Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Buljubašić Srb, Ivana | 15 |
0 |
15 |
|
Jukić, Sanja | 15 |
0 |
0 |
|
Trojan, Ivan | 0 |
0 |
15 |
Ciljevi nastave kolegija Hrvatska književnost 20. stoljeća su: stjecanje književnopovijesnih, odnosno periodizacijskih znanja o hrvatskom književnom korpusu 20. stoljeća (proza, poezija, drama), uočavanje formacijskih i žanrovskih poetološko-stilskih razlika unutar korpusa, osposobljavanje studenata za komparativnu poetološko-stilsku kontekstualizaciju pojedinih segmenata književnoga korpusa 20. stoljeća u ukupan korpus hrvatske književnosti, ali i u kontekst kulture i u europski kontekst, te, na temelju svega toga, za samostalnu analizu i interpretaciju pojedinačnih predložaka.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Prvi tjedan
Periodizacija hrvatske književnosti 20. stoljeća (modernizam/avangarda 1914.–1968. / suvremena književnost/postmodernizam 1968. – danas / ratno pismo 1991.–1994.)
Drugi tjedan
Od 1914. do 1920., Hrvatska mlada lirika, lirozofija, odstvarenje, ekspresionizam i groteska u drami (I. Andrić, T. Ujević, A. B. Šimić, M. Krleža, J. Ivakić, M. Feldman, I. Messner, J. Kulundžić, K. Mesarić, M. Begović, R. Marinković)
Treći tjedan
Od 1921. do 1930., osječka matineja i predavanje; poezija futurizma, dadaizma, ekspresionizma i nadrealizma, zenitisti, novi realizam u drami (U. Donadini, N. Šop, Đ. Sudeta, M. Jirsak, A. Cesarec, M. Krleža, M. Begović, M. Feldman)
Četvrti tjedan
Od 1931. do 1940., međuraće, politematičnost – realizam, nadrealizam, proces disocijacije, komedija i melodrama (D. Cesarić, D. Tadijanović, J. Kaštelan, M. Balota, V. Kovačić, M. Krleža, I. Kozarčanin, M. Budak, P. Budak, M. Matković)
Peti tjedan
Od 1941. do 1945., povijesti, utilitarizam, vizualnost, intermedijalnost (J. Pusztay, I. G. Kovačić, B. Pavlović, R. Ivšić, S. Kolar, povijesti književnosti S. Ježića, M. Kombola, pregled slavonskoga prosvjetnoga i književnog rada T. Matića)
Šesti tjedan
Od 1946. do 1952., soc-art, intimizam, lirske minijature (V. Parun, J. Stošić, Đ. Šnajder, G. Vitez, P. Šegedin, M. Božić)
Sedmi tjedan
Od 1953. do 1960., krugovaši, egzistencijalizam, odmeđenje, jezični ludizam, citatnost, pluralizam drame – poetske drame i drame situacije (V. Krmpotić, I. Vrkljan, S. Mihalić, M. S. Mađer, Z. Tomičić, I. Slamnig, V. Gotovac, B. Pavlović, V. Kaleb, V. Desnica, R. Marinković, M. Božić, M. Matković, A. Šoljan, časopis Krugovi)
Osmi tjedan
Od 1961. do 1968., razlogaši, hermetizam, strukturno-jezična otvorenost, političko kazalište, dramski životopisi, farse (D. Dragojević, A. Šoljan, Z. Mrkonjić, A. Stamać, S. Manojlović, A. Škunca, M. Slaviček, A. Majetić, M. Dizdar, V. Benošić, M. Krleža, R. Marinković, S. Novak, R. Ivšić, I. Brešan, F. Hadžić, I. Kušan, S. Šnajder, B. Pavlović, časopisi Razlog, Revija)
Deveti tjedan
Od 1967. Do 1974., pitanjaši, slovo razlike, uvod u kritiku, jeans (J. Sever, B. Maruna, M. Peić, A. Šoljan, I. Brešan, I. Slamnig, časopis Pitanja)
Deseti tjedan
Od 1972. do 1983., borhesovci i offovci, semantički konkretizam, montažnost (I. Rogić Nehajev, S. Jendričko, Z. Maković, M. Stojević, B. Maleš, A. Žagar, B. Čegec, G. Tribuson, P. Pavličić, D. Ugrešić, I. Aralica, S. Tomaš, F. Šovagović, Guja u njedrima – zbornik fantastične proze sa studijama, časopis Off)
Jedanaesti tjedan
Od 1984. do 1991., kvorumaši, iskustvo intertekstualnosti i intermedijalnosti, postmoderna drama – reinterpretacija tradicije, hibridni žanrovi (Z. Radaković, G. Rem, K. Bagić, M. Mićanović, E. Budiša, D. Miloš, E. Popović, K. Clein, M. Gavran, M. Valent, D. Cvitan, I. Vidić, A. Srnec Todorović, L. Kaštelan, M. Matišić, časopis Quorum)
Dvanaesti tjedan
Od 1991. do 1994., poetika buke – ratno pismo (S. Glavašević, G. Tribuson, N. Fabrio, D. Špišić)
Trinaesti tjedan
Od 1994. do 2003., bezčasopisnost, časopisi Riječ i Riječi, antologizam, internetovska kultura, metakritika, transmedijalnost, neoegzistencijalizam, »mlada« drama (T. Gromača, B. Zoko, M. Radmilović, R. Mihaljević, D. Radić, D. Glamuzina, T. M. Turčinović, I. Prtenjača, D. Jagić, Marinela, G. Nuhanović, D. Karakaš, A. Mirković, T. Zajec, I. Sajko, T. Štivičić, B. Senker)
Četrnaesti tjedan
Od 2004. do 2014., časopis Tema, interpoetičnost, mediteranizam, panonizam, postratna proza i drama (B. Brlošić, F. Nagulov, E. Rudan, I. Kunštić, V. Markasović, T. Dunđerović, S. Andrić, I. Bodrožić, Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva)
Petnaesti tjedan
Sinteza gradiva
predavanja, seminari i radionice
Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
predavanje | pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva | opisati periodizaciju hrvatske književnosti 20. stoljeća u svim njezinim žanrovskim segmentima (proza, poezija, drama) | pisani ispit usmeni ispit |
predavanje samostalni zadatci |
usmjerena analiza književnih predložaka, pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva | razlikovati periode hrvatske književnosti 20. stoljeća na temelju poetološko-stilskih značajki | kontinuirana provjera znanja aktivnost u nastavi pisani ispit usmeni ispit |
predavanje samostalni zadatci |
usmjerena usmena analiza književnih predložaka, pisano rješavanje problemskih zadataka, usmeno izlaganje teorijskoga gradiva | objasniti žanrovsku strukturu pojedinih perioda, unutaržanrovske stilske specifičnosti te konkretne noseće sastavnice pojedinih perioda, odnosno autorske opuse | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja pisani ispit usmeni ispit |
samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad |
problemska analiza književnih predložaka, samostalna pisana analiza književnih i drugomedijskih predložaka, usmeno izlaganje, rasprava | povezati poetološko-stilske značajke pojedinog perioda hrvatske književnosti 20. stoljeća i kulturnoga konteksta sa značajkama konkretnoga književnog predloška u samostalnoj analizi | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad |
usmjerena pisana analiza književnih predložaka, samostalna pisana analiza književnih predložaka | na temelju poetološko-stilske analize kontekstualizirati književni predložak u pripadajući, ali i ukupni korpus hrvatske književnosti | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad multimedija i mreža terenska nastava |
samostalna interdisciplinarna pisana analiza književnih predložaka, usmeno izlaganje | samostalno poetološko-stilski i interdisciplinarno analizirati književni predložak, koristeći teorijsku metodologiju iz znanstvenih područja paralelnog studija (primjerice, filozofija) | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
samostalni zadatci seminari i radionice mentorski rad |
samostalna usporedna pisana analiza književnih predložaka, usmeno izlaganje, rasprava | komparativno analizirati predložak iz korpusa hrvatske književnosti 20. stoljeća i vremenski sukladan književni predložak drugonacionalne književnosti (primjerice, studiji stranih jezika) | aktivnost u nastavi kontinuirana provjera znanja seminarski rad |
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,5 | 15% |
Pismeni ispit | 1,3 | 85% |
Pohađanje nastave | 1,2 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskoga rada, ocjene iz triju kolokvija, ocjena iz kontinuirane provjere znanja koja proizlazi iz aktivnosti u nastavi i posjećivanja kulturnih programa te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, 40% ocjene iz kolokvija, 25% ocjena iz kontinuirane provjere znanja i 20% iz završnoga usmenog ispita.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u aktivnosti na nastavi vezanih uz nastavno gradivo, polaganje pismenog ispita (odnosno triju kolokvija).
Proza
• Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1998.
• Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
• Aleksandar Flaker, Proza u trapericama, Liber, Zagreb, (1976) 1983.
