Povijest jezikoslovlja u Slavoniji

 

Naziv kolegija:
Povijest jezikoslovlja u Slavoniji
Šifra ISVU:
157632
Šifra MOZVAG:
HJI37
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Farkaš, Loretana
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Povijest jezikoslovlja u Slavoniji opisuje jezična zbivanja u Slavoniji do preporoda. Budući da je u okviru sveukupnih standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika Slavonija dala važan doprinos, cilj je kolegija ukazati na doprinos slavonskih jezikoslovaca i pisaca u oblikovanju hrvatskoga standardnog jezika.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati razdoblje u kojem se inteziviraju standardizacijski procesi,
  • usporedno opisati stare slavonske gramatike i rječnike sa suvremenom gramatičkom i leksikografskom građom,
  • razlikovati staru slavonsku latiničku grafiju od suvremene hrvatske latiničke grafije,
  • usporediti pravopisna načela starih slavonskih pisaca i jezikoslovca sa suvremenim pravopisnim rješenjima,
  • analizirati stare slavonske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička),
  • argumentirati značaj jezikoslovnih zbivanja u dopreporodnoj Slavoniji u kontekstu standardizacijskih procesa hrvatskog jezika.

Sadržaj predmeta:

  • Razdioba hrvatske jezične povijesti
  • Književna i jezična zbivanja u Slavoniji do preporoda
  • Govor u Slavoniji u 16. i 17. stoljeću
  • Slavonska grafija i pravopisna načela
  • Gramatika Blaža Tadijanovića
  • Gramatika Matije Antuna Reljkovića
  • Gramatika Marijana Lanosovića
  • Stari slavonski rukopisni rječnici
  • Katančićev prijevod Biblije
  • Jezikoslovno djelovanje Antuna Kanižlića
  • Jezik Matije Antuna Reljkovića
  • Jezične odlike starih slavonskih pisaca
  • Izgradnja stručne terminologije u 18. stoljeću
  • Frazeologija u starih slavonskih pisaca

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, razgovor definirati razdoblje u kojem se intenziviraju standardizacijski procesi usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje usporedno opisati stare slavonske gramatike i rječnike sa suvremenom gramatičkom i leksikografskom građom aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati staru slavonsku latiničku grafiju od suvremene hrvatske latiničke grafije aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti pravopisna načela starih slavonskih pisaca i jezikoslovca sa suvremenim pravopisnim rješenjima aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati stare slavonske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička) aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, razgovor argumentirati značaj jezikoslovnih zbivanja u dopreporodnoj Slavoniji u kontekstu standardizacijskih procesa hrvatskog jezika usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Prezentacija, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Prezentacija 0,5 50%
Usmeni ispit 0,5 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz prezentacije i ocjena iz završnog usmenog ispita: 50 % konačne ocjene čini ocjena iz prezentacije, a 50 % konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

RAZRADA NAČINA VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Vrednovanje prezentacije

                                       Elementi vrednovanja

Forma              podatci trebaju biti u obliku natuknica

                         font i veličina slova moraju biti čitljivi

                         dizajn slajda mora biti usklađen kako bi natuknice bile čitljive

                         poželjni su multmedijalni sadržaji (slka, video, zvuk) koji trebaju

                         biti smisleno uklopljeni u prezentaciju

Sadržaj            prezentacija je činjenično točna

                        konzultirana je relevantna literatura

                        student treba usmjeriti svoje istraživanje i predstaviti određeni

                        sadržajni opseg prema smjernicama dobivenim od profesora

                        temu treba povezivati sa sličnim ili različitim sadržajima

                       poželjno je donositi vlastite ideje i zaključke o temi (originalnost)

                       poželjno je ubaciti i nekoliko zanimljivosti o temi koje trebaju

                       zainteresirati slušatelje

                       prezentacija je jezično i pravopisno točna

Izlaganje        obavezno se predstaviti i napraviti uvod u temu

                        izlaganje prezentacije treba imati logičan slijed i biti smisleno

                        povezano

                        pri izlaganju je potrebno zauzeti stav i sigurnost u iznošenju činjenica

                        treba govoriti razgovijetno i polako te se zaustavljati na važnjim

                       činjenicama koje treba objasniti

                        uključivanje slušatelja u raspravu

                        student/ica ne smije čitati s prezentacije već sigurno izlagati temu

Razina postignuća                                                                           Ocjena

Student/ica je ostvario/la 17 elemenata vrednovanja                               5

Student/ica je ostvario/la 16 elemenata vrednovanja.                             4

Student/ica je ostvario/la 15 elemenata vrednovanja                              3     

Student/ica je ostvario/la 14 elemenata vrednovanja                              2

Student/ica je ostvario/la manje od 14 elemenata vrednovanja.             1                         

Završni usmeni ispit

Završni usmeni ispit sastoji se od tri pitanja koja sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Na usmenom ispitu student/ica izvlači tri kartice s pitanjima. Na svakoj kartici je jedno pitanje. Svaki odgovor nosi posebnu ocjenu od 1 do 5. Zbrajaju se bodovi svih triju odgovora te dijele s tri, a što čini ukupnu ocjenu iz usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz prezentacije i 3 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz prezentacije x 0,5) + (ocjena iz završnog usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la prezentaciju; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70 % održanih nastavnih sati. 

 

 

Obavezna literatura:

RAZDIOBA HRVATSKE JEZIČNE POVIJESTI

  1. Brozović, Dalibor. Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti. // Hrvatska književnost u europskom kontekstu. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Liber, 1978.

KNJIŽEVNA I JEZIČNA ZBIVANJA U SLAVONIJI DO PREPORODA

  1. Matić, Tomo. Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda // Djela HAZU XLI, 1945.

GOVOR U SLAVONIJI U 16. I 17. STOLJEĆU

  1. Pavičić, Stjepan. O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17. stoljeću // Djela JAZU 96, 1920., str. 194-269.

LATINICA U HRVATA

  1. Farkaš, Loretana. De litteris u Kašićevoj gramatici. // Jezikoslovlje 2 (1999), 2-3., str. 84-100.
  2. Maretić, Tomo. Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima. // Djela JAZU IX, 1889.
  3. Moguš, Milan. Latinica u Hrvata. // Radovi Zavoda za slavensku filologiju 11 (1969), str. 61-81.

SLAVONSKA GRAFIJA I PRAVOPISNA NAČELA 18. STOLJEĆA

  1. Farkaš, Loretana. Od slovosloxnosti slavonske. Osijek: Filozofski fakultet, 2010.

GRAMATIKA BLAŽA TADIJANOVIĆA

  1. Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 21-29; 51-59; 69-75.
  2. Tadijanović, Blaž. Svaschtta po mallo illiti kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i nyemacski jezik. Magdeburg, 1761.
  3. Tafra, Branka. O jeziku Blaža Tadijanovića. // Zbornik o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću. Osijek: JAZU, 1978. Str. 99-107.
  4. Izdanje IHJJ s pogovorom

GRAMATIKA MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA

  1. Kolenić, Ljiljana. Pogled u strukturu hrvatske gramatike (od Kašićeve do Tkalčićeve). Osijek: Pedagoški fakultet, 2003. Str. 54-80.
  2. Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 29-42; 51-59; 69-75.
  3. Pranjković, Ivo. Gramatika M. A. Reljkovića. // Croatica 16,  22/23(1985), str. 97-117.
  4. Reljković, Matija Antun. Nova slavonska i nimačka gramatika. Zagreb, 1767.
  5. Vrijeme i djelo M. A. Reljkovića. Osijek: JAZU : Zavod za znanstveni rad Osijek, 1991. Str. 133-147.

GRAMATIKA MARIJANA LANOSOVIĆA

  1. Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 42-75.
  2. Lanosović, Marijan. Neue Einleitung zur slavonischen Sprache. Osijek, 1778.
  3. Tafra, Branka. Lanosovićeva ‘Slavonska’ gramatika. // Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću. Osijek: JAZU, 1985. Str. 179-193.

STARI SLAVONSKI RUKOPISNI RJEČNICI

  1. Despot, Loretana. Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda). Osijek: Filozofski fakultet, 2004. Str. 31-48; 52-65.
  2. Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću,. Osijek: JAZU:  Zavod za znanstveni rad, 1985. Str. 219-277.

KATANČIĆEV PRIJEVOD BIBLIJE

  1. Despot, Loretana. Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice). Osijek: Filozofski fakultet, 2006.
  2. Katančić, Matija Petar. Sveto pismo Starog’ zakona..., sv. I, II, III, IV. U Budimu : Slovima i troshkom Kraljev. Mudroskupshtine Macxarske, 1831.
  3. Katančić, Matija Petar. Sveto pismo Novog’ zakona…, sv. I, II. U Budimu : Slovima i troshkom Kraljev. Mudroskupshtine Macxarske, 1831.

JEZIČNE ODLIKE STARIH SLAVONSKIH PISACA

  1. Despot, Loretana. Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda). Osijek: Filozofski fakultet, 2004. Str. 99-175

IZGRADNJA STRUČNE TERMINOLOGIJE U 18. STOLJEĆU

  1. Farkaš, Loretana. Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeću. // Filologija 54, Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2010. Str 19-49.
  2. Farkaš, Loretana. Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18. stoljeća. // Lingua Montenegrina : časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja 3, 5 (2010), str. 103-121.

FRAZEOLOGIJA U STARIH SLAVONSKIH PISACA

  1. Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 75-86. i 127-189.

SLAVONSKI DIJALEKT

  1. Kolenić, Ljiljana. Slavonski dijalekt. // Croatica 27, 45/46(1997), str. 101-117.
  2. Kolenić, Ljiljana. Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima. // Zbornik Zagrebačke slavističke škole (2003), str. 175-185.
  3. Lisac, Josip. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing : Tehnička knjiga, 2003.

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: