Uvod u povijest hrvatskoga kazališta

 

Naziv kolegija:
Uvod u povijest hrvatskoga kazališta
Šifra ISVU:
157601
Šifra MOZVAG:
HKI25
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Trojan, Ivan
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij promatra povijest kazališta kao teatrologijsku disciplinu koja pokušajem uspostavljanja i priziva u novi život minuloga kazališnog čina nastoji u što većoj mjeri ublažiti usudnu prolaznost scenske umjetnosti. Temeljna polazišta pri prikazu povijesti hrvatskog kazališta u njegovoj želji reaktualizacije minulog kazališnog čina nadaje se dramski tekst i način i prostor njegova scenskog otjelovorenja pred publikom. S tim u vidu teži se sintetskoj prikazbi hrvatskog kazališnog života od liturgijskih drama na latinskom jeziku izvođenih unutar hrvatskih crkvenih prostora, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, dopreporodnog kazališta, pa sve do temeljnih smjernica suvremenog razdoblja hrvatskog glumišta. Posebnu pozornost privući će razdoblje postupne profesionalizacije hrvatskog kazališta nakon 1840. godine i njegova presudna uloga pri propagiranju preporodnih ideja. Nadalje, i stilski pluralizam hrvatske kazališne (i dramske) moderne unutar kojeg je utemeljena druga nacionalna kazališna kuća u Osijeku 1907. godine. Kolegij će se zatim u fokusu interesa zadržati repertoarne odlike hrvatskih nacionalnih kazališta kroz cjelokupno 20. stoljeće u odnosu na društveno-politički kontekst te kroz komparaciju s programima kazališta u bliskim kulturnim sredinama ocijeniti dosege hrvatskog teatra.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati metodološke probleme hrvatske kazališne historiografije,
  • razlikovati pristupe kazališnoj povijesti i povijesti izvedbenih umjetnosti,
  • otkriti spregu politike i kazališta,
  • opisati utemeljenje i profesionalizaciju hrvatskoga glumišta od 1840. godine (redatelji, glumci, scenografi, kostimografi),
  • razlikovati dramsku od kazališne moderne,
  • opisati djelatnost vodećih figura hrvatskoga kazališnog života u 20. stoljeću,
  • usporediti dosege hrvatskoga kazališta kroz različita razdoblja.

Sadržaj predmeta:

  • Osnove teatrologije
  • Kazališna historiografija
  • Teatrografski materijali
  • Kazališne struke
  • Dopreporodno kazalište
  • Kazališni život juga
  • Kazališni život sjevera
  • Utemeljenje HNK u Zagrebu; Profesionalizacija kazališta
  • Intendanti moderne; periodizacija
  • Hrvatsko kazalište do 1945.
  • Suvremeno razdoblje hrvatskog glumišta
  • Hrvatski dramski tekst u hrvatskom kazalištu I.
  • Hrvatski dramski tekst u hrvatskom kazalištu II.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati metodološke probleme hrvatske kazališne historiografije aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) razlikovati pristupe kazališnoj povijesti i povijesti izvedbenih umjetnosti aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
mentorski rad
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje otkriti spregu politike i kazališta aktivnost na nastavi
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati utemeljenje i profesionalizaciju hrvatskoga glumišta od 1840. godine (redatelji, glumci, scenografi, kostimografi) aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
mentorski rad
seminarsko izlaganje
samostalni zadatci
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje razlikovati dramsku od kazališne moderne aktivnost na nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
mentorski rad
seminarsko izlaganje
samostalni zadatci
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje opisati djelatnost vodećih figura hrvatskoga kazališnog života u 20. stoljeću aktivnost na nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
mentorski rad
seminarsko izlaganje
samostalni zadatci
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje usporediti dosege hrvatskoga kazališta kroz različita razdoblja aktivnost na nastavi
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,2 0%
Pismeni ispit 0,3 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,2 0%
Usmeni ispit 0,3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjere znanja u obliku kolokvija te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, 10% čini ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjera znanja u obliku kolokvija čini 10% konačne ocjene, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 20% konačne ocjene.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  2. Branko Gavella, Hrvatsko glumište, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  3. Slobodan Prosperov Novak, Josip Lisac, Hrvatska drama do narodnog preporoda, knjiga 1 i 2, Logos, Split, 1984.
  4. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. i II, Disput, Zagreb, 2000. i 2001.

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Miletić, Hrvatsko glumište, CEKADE, Zagreb, 1978.
  2. Milan Ogrizović, Glumačka škola u Zagrebu: njezin postanak, historijat i razvoj od provizornog kazališnog zavoda do Državne škole, Tisak Kr. zemaljske tiskare, Zagreb, 1922.
  3. Milan Ogrizović, Hrvatska opera (18701920). O pedesetoj godišnjici njezina vijeka izdala Uprava Narodnog kazališta, Zagreb, 1920.
  4. Darko Lukić, Kazalište u svom okruženju, Leykam international, Zagreb, 2010.
  5. Nikola Batušić, Gavella – književnost i kazalište, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983.
  6. Repertoar hrvatskih kazališta, ur. Branko Hećimović, knjige 1–3, Zagreb, 1990. i 2002.
  7. Dani Hvarskog kazališta, zbornici radova, Zagreb – Split, 1975–2013.
  8. Krležini dani u Osijeku, zbornici radova, Zagreb – Osijek, 1992–2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa, evaluacijski listići.

Ostale informacije: