Svjetska književnost 1

Kolegij Svjetska književnost 1 temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih epoha upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkoga književnoga, društvenoga i povijesnoga konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od usmene kulture i književnosti drevnog istoka, preko antike, srednjeg vijeka do renesanse. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u izradi samostalnog istraživanja određene teme.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
• književnopovijesno i književnoteorijski opisati književne epohe i žanrove (poetika),
• književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književne epohe i žanrove,
• definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
• interpretirati književna djela iz svjetske književnosti,
• primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

1. USMENA KULTURA. MITOLOGIJA

Ustroj povijesti književnosti. Usmena književnost. Homersko pitanje. Usmena kultura. Priroda mita. Fenomen mitologije. Mitologija. Starije i novije teorije mitova. Pregled egipatske, mezopotamijske, grčke, židovske, perzijske, indijske i kineske mitologije (germanske, keltske, slavenske ili mitologije pretkolumbovske Amrike, afričkih plemena, domorodaca Australije i dr.).

2. drevni istok

Pregled početaka pisane književnosti: egipatska, židovska, arapska, babilonsko-asirska, indijska, kineska i japanska. Temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur’an, Gilgameš, Mahabharata, Vede, Ramayana, Pančatantra, Tipitaka, Dao De Jing.

3. ANTIKA

Značaj antičke književnosti.

A) GRČKA KNJIŽEVNOST

Razvoj grčke epike: Homer i Hesiod. Procvat grčke lirike: Alkej i Sapfa. Anakreontika: ditiramb. Melika, elegija, jambi. Korska litrika: Pindar. Utemeljitelj basne: Ezop. Razvoj grčke tragedije: Eshil, Sofoklo i Euripid. Podrijetlo grčke tragedije. Obilježja tragedije. Usporedba tragedije i komedije. Podrijetlo grčke komedije. Obilježja komedije. Velikani grčke komedije: Aristofan i Menandar. Odnos filozofije i knjižwcnosti. Nastanak filozofije. Sofisti. Sokratova kritika i Platonovi spisi. Utemeljitelj znanosti o književnosti: Aristotel. Historiografija: Herodot i Tukidid. Retorika: Isokrat i Demosten. Helenizam: povijesno, kulturno, zemljopisno i vremnsko određenje). Bukolska književnost: Teokrit. Helenistički roman (pastirski i pustolovni): Longo, Ksenofont, Hariton i Heliodor.

B) RIMSKA KNJIŽEVNOST

Rimska književnost/ latinska književnost. Rimska književnost/ grčka književnost. Povijst rimske književnost. Odrednice »plautovska komedija«. Filozofski ep: Lukrecije. Lirika: Katul. Retorika: Ciceron. Tri temeljna tipa pjesništva/ rodova (pastirski, didaktički i epski): Vergilije. Umijeće pjesništva i znanosti o književnosti: Horacije. Ovidije. Menipejska satira: Seneka i Arbiter. Travestije: Petronije. Epigram: Marcijal. Uokvirena zbirka novela: Apulej.

4. SREDNJI VIJEK

Nastanak i proces razvoja srednjeg vijeka. Utjecaj mitologije. Činitelji stvaranja srednjeg vijeka. Augustinova doktirna. Razvoj nacionalnih književnosti (viteški ep): engleska, španjolska, njemačka, ruska, finska, francuska, keltska. Trubadurska lirika: Poitiers, Vantadorn, Marcabrun, Rudel, Born, Vogelweide. »Kult dame«. Vaganska lirika: Archipoeta. Sredjnovjekovni roman. Srednjovjekovni svijet u Danteovoj Božanstvenoj komediji. Izvaneuropska književnost (perzijska, arapska, kineska, japanska): Mutanabi, Omar Hajjam, Firdusi, Li Bai, Du fu.

5. RENESANSA

Humanizam kao kulturni i književni pokret. Promjene u književnosti: srednji vijek/ renesana. Određenje renesanse kao književne epohe. Tehnička i zemljopisna otkrića. Povratak antici. Promjene u književnim žanrovima i postupcima: Ariostov i Camõesov ep, Boccacciova i Chaucerova novela, Montaigneov esej, Rabelaisov novi tip komike i književnog oblikovanja (književni postupci), Petrarcina lirika i pjesnici Plejade: Ronsard i Du Bellay, Machiavellijeva komedija zabune. Cervantes i Shakespeare: utemeljitelji novovjekovnog romana i drame (elizabetanska drama).

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuirane provjere znanja i ocjena iz referata: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz referata.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja 50, referat 50. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene, od čega najmanje iz kontinuirane provjere znanja 30.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Izrada seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela i aktivno sudjelovanje u raspravama o njima. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

1. P. S. Kogan, Istorija zapadnoevropske književnosti, tom 1, “Veselin Masleša, Sarajevo, 1954. (dijelovi)
2. Leksikon svjetske književnosti, Djela, Školska knjiga, Zagreb, 2004. (natuknice izabranih ektirnih djela)
3. Leksikon svjetske književnosti, Pisci, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (natuknice izabranih lektirnih pisaca)
4. Perkins, David: Is literary history possible, Baltimore, London, 1992. (dijelovi)
5. Solar, Milivoj: Edipova braća i sinovi, Zagreb, 1998. (dijelovi)
6. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 17–144., 2011.

Lektira (izbor)

1. Mitologija: ilustrirana enciklopedija, priredili Richard Cavendish i Trevor O. Ling, Založba Mladinska knjiga, Ljubljana, 1990.
2. Zamarovský, Vojtech: Bogovi i junaci antičkih mitova, Zagreb, 2004. (izabrani tekstovi)
3. Marko Višić, Književnost drevnog Bliskog istoka, Naprijed, Zagreb, 1993.
4. Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.
5. Tisuću i jedna noć, priredio Almut Gaugler, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.
6. Radoslav Katičić, Stara indijska književnost, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1973.
7. Homer, Ilijada i Odiseja: izbor, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
8. Grčke tragedije: Eshil, Sofoklo, Euripid, priredio Zdeslav Dukat, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.
9. Aristofan, Izabrane komedije, priredio Mladen Škiljan, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
10. Izbor iz antičke poezije: Grčka, priredila Tamara Škiljan, Katarina Zrinska, Zagreb, 1998.
11. Izbor iz antičke poezije: Rim, priredila Tamara Škiljan, Katarina Zrinska, Zagreb, 1997.
12. Plaut, Škrtac i Hvalisavi vojnik, Europapress holding, Zagreb, 2008.
13. Ovidije, Metamorfoze, Europapress holding, Zagreb, 2008.
14. Apulej, Zlatni magarac, CID, Zagreb, 1996.
15. Vergilije, Eneida, Globus media, Zagreb, 2005.
16. Joseph Bédier, Tristan i Izolda, Marjan knjiga, Split, 1998.
17. Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Globus media, Zagreb, 2004.
18. Francesco Petrarca, Pjesme o Lauri, Konzor, Zagreb, 2003.
19. Giovanni Boccaccio, Dekameron, Globus media, Zagreb, 2004.
20. Geoffrey Chaucer, Canterburyjske priče, Globus media, Zagreb, 2004.
21. Niccolò Machiavelli, Vladar i Mandragola, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983.
22. François Rabelais, Gargantua i Pantagruel, Matica Hrvatska, Zagreb, 2004.
23. Michel de Montaigne, Eseji, Disput, Zagreb, 2007.
24. Miguel de Cervantes, Bistri vitez Don Quijote od Manche, Globus media, Zagreb, 2004.
25. William Shakespeare, Tragedije, Globus media, Zagreb, 2004.
26. William Shakespeare, Komedije, Globus media, Zagreb, 2004.

1. DʼAmico, Silvio Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972., str. 25–84.
2. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
3. Auerbach, Erich Mimeza, Hena com, Zagreb, 2004.
4. Bahtin, Mihail: O romanu, Beograd, 1975.
5. Burckhardt, Jacob: Povijest grčke kulture, prev. O. Kostrešević, Zagreb, 2001; 2003.
6. De Sanctis, Francesco: Povijest talijanske književnosti, prev. I. Frangeš, Zagreb, 1975.
7. Čale, Frano, Petrarca i petrarkizam, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
8. Curtius, Ernst Robert Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
9. Delumeau, Jean: Strah na zapadu, prev.Z. Stojanović, Novi Sad, 1982.
10. Delumeau, Jean: Greh i strah, prev. Z. Stojanović, Novi Sad, 1986.
11. Delumeau, Jean: Civilizacija renesanse, prev. Z. Stojanović, Novi Sad, 1989.
12. Doležel, Lubomir: Poetike zapada, Biblioteka Raskršća, Svjetlost, Sarajevo, 1991. 
13. Dukat, Zdeslav, Grčka tragedija, Demetra, Zagreb, 1996.
14. Dupont, Florence: Aristotel ili vampir zapadnog pozorišta, prev. M. Miočinović, Beograd, 2011.
15. Friedell, Egon: Povijest grčke kulture, prev. N. Petrak, Zagreb, 2001.
16. Frye, Northrop: Veliki kod(eks), prev. N. Milić; D. Kujundžić, Beograd, 1985.
17. Harrington, Wilfrid J.: Uvod u Bibliju – Spomen objave, prev. M. Zovkić, Zagreb, 1995.
18.  Hathaway, Nancy Vodič kroz mitologiju, Mozaik knjiga, Zagreb 2006.
19. Fouilloux, Danielle; Langlois, Anne; Le Moigné, Alice; Spiess, Françoise; Thibault, Madeleine; Trébuchon, Renée,  Rječnik biblijske kulture, priredili, AGM, Zagreb, 1999.
20. Lauer, Reinhard: Povijest ruske književnosti, prev. M. Car; D. Zima, Zagreb, 2009.
21. Le Goff, Jacques: Intelektualci u srednjem vijeku, prev. N. Grujić, Zagreb, 1982.
22. Le Goff, Jacques: Srednjovjekovni imaginarij. Eseji, prev. M. Svetl, Zagreb, 1993.
23. Le Goff, Jacques: Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, prev. G. V. Popović, Zagreb, 1998.
24. Huizinga, Johan Jesen srednjega vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991.
25. Keefer, Kyle: The New Testament as literature, A very Short Introduction, Oxford University Press, New York, 2008. (dijelovi)
26. Lesky, Albin Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
27. Lešić, Zdenko: Teorija drame kroz stoljeća I, Sarajevo, 1977.
28. Lešić, Zdenko: Književnost i njena istorija, Sarajevo, 1985.
29. Lešić, Zdenko: Teorija književnosti, Sarajevo, 2005.
30. Kott, Jan, Šekspir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, Zagreb, 1990.
31. Kott, Jan, Rozalindin spol, Znanje, Zagreb, 1997.
32. Mrkonjić, Zvonimir; Tomasović, Mirko: Trubaduri, Zagreb, 2012.
33. Pavis, Patrice: Pojmovnik teatra, prev. J. Rajak, Zagreb, 2004.
34. Segal, Robert A. Myth, A Very Short Introduction, Oxford University Press, 2004.
35. Schein, Seth, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989.
36. Sironić, Milivoj, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
37. Slamnig, Ivan: Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb, 1999.  
38. Solar, Milivoj, Edipova braća i sinovi: eseji, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.
39. Povijest svjetske književnosti I–VII, urednici Frano Čale, Slavko Goldstein, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker, Breda Kogoj-Kapetanić, Svetozar Petrović, Vera Senečić, Vladimir Vratović, Mate Zorić, Viktor Žmegač, Mladost, Zagreb, 1982.
40. Tronski, I. M.: Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar, Zagreb, 1951.
41. Višić, Marko Književnost drevnog Bliskog istoka, Naprijed, Zagreb, 1993.
42. Žmegač, Viktor (ur.): Povijest njemačke književnosti, Zagreb, 2003.
43. Žmegač, Viktor, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

Evaluacijski listići.