Svjetska književnost 1

 

Naziv kolegija:
Svjetska književnost 1
Šifra ISVU:
173998
Šifra MOZVAG:
HKD07
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žužul, Ivana
30
0
15
Varga Oswald, Tina
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Svjetska književnost 1 temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih epoha upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkoga književnoga, društvenoga i povijesnoga konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od usmene kulture i književnosti drevnog istoka, preko antike, srednjeg vijeka do renesanse. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u izradi samostalnog istraživanja određene teme.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
  • književnopovijesno i književnoteorijski opisati književne epohe i žanrove (poetika),
  • književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književne epohe i žanrove,
  • definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
  • interpretirati književna djela iz svjetske književnosti,
  • primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

Sadržaj predmeta:

1. USMENA KULTURA. MITOLOGIJA

Ustroj povijesti književnosti. Usmena književnost. Homersko pitanje. Usmena kultura. Priroda mita. Fenomen mitologije. Mitologija. Starije i novije teorije mitova. Pregled egipatske, mezopotamijske, grčke, židovske, perzijske, indijske i kineske mitologije (germanske, keltske, slavenske ili mitologije pretkolumbovske Amrike, afričkih plemena, domorodaca Australije i dr.).

2. drevni istok

Pregled početaka pisane književnosti: egipatska, židovska, arapska, babilonsko-asirska, indijska, kineska i japanska. Temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur’an, Gilgameš, Mahabharata, Vede, Ramayana, Pančatantra, Tipitaka, Dao De Jing.

3. ANTIKA

Značaj antičke književnosti.

A) GRČKA KNJIŽEVNOST

Razvoj grčke epike: Homer i Hesiod. Procvat grčke lirike: Alkej i Sapfa. Anakreontika: ditiramb. Melika, elegija, jambi. Korska litrika: Pindar. Utemeljitelj basne: Ezop. Razvoj grčke tragedije: Eshil, Sofoklo i Euripid. Podrijetlo grčke tragedije. Obilježja tragedije. Usporedba tragedije i komedije. Podrijetlo grčke komedije. Obilježja komedije. Velikani grčke komedije: Aristofan i Menandar. Odnos filozofije i knjižwcnosti. Nastanak filozofije. Sofisti. Sokratova kritika i Platonovi spisi. Utemeljitelj znanosti o književnosti: Aristotel. Historiografija: Herodot i Tukidid. Retorika: Isokrat i Demosten. Helenizam: povijesno, kulturno, zemljopisno i vremnsko određenje). Bukolska književnost: Teokrit. Helenistički roman (pastirski i pustolovni): Longo, Ksenofont, Hariton i Heliodor.

B) RIMSKA KNJIŽEVNOST

Rimska književnost/ latinska književnost. Rimska književnost/ grčka književnost. Povijst rimske književnost. Odrednice »plautovska komedija«. Filozofski ep: Lukrecije. Lirika: Katul. Retorika: Ciceron. Tri temeljna tipa pjesništva/ rodova (pastirski, didaktički i epski): Vergilije. Umijeće pjesništva i znanosti o književnosti: Horacije. Ovidije. Menipejska satira: Seneka i Arbiter. Travestije: Petronije. Epigram: Marcijal. Uokvirena zbirka novela: Apulej.

4. SREDNJI VIJEK

Nastanak i proces razvoja srednjeg vijeka. Utjecaj mitologije. Činitelji stvaranja srednjeg vijeka. Augustinova doktirna. Razvoj nacionalnih književnosti (viteški ep): engleska, španjolska, njemačka, ruska, finska, francuska, keltska. Trubadurska lirika: Poitiers, Vantadorn, Marcabrun, Rudel, Born, Vogelweide. »Kult dame«. Vaganska lirika: Archipoeta. Sredjnovjekovni roman. Srednjovjekovni svijet u Danteovoj Božanstvenoj komediji. Izvaneuropska književnost (perzijska, arapska, kineska, japanska): Mutanabi, Omar Hajjam, Firdusi, Li Bai, Du fu.

