Hrvatsko religiozno pjesništvo 16. i 17. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatsko religiozno pjesništvo 16. i 17. stoljeća
Šifra ISVU:
157609
Šifra MOZVAG:
HKI28
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Krešimir
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s adespotnim i autorskim korpusom šesnaestostoljetne i sedamnasetostoljetne religiozne lirike, njezinim vrstama, adespotnom poetikom i autorskim poetikama.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati korpus šesnaestostoljetne i sedamnaestostoljetne religiozne lirike,
  • opisati poetiku anonimnih sastavaka,
  • usporediti adespotne i autorske sastavke,
  • razlikovati značajke autorskih poetika.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvodni sat
  2. Opisi izvorâ (rituali, oficiji, zbornici: Klimantovićev (Klemenovićev) ritual, Marulićev (oficij) molitvenik, Tkonski zbornik, Libro od mnozijeh razloga, Firentinski zbornik, Zagrebački zbornik, Zbornik Ivana Vranića Bakaranina, Lulićev zbornik)
  3. Bratovštinske pjesmarice: Korčulanska pjesmarica bratovštine Svih Svetih, Korčulanska (Foretićeva) pjesmarica, Pjesmarica bolske bratovštine
  4. Ostale pjesmarice: Osorsko-hvarska pjesmarica, Rukopis Šibenčanina Mihovila Vrančića, Rapska (Premudina) pjesmarica, Rapska (Picićeva) pjesmarica)
  5. Vartal, Splitsko-trogirska pjesmarica, Baffova pjesmarica, Ranjinin zbornik
  6. Prekmurska pjesmarica I i II, Budljanska pjesmarica, Pjesmarica Mihovila Bilanovića, Pjesmarica Šimuna Vitasovića
  7. Religiozna lirika Marka Marulića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  8. Religiozna lirika Šiška Menčetića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  9. Religiozna lirika Mavra Vetranovića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  10. Religiozna lirika Nikole Dimitrovića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  11. Religiozna lirika Nikole Nalješkovića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  12. Ostali šesnaestostoljetni autori religiozne lirike (Dominik Armanov, Šime Budinić, Petar Lucić, Dominko Zlatarić).
  13. Religiozna lirika Ivana Bunića Vučića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  14. Religiozna lirika Ignjata Đurđevića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
  15. Sintetski zaključak

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati korpus šesnaestostoljetne i sedamnaestostoljetne religiozne lirike pismeni ispit
usmeni ispit
radionice
samostalni zadaci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje opisati poetiku anonimnih sastavaka seminarski rad
radionice
samostalni zadaci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje usporediti adespotne i autorske sastavke seminarski rad
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati značajke autorskih poetika pismeni ispit
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,2 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pisanoga ispita, usmenog ispita i seminarskoga rada: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975 (poglavlje »Stihovi, retorička ritmika«, str. 140–187)
  2. Amir Kapetanović, Dragica Malić, Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010.
  3. Petar Lucić Vartal, priredio, uvodom i bilješkama popratio te rječnik sastavio Nikica Kolumbić, Književni krug, Split, 1990.
  4. Marko Marulić, Pisni razlike, priredio i popratio bilješkama Josip Vončina, Književni krug, Split, 1993.
  5. Nikola Nalješković, Književna djela, kritičko izdanje priredio i popratne tekstove napisao Amir Kapetanović, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  6. Djela Dživa Bunića Vučića, Stari pisci hrvatski, knjiga XXXV, priredio Milan Ratković, JAZU, Zagreb, 1971.
  7. Djela Ińacija Ġorġi, Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV, priredio Milan Rešetar, JAZU, Zagreb, 1918.

Dopunska literatura:

  1. Dunja Fališevac, Vrstovni sastav Marulićeve hrvatske lirike, Colloquia Maruliana, X, Split, 2001, str. 315–334.
  2. Dolores Grmača, Nalješkovićeve Pjesni bogoljubne u kontekstu pobožnosti bratovština, u: Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, uredio Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005, str. 153–185.
  3. Bratislav Lučin, Splitska pjesmarica Trogirskog kaptola: opis, sadržaj, auktori, predlošci, Colloquia Maruliana, XIX, Split, 2010, str. 55–92.
  4. Kristina Štrkalj Despot, Osorsko-hvarska pjesmarica: popis sastavnica, postanje, jezik, Colloquia Maruliana, XX, Split, 2011, str. 31–73.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: