Pokladna lirika

Upoznati studente s osnovnim obilježjima hrvatske renesansne književnosti s kojom započinje povijest hrvatske pokladne lirike (maskerate). Poseban se naglasak stavlja na prezentiranje žanrovske strukture hrvatske renesansne književnosti kako bi se jasnije moglo odrediti mjesto pokladne lirike, zatim njezina prostorna i vremenska determiniranost te poetološke značajke koje studenti trebaju prepoznati i književnoteorijski interpretirati na konkretnim književnim predlošcima.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam pokladne lirike (maskerate) i njezine pojavne oblike,

• opisati prostor i vrijeme nastanka pokladne lirike,

• analizirati književne predloške uz primjenu temeljne književnoteroijske literature,
• usporediti obilježja petrarkističke lirike s pokladnom lirikom (u odnosu na floru i faunu),
• razlikovati poetička obilježja pokladne lirike (lirski subjekt, tematsko-motivski sloj, stil, metar).

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Pokladna lirika (pojam pokladna lirika/maskerata, žanrovi pokladne lirike); detektiranje tipičnih postupaka pokladne lirike na primjeru Razgovor od poklada medju šavcom, klobučarom, crevljarom, marangunom i barběrom
3. Prostor i vrijeme nastanka pokladne lirike (ili o poeziji toskanskih karnevala; Lorenzo il Magnifico, Trijumf Bakha i Arijadne)
4. Hrvatska protomaskerata (Džore Držić, Gizdave mladosti i vi svi ostali)
5. Poklade starih Dubrovčana
6. »Dubrovačka« cingareska i jeđupke (Bobaljevićeva, Mažibradićeva, nepoznata pjesnika)
7. Toma Nadal Budislavić u pjesmama-rugalicama svojih suvremnika (Dominko Zlatarić, Šali se s gizdavijem gospodinom; Valo Valović Sorkočević, Tomi Natali Budislaviću)
8. Zašto je Mikša Pelegrinović autor Jeđupke (poslanice Petra Hektorovića, Nikole Nalješkovića, Saba Bobaljevića Mišetića Glušca)
9. Mikša Pelegrinović i kraća inačica Jeđupke
10. Mikša Pelegrinović i dulja inačica Jeđupke
11. Pokladna lirika Mavra Vetranovića (Trgovci Armeni i Indijani; Dvije robinjice; Pastiri; Lanci Alemani, trumbetari i pifari; 1. Remeta; 2. Remeta)
12. Pokladna lirika Nikole Nalješkovića (Pjesni od maskerate, 1–12)
13. Pokladna lirika Antuna Sasina (Mužika od crevljara, Vrtari)
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. tri sata s predavnaja i tri sata sa seminara), položiti pisani i usmeni ispit.

1. Milivoj A. Petković, Dubrovačke maskerate, Srpska akademija nauka – Posebna izdanja, knj. CLXVI, Beograd, 1950.
2. Tomislav Bogdan, Lica ljubavi: status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb, 2003.
3. Zlata Šundalić, Jeđupke i hrvatske povijesti književnosti, u: Krležini dani u Osijeku. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari, drugi dio, uredio Branko Hećimović, Hrvatska akademija znansoti i umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Zagreb – Osijek, 2012, str. 7–31.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

1. Milorad Medini, Dubrovačke poklade i Čubranovićevi nasljednici, Dubrovnik, 1898.
2. Milorad Medini, Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, Knjiga I, Matica hrvatska, Zagreb, 1902. (poglavlje »Pokladna lirika«, str. 143–161)
3. Marin Franičević, Čakavski pjesnici renesanse, Matica hrvatska, Zagreb, 1969. (poglavlje »O autorstvu Jeđupke i o Mikši Pelegrinoviću«, str.183–228)
4. Pavao Pavličić, Dva pustinjaka, u: Čovjek | prostor | vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, uredile Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006, str. 81–102.
5. Tomislav Bogdan, Nalješkovićeve maskerate, u: Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, uredio Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005, str. 139–151.

Studentska anketa.