cesarić, D. Tadijanović, J. Kaštelan, M. Balota, V. Kovačić, M. Krleža, I. Kozarčanin, M. Budak, P. Budak, M. Matković)
Peti tjedan
Od 1941. do 1945., povijesti, utilitarizam, vizualnost, intermedijalnost (J. Pusztay, I. G. Kovačić, B. Pavlović, R. Ivšić, S. Kolar, povijesti književnosti S. Ježića, M. Kombola, pregled slavonskoga prosvjetnoga i književnog rada T. Matića)
Šesti tjedan
Od 1946. do 1952., soc-art, intimizam, lirske minijature (V. Parun, J. Stošić, Đ. Šnajder, G. Vitez, P. Šegedin, M. Božić)
Sedmi tjedan
Od 1953. do 1960., krugovaši, egzistencijalizam, odmeđenje, jezični ludizam, citatnost, pluralizam drame – poetske drame i drame situacije (V. Krmpotić, I. Vrkljan, S. Mihalić, M. S. Mađer, Z. Tomičić, I. Slamnig, V. Gotovac, B. Pavlović, V. Kaleb, V. Desnica, R. Marinković, M. Božić, M. Matković, A. Šoljan, časopis Krugovi)
Osmi tjedan
Od 1961. do 1968., razlogaši, hermetizam, strukturno-jezična otvorenost, političko kazalište, dramski životopisi, farse (D. Dragojević, A. Šoljan, Z. Mrkonjić, A. Stamać, S. Manojlović, A. Škunca, M. Slaviček, A. Majetić, M. Dizdar, V. Benošić, M. Krleža, R. Marinković, S. Novak, R. Ivšić, I. Brešan, F. Hadžić, I. Kušan, S. Šnajder, B. Pavlović, časopisi Razlog, Revija)
Deveti tjedan
Od 1967. Do 1974., pitanjaši, slovo razlike, uvod u kritiku, jeans (J. Sever, B. Maruna, M. Peić, A. Šoljan, I. Brešan, I. Slamnig, časopis Pitanja)
Deseti tjedan
Od 1972. do 1983., borhesovci i offovci, semantički konkretizam, montažnost (I. Rogić Nehajev, S. Jendričko, Z. Maković, M. Stojević, B. Maleš, A. Žagar, B. Čegec, G. Tribuson, P. Pavličić, D. Ugrešić, I. Aralica, S. Tomaš, F. Šovagović, Guja u njedrima – zbornik fantastične proze sa studijama, časopis Off)
Jedanaesti tjedan
Od 1984. do 1991., kvorumaši, iskustvo intertekstualnosti i intermedijalnosti, postmoderna drama – reinterpretacija tradicije, hibridni žanrovi (Z. Radaković, G. Rem, K. Bagić, M. Mićanović, E. Budiša, D. Miloš, E. Popović, K. Clein, M. Gavran, M. Valent, D. Cvitan, I. Vidić, A. Srnec Todorović, L. Kaštelan, M. Matišić, časopis Quorum)
Dvanaesti tjedan
Od 1991. do 1994., poetika buke – ratno pismo (S. Glavašević, G. Tribuson, N. Fabrio, D. Špišić)
Trinaesti tjedan
Od 1994. do 2003., bezčasopisnost, časopisi Riječ i Riječi, antologizam, internetovska kultura, metakritika, transmedijalnost, neoegzistencijalizam, »mlada« drama (T. Gromača, B. Zoko, M. Radmilović, R. Mihaljević, D. Radić, D. Glamuzina, T. M. Turčinović, I. Prtenjača, D. Jagić, Marinela, G. Nuhanović, D. Karakaš, A. Mirković, T. Zajec, I. Sajko, T. Štivičić, B. Senker)
Četrnaesti tjedan
Od 2004. do 2014., časopis Tema, interpoetičnost, mediteranizam, panonizam, postratna proza i drama (B. Brlošić, F. Nagulov, E. Rudan, I. Kunštić, V. Markasović, T. Dunđerović, S. Andrić, I. Bodrožić, Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva)
Petnaesti tjedan
Sinteza gradiva
predavanja, seminari i radionice
| Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
| predavanje | pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva | opisati periodizaciju hrvatske književnosti 20. stoljeća u svim njezinim žanrovskim segmentima (proza, poezija, drama) | pisani ispit usmeni ispit |
| predavanje samostalni zadatci |
usmjerena analiza književnih predložaka, pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva | razlikovati periode hrvatske književnosti 20. stoljeća na temelju poetološko-stilskih značajki | kontinuirana provjera znanja aktivnost u nastavi pisani ispit usmeni ispit |
| predavanje samostalni zadatci |
usmjerena usmena analiza književnih predložaka, pisano rješavanje problemskih zadataka, usmeno izlaganje teorijskoga gradiva | objasniti žanrovsku strukturu pojedinih perioda, unutaržanrovske stilske specifičnosti te konkretne noseće sastavnice pojedinih perioda, odnosno autorske opuse | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja pisani ispit usmeni ispit |
| samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad |
problemska analiza književnih predložaka, samostalna pisana analiza književnih i drugomedijskih predložaka, usmeno izlaganje, rasprava | povezati poetološko-stilske značajke pojedinog perioda hrvatske književnosti 20. stoljeća i kulturnoga konteksta sa značajkama konkretnoga književnog predloška u samostalnoj analizi | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
| samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad |
usmjerena pisana analiza književnih predložaka, samostalna pisana analiza književnih predložaka | na temelju poetološko-stilske analize kontekstualizirati književni predložak u pripadajući, ali i ukupni korpus hrvatske književnosti | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
| samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad multimedija i mreža terenska nastava |
samostalna interdisciplinarna pisana analiza književnih predložaka, usmeno izlaganje | samostalno poetološko-stilski i interdisciplinarno analizirati književni predložak, koristeći teorijsku metodologiju iz znanstvenih područja paralelnog studija (primjerice, filozofija) | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
| samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad |
samostalna usporedna pisana analiza književnih predložaka, usmeno izlaganje, rasprava | komparativno analizirati predložak iz korpusa hrvatske književnosti 20. stoljeća i vremenski sukladan književni predložak drugonacionalne književnosti (primjerice, studiji stranih jezika) | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana priprema gramatičkih cjelina, Pohađanje nastave
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,5 | 15% |
| Kontinuirana priprema gramatičkih cjelina | 1,3 | 85% |
| Pohađanje nastave | 1,2 | 0% |
Način oblikovanja konačne ocjene:
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjenski bodovi iz triju kolokvija (poezija, drama, proza) i ocjenski bodovi iz aktivnosti u nastavi tj. sa seminarskih obveza: 85% konačne ocjene čine ocjenski bodovi iz triju kolokvija (28+28+29), a 15% iz aktivnosti s nastave i seminarskih zadatak a (5+5+5) što ukupno čini 100 ocjenskih bodova.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Aktivnost u nastavi (seminarski zadaci), kontinuirana provjera znanja (tri kolokvija), pohađanje nastave)
Proza
1. Flaker, Aleksandar. 1983. Proza u trapericama. Zagreb: SNL.
2. Solar, Milivoj. 1995. Kako govoriti o postmodernizmu u književnosti? U: Laka i teška književnost, Zagreb: Matica hrvatska.
3. Milanja, Cvjetko. 1996. Hrvatski roman: 1945. – 1990. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta.
4. Nemec, Krešimir. 1998-2003. Povijest hrvatskog romana, knjiga II i III. Zagreb.
5. Žmegač, Viktor. 2001. Krležini europski obzori: djelo u komparativnom kontekstu, Zagreb: Znanje.
Poezija
Cvjetko Milanja. Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Matica hrvatska, 2000. (uvodno str. 9-26)
Cvjetko Milanja. Hrvatsko pjesništvo 1930-1950: novostvarnosna stilska paradigma, Matica hrvatska, 2017. (uvodno str. 17-49)
Zvonimir Mrkonjić. Suvremeno hrvatsko pjesništvo (razdioba), Kolo, 1971. (uvodno i o iskustvima prostora, egzistencije i jezika str. 9-12, 13-17, 47-53, 99-105)
Cvjetko Milanja. Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., IV, knj. 2, Altagama, 2012. (zaključno o koncepcijama pjesništva druge polovice 20. stoljeća str. 327-337)
Sanjin Sorel. Isto i različito, V.B.Z., 2006. (četiri modela pjesništva str. 117-123)
Drama
1. Batušić, Nikola: Povijest hrvatskog kazališta. Školska knjiga, Zagreb, 1978.
2. D'Amico, Silvio: Povijest dramskog teatra. Matica hrvatska, Zagreb, 1972.
3. Frye, Northorp. Anatomija kritike. Golden marketing, Zagreb, 2000. (dijelovi vezani uz dramskog junaka)
4. Hećimović, Branko. 13 hrvatskih dramatičara. Znanje, Zagreb, 1976. (poglavlja o autorima čiji su dramski tekstovi obvezna lektira)
5. Pfister, Manfred. Drama: teorija i analiza. Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 1998. (dijelovi vezani za elemente dramske analize)
PROZA
1. Zbornik o Miroslavu Krleži. 1964. Zagreb.
2. Frangeš, Ivo. 1974. Matoš – Vidrić – Krleža. Zagreb.
3. Vaupotić, Miroslav. 1974. Siva boja smrti. Zagreb.
4. Engelsfeld, Mladen. 1975. Interpretacija Krležina romana Povratak Filipa Latinovicza. Zagreb.
5. Donat, Branimir; Zidić, Igor. 1975. Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva. Zagreb: Liber.
6. Wierzbicki, Jan. 1980. Miroslav Krleža. Zagreb.
7. Mandić, Igor. 1981. (predgovor Izabranim djelima Slobodana Novaka. U: PSHK, knj. 160.
8. Flaker, Aleksandar. 1982. Poetika osporavanja. Zagreb.
9. Panorama 64 priče na 29 redaka. 1983. [uredio] Vjekoslav Boban. Zagreb: Pitanja, separat, RK SSOH.
10. Žmegač, Viktor. 1986. Krležini evropski obzori. Zagreb.
11. Eagleton, Terry 1987. Književna teorija, Zagreb.
12. Lasić, Stanko. 1987. Mladi Krleža i njegovi kritičari. Zagreb 1987.
13. Hutcheon, Linda. 1988. A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction. London – New York: Routledge.
14. Postmoderna nova epoha ili zabluda. 1988. uredili Ivan Kuvačić i Gvozden Flego, Zagreb.
15. Vučković, Radovan. 1990. Krležina dela. Sarajevo.
16. Lasić, Stanko. 1989-1993. Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, Zagreb 1989-1993.
17. Poštari lakog sna: proza Quorumova naraštaja. 1996. [priredio] Krešimir Bagić. Zagreb: MD.
18. Hutcheon. Linda 1996. Poetike postmodernizma, Novi Sad.
19. Nemec, Krešimir. 1997. Antologija hrvatske novele. Zagreb.
20. Šicel, Miroslav. 1997. Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća. Zagreb.
21. Donat, Branimir. 2002. O Miroslavu Krleži još i opet. Zagreb.
22. Šicel, Miroslav. 2002. Antologija hrvatskog eseja XX. stoljeća (1950.-2000.). Zagreb: Disput.
23. Goli grad: antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih / [priredio] Krešimir Bagić. Zagreb: Naklada MD, 2003.
24. Biti, Vladimir. 2005. Avanti adagio, quasi indietro. Zauzlavanje ja u ranoj prozi Slobodana Novaka. U: Doba svjedočenja, Zagreb: Matica hrvatska.
25. Biti, Vladimir. 2005. Mama-yumba i mumbo jumbo. Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice. U: Doba svjedočenja, Zagreb: Matica hrvatska.
26. Marjanić, Suzana. 2005. Glasovi Davnih dana. Zagreb.
27. Oraić Tolić, Dubravka. 2005. Muška moderna i ženska postmoderna. Zagreb.
28. Visković, Velimir. 2006. U sjeni FAK-a. Zagreb.
29. Čale, Morana. 2008. Idem prema ipse: performativ pripovjednog identiteta. U: U kanonu, M. Čale – L. Čale Feldman, Zagreb: Disput.
30. Rem, Goran Poetika buke, antologija slavonskog ratnog pisma, 2010. Vinkovci: Slavonska naklada Privlačica.
POEZIJA
ANTOLOGIJE SA STUDIJAMA I TEORIJSKA LITERATURA
Branimir Donat, Put kroz noć, antologija poezije hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2001.
Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma: panorama, priredio Cvjetko Milanja, Zagreb, 2002.
Ante Stamać, Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana, Zagreb, 2007.
Zvonimir Mrkonjić, Međaši, hrvatsko pjesništvo dvadesetog stoljeća, Zagreb, 2004.
Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva, prir. S. Jukić, ur. G. Rem, Drenovci, 2009.
Sanja Jukić/ Goran Rem, Panonizam hrvatskoga pjesništva I i II, Budimpešta-Osijek, 2013.
Off-line, hrvatsko pjesništvo devedesetih, priredio Tvrtko Vuković, Zagreb, 2001.
Drugom stranom: Antologija suvremene hrvatske "stvarnosne" poezije, priredio Damir Šodan, Zagreb, 2010.
Miroslav Mićanović, Utjeha kaosa, Zagreb, 2006.
Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, knjiga V., Zagreb, 2009. (LIRIKA) (nova predmetnost/psihološki i socijalni realizam)
Pavao Pavličić, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
Katušić, Bernarda: Slast kratkih spojeva, Zagreb, 2000. (modernizam-postmodernizam)
Goran Rem, Poetika brisanih navodnika, Zagreb, 1988. (metajezičnost)
Branko Maleš, Razlog za razliku, Zagreb, 2002. (Parun, Nehajev, Bošnjak, Manojlović, Stojević, Maković, Jendričko)
Bagić, Krešimir, Živi jezici, Zagreb, 1994. (Slamnig, Sever, Žagar)
Jukić, Sanja, Medijska lica subjekta, Osijek, 2014. (medijski subjekt u suvremenom hrvatskom pjesništvu)
Ante Stamać, Slikovno i pojmovno pjesništvo, Zagreb, 1977. (krugovaši i razlogovci)
Vuković, Tvrtko, Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši : aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu, Zagreb, 2005. (kvorumaši)
Milanja, Cvjetko: Doba razlika, Zagreb, 1991. (tipologija poratnoga pjesništva + autorske poetike: Kaštelan, Mihalić, Slamnig, Dragojević, Mrkonjić, Maroević, Bošnjak, Nehajev, Maković, Maleš) )
Goran Rem, Pogo i tekst, Zagreb, 2011. (iskustvo intermedijalnosti)
Helena Sablić Tomić/Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost, Osijek, 2008. (PJESNIŠTVO)
Krešimir Bagić, Uvod u suvremenu hrvatsku književnost : 1970. - 2010., Zagreb, 2016. (o pjesništvu)
Sanja Jukić, Neparne ljubavi – hrvatsko pjesništvo od 70-ih godina 20. stoljeća do 2007. Riječi 1-3 (2008.), str. 13-30.
DRAMA
1. Aristotel. O pjesničkom umijeću. Školska knjiga, Zagreb, 2005.
2. Carlson, Marvin. Kazališne teorije 3: Povijesni i kritički pregled teorija dvadesetog stoljeća. Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1997.
3. De Marinis, Marco. Razumijevanje kazališta: obrisi nove teatrologije. AGM, Zagreb, 2006.
4. Lehmann, Hans-Thies. Postdramsko kazalište. Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2004.
5. Miočinović, Mirjana. Moderna teorija drame. Nolit, Beograd, 1981.
6. Pavis, Patrice. Pojmovnik teatra. Antibarbarus, Zagreb, 2004.
7. Senker, Boris. Hrestomatija novije hrvatske drame, I. i II. dio. Disput, Zagreb, 2000. i 2001.
8. Szondi, Peter. Teorija moderne drame. Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2001.
9. Trojan, Ivan. Talijina maska, studije, eseji, kritike. Oksimoron, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2011.
10. Übersfeld, Anne. Čitanje pozorišta. „Vuk Karadžić“, Beograd, 1982.
Sustav praćenja kvalitete Filozofskoga fakulteta u Osijeku.