Poezija
• Zvonimir Mrkonjić, Suvremeno hrvatsko pjesništvo I i II, VBZ, Zagreb, (1971) 2009.
• Goran Rem, Pogo i tekst, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
• Goran Rem i Sanja Jukić, Panonizam hrvatskoga pjesništva I–II, Univerziteta Eotvosa Loranda, Filozofski fakultet u Osijeku, Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonskobaranjsko-srijemski, Budimpešta – Osijek, 2012.–2013.
Drama
• Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
• Branko Hećimović, 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
• Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, II. Dio, 1941–1995, Disput, Zagreb, 2001.
Proza
• Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. 2. izd. Zagreb, Naklada Pavičić, 2004.
• Guja u njedrima: panorama novije hrvatske fantastične proze, ur. Ivica Župan, Izdavački centar, Rijeka, (1980.) 2011.
• Cvjetko Milanja, Hrvatski roman 1945–1990, Zagreb, 1996.
• Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.
• Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost (pjesništvo i kratka priča), Filozofski fakultet, Osijek, 2009.
• Helelena Sablić Tomić, Intimno i javno, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
• Velimir Visković, Mlada proza, Znanje, Zagreb, 1983.
• Jagna Pogačnik, Hrvatska proza na početku novoga stoljeća, Riječi, 1–3, Sisak, 2008.
• Jagna Pogačnik (prired.), Područje signala :mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000.-2020., Zagreb, Hrvatsko društvo pisaca/ V.B.Z., 2024.
• Krešimir Bagić, Uvod u suvremenu hrvatsku književnost: 1970. - 2010., Zagreb, Školska knjiga, 2016.
• Krešimir Nemec, Antologija hrvatske novele, Zagreb, Naklada Pavičić, 1997.
• Oraić Tolić, Dubravka, Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb, Naklada Ljevak, 2005.
• Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, knj. IV. i V., Zagreb, Naklada Ljevak, 2007./2009.
Poezija
• Krešimir Bagić, Živi jezici, Naklada MD, Zagreb, 1994.
• Tea Benčić Rimay, Lude i mudre djevice: antologija pjesama u prozi od Ujevića do naših dana, Litteris, Zagreb, 2008.
• Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Strast razlike / tamni zvuk praznine, hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih, Quorum, 5–6, Zagreb, 1995.
• Branimir Donat, Put kroz noć: antologija poezije hrvatskog ekspresionizma, Dora Krupićeva, Zagreb, 2001.
• Sanja Jukić, Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva, Drenovci, 2009.
• Sanja Jukić, Medijska lica subjekta, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonskobaranjsko-srijemski, Osijek, 2013.
• Bernarda Katušić, Slast kratkih spojeva, Meandar, Zagreb, 2000.
• Krystyna Pieniazek Marković, Pjesničko stvaralaštvo Antuna Branka Šimića, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
• Goran Rem, Poetika brisanih navodnika, Cekade, Zagreb, 1988.
• Goran Rem, Zadovoljština u tekstu, Quorum, Zagreb, 1989.
• Sanjin Sorel, Mediteranizam tijela, Altagama, Zagreb, 2003.
• Sanjin Sorel, Isto i različito, VBZ, Zagreb, 2006.
• Ante Stamać, Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
• Suvremeno hrvatsko pjesništvo, ur. Ante Stamać, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1988.
• Tvrtko Vuković, Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši: aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu, Disput, Zagreb, 2005.
Drama
• Nikola Batušić, Hrvatska kazališna kritika (dramska), Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
• Adriana Car-Mihec, Mlada hrvatska drama, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2006.
• Lada Čale Feldman, Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD, Zagreb, 1997.
• Ana Lederer, Vrijeme osobne povijesti: ogledi o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu,
Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
• Hans-Thies Lehmann, Postdramsko kazalište, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2004.
• Lucija Ljubić, Desetica, Ex Libris, Zagreb, 2013.
• Siegfried Melchinger, Povijest političkog kazališta, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.
• Sibila Petlevski, Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski Centar ITI-UNESCO, Zagreb,
2000.
• Martina Petranović, Na sceni i oko nje, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2013.
• Leo Rafolt, Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Zagrebačka slavistička
škola, Zagreb, 2007.
• Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio, 1895–1940, Disput, Zagreb, 2001.
• Boris Senker, Hrvatski dramatičari u svom kazalištu, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1996.
• Gordana Slabinac, Zavođenje ironijom, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
• Ivan Trojan, Talijina maska: studije, eseji, kritike, Oksimoron, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2011.
Sustav praćenja kvalitete Filozofskoga fakulteta u Osijeku.