5. RENESANSA

Humanizam kao kulturni i književni pokret. Promjene u književnosti: srednji vijek/ renesana. Određenje renesanse kao književne epohe. Tehnička i zemljopisna otkrića. Povratak antici. Promjene u književnim žanrovima i postupcima: Ariostov i Camõesov ep, Boccacciova i Chaucerova novela, Montaigneov esej, Rabelaisov novi tip komike i književnog oblikovanja (književni postupci), Petrarcina lirika i pjesnici Plejade: Ronsard i Du Bellay, Machiavellijeva komedija zabune. Cervantes i Shakespeare: utemeljitelji novovjekovnog romana i drame (elizabetanska drama).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija) kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava književnopovijesno i književnoteorijski opisati književne epohe i žanrove (poetika) kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književne epohe i žanrove kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija interpretirati književna djela iz svjetske književnosti referat
kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela referat
kontinuirano provjeravanje znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1,1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Referat 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuirane provjere znanja i ocjena iz referata:  60% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz referata.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja 60 i referat 40. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Sustavno čitanje književnih djela. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 17–144
  2. Milivoj Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
  3. Erich Auerbach, Mimeza, Hena com, Zagreb, 2004., str. 17–32.
  4. Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb, 1993.
  5. Silvio DʼAmico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972., str. 25–84.

Lektira (izbor)

  1. Mitologija: ilustrirana enciklopedija, priredili Richard Cavendish i Trevor O. Ling, Založba Mladinska knjiga, Ljubljana, 1990.
  2. Čitanka iz stranih književnosti 1, priredila Nevenka Košutić Brozović, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  3. Marko Višić, Književnost drevnog Bliskog istoka, Naprijed, Zagreb, 1993.
  4. Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.
  5. Tisuću i jedna noć, priredio Almut Gaugler, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.
  6. Radoslav Katičić, Stara indijska književnost, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1973.
  7. Homer, Ilijada i Odiseja: izbor, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  8. Grčke tragedije: Eshil, Sofoklo, Euripid, priredio Zdeslav Dukat, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.
  9. Aristofan, Izabrane komedije, priredio Mladen Škiljan, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
  10. Izbor iz antičke poezije: Grčka, priredila Tamara Škiljan, Katarina Zrinska, Zagreb, 1998.
  11. Izbor iz antičke poezije: Rim, priredila Tamara Škiljan, Katarina Zrinska, Zagreb, 1997.
  12. Plaut, Škrtac i Hvalisavi vojnik, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  13. Ovidije, Metamorfoze, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  14. Apulej, Zlatni magarac, CID, Zagreb, 1996.
  15. Vergilije, Eneida, Globus media, Zagreb, 2005.
  16. Joseph Bédier, Tristan i Izolda, Marjan knjiga, Split, 1998.
  17. Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Globus media, Zagreb, 2004.
  18. Francesco Petrarca, Pjesme o Lauri, Konzor, Zagreb, 2003.
  19. Giovanni Boccaccio, Dekameron, Globus media, Zagreb, 2004.
  20. Geoffrey Chaucer, Canterburyjske priče, Globus media, Zagreb, 2004.
  21. Niccolò Machiavelli, Vladar i Mandragola, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983.
  22. François Rabelais, Gargantua i Pantagruel, Matica Hrvatska, Zagreb, 2004.
  23. Michel de Montaigne, Eseji, Disput, Zagreb, 2007.
  24. Miguel de Cervantes, Bistri vitez Don Quijote od Manche, Globus media, Zagreb, 2004.
  25. William Shakespeare, Tragedije, Globus media, Zagreb, 2004.
  26. William Shakespeare, Komedije, Globus media, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura:

  1. Milivoj Solar, Edipova braća i sinovi: eseji, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.
  2. Nancy Hathaway, Vodič kroz mitologiju, Mozaik knjiga, Zagreb 2006.
  3. Marko Višić, Književnost drevnog Bliskog istoka, Naprijed, Zagreb, 1993.
  4. Wilfrid J. Harrington, Uvod u Bibliju, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.
  5. Rječnik biblijske kulture, priredili Danielle Fouilloux, Anne Langlois, Alice Le Moigné, Françoise Spiess, Madeleine Thibault, Renée Trébuchon, AGM, Zagreb, 1999.
  6. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  7. Albin Lesky, Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
  8. Seth Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989.
  9. Zdeslav Dukat, Grčka tragedija, Demetra, Zagreb, 1996.
  10. Ernst Robert Curtius, Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
  11. Johan Huizinga, Jesen srednjega vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991.
  12. Frano Čale, Petrarca i petrarkizam, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  13. Jan Kott, Šekspir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, Zagreb, 1990.
  14. Jan Kott, Rozalindin spol, Znanje, Zagreb, 1997.
  15. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
  16. Povijest svjetske književnosti I–VII, urednici Frano Čale, Slavko Goldstein, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker, Breda Kogoj-Kapetanić, Svetozar Petrović, Vera Senečić, Vladimir Vratović, Mate Zorić, Viktor Žmegač, Mladost, Zagreb, 1982.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: