Čakavsko narječje

Cilj je kolegija upoznati studente s čakavskim narječjem, svim njegovim dijalektima, njegovim jezičnim osobinama, prostorom na kojem se ostvaruje. Također je cilj omogućiti studentima prepoznavanje navedenoga narječja u pisanim i govorenim tekstovima te razumijevanje istih. Kroz terensko istraživanje čakavskoga narječja (rad u skupinama) cilj je upoznati studente s osobinama pojedinih čakavskih govora te im omogućiti uspoređivanje zavičajnoga idioma s govorom čakavskoga narječja. Kolegij donosi prikaz čakavskoga narječja kroz dijakroniju i sinkroniju. Poznavajući jezične odlike čakavskoga narječja, studenti će biti upoznati s dijalektološkim terenskim istraživanjem te pisanim i usmenim oblikovanjem rezultata dijalektološkoga istraživanja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razlikovati dijalekte čakavskoga narječja,
• definirati kriterije za određivanje čakavskih dijalekata,
• opisati jezične osobine dijalekata čakavskoga narječja (fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa, leksik),
• analizirati tekstove napisane na čakavskom narječju,
• napraviti terensko istraživanje nekoga drugoga (čakavskoga) govora ,
• definirati snimljeni čakavski govor i uvrstiti ga u jedan od čakavskih dijalekata,
• usporediti dva čakavska govora te jedan čakavski govor s jednim govorom zavičajnoga idioma
• izraditi rječnik jednoga čakavskoga govora.

• Definiranje predmeta: čakavsko narječje, čakavski dijalekti
• Porijeklo čakavskoga narječja
• Samoglasničke i suglasničke osobine čakavskoga narječja
• Naglasni sustav čakavskoga narječja
• Morfološke, sintaktičke i leksičke osobine čakavskoga narječja
• Istraživanje čakavskih govora, terenski rad
• Opis jednoga čakavskoga govora: fonologija, morfologija, sintaksa, leksik
• Usporedbe govora čakavskoga narječja
• Usporedbe govora čakavskoga narječja s govorima ostalih dvaju narječja
• Izradba rječnika jednoga čakavskoga govora

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz seminarskog i 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz seminarskog rada x 0,5) + (ocjena iz završnoga usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la seminar; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Studenti su obvezni:

• redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri izostanka)
• napisati seminarski rad koji uključuje opis jednoga čakavskog mjesnog govora, a što podrazumijeva dijalektološki rad na terenu, snimanje i razvrstavanje građe te njezin opis, odnosno izradu dijalektološke karte čakavskoga narječja s ucrtanim mjesnim govorima
• položiti usmeni ispit.

1. Dalibor Brozović, Narječja hrvatskog jezika (Hrvatski leksikon br. 2), Naklada Leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1997.
2. Božidar Finka, Čakavsko narječje, Čakavska rič, sv. 1, Književni krug, Split, 1971., str. 11–71.
3. Milan Moguš, Čakavsko narječje: fonologija, Školska knjiga, Zagreb, 1977.
4. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
5. Povijest hrvatskoga jezika: 1. knjiga: srednji vijek, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, Zagreb, 2009. (Josip Lisac, »Hrvatska narječja u srednjem vijeku«, str. 261–282.)
6. Povijest hrvatskoga jezika: 2. knjiga: 16. stoljeće, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, Zagreb, 2011. (Josip Lisac, »Hrvatska narječja«, str. 51–76.; Amir Kapetanović, »Čakavski hrvatski književni jezik«, str. 77–124.; Boris Kuzmić, »Čakavski pravni tekstovi«, str. 326–341.)

1. Mate Hraste, Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektološki zbornik 2, Zagreb, 1966., str. 5–28.
2. Mate Hraste, Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, Zagreb, 1967., str. 61–74.
3. Josip Lisac, Leksičke značajke čakavskih dijalekata, Čakavska rič, XIX, 2, Split, 1991., str. 5–20.
4. Iva Lukežić, Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Izdavački centar, Rijeka, 1990.
5. Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995. (poglavlje »Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima«, str. 431–464.)
6. Silvana Vranić, Čakavski ekavski dijalekt, sustav i podsustavi, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.
7. Petar Šimunović, Dijalekatske značajke buzetske regije, Istarski mozaik, VIII, 5, Pula, 1970.

Studentska anketa