Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Faletar, Goran | 30 |
0 |
0 |
|
Kostanjevac, Domagoj | 0 |
0 |
15 |
Cilj je kolegija upoznati studente s raznorodnim aspektima proučavanja značenjskih odnosa u jeziku uvodeći ih u različite tradicionalne i suvremene teorijske okvire unutar kojih se ti odnosi mogu rasvijetliti.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Kolegij uvodi studente u složena pitanja značenja, i to 1) na razini leksema odnosno riječi, 2) na razini strukture vokabulara odnosno na paradigmatskoj razini i 3) na razini odnosa semantike i sintakse odnosno na sintagmatskoj razini. Obrađuju se temeljni tradicionalni semantički pojmovi kao što su homonimija, sinonimija, polisemija i antonimija te tradicionalni teorijski pristupi poput komponencijalne analize i teorije polja. Posebna se pažnja posvećuje složenosti odnosa semantike i sintakse, i to kroz raščlambu različitih suvremenih, kako formalnih tako i funkcionalnih, teorijskih pristupa gramatičkom opisu, ali i kroz analizu i opis specifičnih gramatičkih kategorija, poput, primjerice, kategorije rečeničnoga subjekta ili padežnoga kodiranja u hrvatskome jeziku, u svjetlu njihove značenjske determiniranosti.
predavanja, seminari i radionice
Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
predavanje | slušanje izlaganja, analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi | razumjeti kako tradicijsku tako i suvremenu znanstvenu terminologiju kojom su pokriveni različiti aspekti jezičnoga značenja | aktivnost studenata u nastavi kolokvij pismeni ispit |
predavanje seminarsko izlaganje grupna rasprava |
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje | razlikovati relevantne tradicijske i suvremene teorijske pristupe problematici jezičnoga značenja | aktivnost studenata u nastavi kolokvij pismeni ispit ocjena seminarskoga rada |
predavanje seminarsko izlaganje grupna rasprava |
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje | kritički analizirati različite teorijske pristupe i njihovu uzročno-posljedičnu povezanost (osvijestiti njihov kronološki slijed) | aktivnost studenata u nastavi kolokvij pismeni ispit ocjena seminarskoga rada |
predavanje seminarsko izlaganje grupna rasprava |
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje | analizirati na temelju stečenih teorijskih znanja konkretne jezične činjenice sa semantičkoga gledišta | aktivnost studenata u nastavi kolokvij pismeni ispit ocjena seminarskoga rada |
Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Kontinuirana provjera znanja | 0,6 | 0% |
Pismeni ispit | 0,6 | 0% |
Pohađanje nastave | 1,2 | 0% |
Seminarski rad | 0,6 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Redovito pohađanje nastave, polaganje dvaju kolokvija, seminarski rad, pismeni ispit.
Studentska anketa.