Pokladna lirika

 

Naziv kolegija:
Pokladna lirika
Šifra ISVU:
157631
Šifra MOZVAG:
HKI41
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Zlata
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovnim obilježjima hrvatske renesansne književnosti s kojom započinje povijest hrvatske pokladne lirike (maskerate). Poseban se naglasak stavlja na prezentiranje žanrovske strukture hrvatske renesansne književnosti kako bi se jasnije moglo odrediti mjesto pokladne lirike, zatim njezina prostorna i vremenska determiniranost te poetološke značajke koje studenti trebaju prepoznati i književnoteorijski interpretirati na konkretnim književnim predlošcima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati pojam pokladne lirike (maskerate) i njezine pojavne oblike,
  • opisati prostor i vrijeme nastanka pokladne lirike,
  • analizirati književne predloške uz primjenu temeljne književnoteroijske literature,
  • usporediti obilježja petrarkističke lirike s pokladnom lirikom (u odnosu na floru i faunu),
  • razlikovati poetička obilježja pokladne lirike (lirski subjekt, tematsko-motivski sloj, stil, metar).

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Pokladna lirika (pojam pokladna lirika/maskerata, žanrovi pokladne lirike); detektiranje tipičnih postupaka pokladne lirike na primjeru Razgovor od poklada medju šavcom, klobučarom, crevljarom, marangunom i barběrom
  3. Prostor i vrijeme nastanka pokladne lirike (ili o poeziji toskanskih karnevala; Lorenzo il Magnifico, Trijumf Bakha i Arijadne)
  4. Hrvatska protomaskerata (Džore Držić, Gizdave mladosti i vi svi ostali)
  5. Poklade starih Dubrovčana
  6. »Dubrovačka« cingareska i jeđupke (Bobaljevićeva, Mažibradićeva, nepoznata pjesnika)
  7. Toma Nadal Budislavić u pjesmama-rugalicama svojih suvremnika (Dominko Zlatarić, Šali se s gizdavijem gospodinom; Valo Valović Sorkočević, Tomi Natali Budislaviću)
  8. Zašto je Mikša Pelegrinović autor Jeđupke (poslanice Petra Hektorovića, Nikole Nalješkovića, Saba Bobaljevića Mišetića Glušca)
  9. Mikša Pelegrinović i kraća inačica Jeđupke
  10. Mikša Pelegrinović i dulja inačica Jeđupke
  11. Pokladna lirika Mavra Vetranovića (Trgovci Armeni i Indijani; Dvije robinjice; Pastiri; Lanci Alemani, trumbetari i pifari; 1. Remeta; 2. Remeta)
  12. Pokladna lirika Nikole Nalješkovića (Pjesni od maskerate, 1–12)
  13. Pokladna lirika Antuna Sasina (Mužika od crevljara, Vrtari)
  14. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje definirati pojam pokladne lirike (maskerate) i njezine pojavne oblike usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati prostor i vrijeme nastanka pokladne lirike usmeni ispit
pisani ispit
predavanje
rad na tekstu
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) analizirati književne predloške uz primjenu temeljne književnoteroijske literature pisani seminarski rad
predavanje prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, kritičko razmišljanje usporediti obilježja petrarkističke lirike s pokladnom lirikom (u odnosu na floru i faunu) aktivnost studenata u nastavi
pisani ispit
predavanje
rad na tekstu
slušanje, prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, kritičko razmišljanje razlikovati poetička obilježja pokladne lirike (lirski subjekt, tematsko-motivski sloj, stil, metar) aktivnost studenata u nastavi
pisani ispit
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Esej

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,8 0%
Pismeni ispit 0,8 0%
Usmeni ispit 0,2 0%
Esej 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. tri sata s predavnaja i tri sata sa seminara), položiti pisani i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milivoj A. Petković, Dubrovačke maskerate, Srpska akademija nauka – Posebna izdanja, knj. CLXVI, Beograd, 1950.
  2. Tomislav Bogdan, Lica ljubavi: status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb, 2003.
  3. Zlata Šundalić, Jeđupke i hrvatske povijesti književnosti, u: Krležini dani u Osijeku. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari, drugi dio, uredio Branko Hećimović, Hrvatska akademija znansoti i umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Zagreb – Osijek, 2012, str. 7–31.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Dopunska literatura:

  1. Milorad Medini, Dubrovačke poklade i Čubranovićevi nasljednici, Dubrovnik, 1898.
  2. Milorad Medini, Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, Knjiga I, Matica hrvatska, Zagreb, 1902. (poglavlje »Pokladna lirika«, str. 143–161)
  3. Marin Franičević, Čakavski pjesnici renesanse, Matica hrvatska, Zagreb, 1969. (poglavlje »O autorstvu Jeđupke i o Mikši Pelegrinoviću«, str.183–228)
  4. Pavao Pavličić, Dva pustinjaka, u: Čovjek | prostor | vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, uredile Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006, str. 81–102.
  5. Tomislav Bogdan, Nalješkovićeve maskerate, u: Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, uredio Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005, str. 139–151.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: