Povijest jezikoslovlja u Slavoniji

 

Naziv kolegija:
Povijest jezikoslovlja u Slavoniji
Šifra ISVU:
157632
Šifra MOZVAG:
HJI37
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Farkaš, Loretana
30
0
0
Ćurak, Silvija
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Povijest jezikoslovlja u Slavoniji opisuje jezična zbivanja u Slavoniji do preporoda. Budući da je u okviru sveukupnih standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika Slavonija dala važan doprinos, cilj je kolegija ukazati na doprinos slavonskih jezikoslovaca i pisaca u oblikovanju hrvatskoga standardnog jezika.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati razdoblje u kojem se inteziviraju standardizacijski procesi,
  • usporedno opisati stare slavonske gramatike i rječnike sa suvremenom gramatičkom i leksikografskom građom,
  • razlikovati staru slavonsku latiničku grafiju od suvremene hrvatske latiničke grafije,
  • usporediti pravopisna načela starih slavonskih pisaca i jezikoslovca sa suvremenim pravopisnim rješenjima,
  • analizirati stare slavonske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička),
  • argumentirati značaj jezikoslovnih zbivanja u dopreporodnoj Slavoniji u kontekstu standardizacijskih procesa hrvatskog jezika.

Sadržaj predmeta:

  • Razdioba hrvatske jezične povijesti
  • Književna i jezična zbivanja u Slavoniji do preporoda
  • Govor u Slavoniji u 16. i 17. stoljeću
  • Slavonska grafija i pravopisna načela
  • Gramatika Blaža Tadijanovića
  • Gramatika Matije Antuna Reljkovića
  • Gramatika Marijana Lanosovića
  • Stari slavonski rukopisni rječnici
  • Katančićev prijevod Biblije
  • Jezikoslovno djelovanje Antuna Kanižlića
  • Jezik Matije Antuna Reljkovića
  • Jezične odlike starih slavonskih pisaca
  • Izgradnja stručne terminologije u 18. stoljeću
  • Frazeologija u starih slavonskih pisaca

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, razgovor definirati razdoblje u kojem se intenziviraju standardizacijski procesi usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje usporedno opisati stare slavonske gramatike i rječnike sa suvremenom gramatičkom i leksikografskom građom aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati staru slavonsku latiničku grafiju od suvremene hrvatske latiničke grafije aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti pravopisna načela starih slavonskih pisaca i jezikoslovca sa suvremenim pravopisnim rješenjima aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati stare slavonske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička) aktivnost studenata u nastavi
pisani rad (projekt)
usmeni ispit
predavanje sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, razgovor argumentirati značaj jezikoslovnih zbivanja u dopreporodnoj Slavoniji u kontekstu standardizacijskih procesa hrvatskog jezika usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Prezentacija, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Prezentacija 0,5 50%
Usmeni ispit 0,5 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz prezentacije i ocjena iz završnog usmenog ispita: 50 % konačne ocjene čini ocjena iz prezentacije, a 50 % konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

RAZRADA NAČINA VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

 

Vrednovanje prezentacije

 

Pri ocjenjivanju prezentacije vrednuje se 17 elemenata:

 

Elementi vrednovanja

Forma

  1. podatci trebaju biti u obliku natuknica
  2. font i veličina slova moraju biti čitljivi
  3. dizajn slajda mora biti usklađen kako bi natuknice bile čitljive
  4. poželjni su multmedijalni sadržaji (slika, video, zvuk) koji trebaju biti smisleno uklopljeni u prezentaciju

Sadržaj

       5. prezentacija je činjenično točna

       6. konzultirana je relevantna literatura

       7. student treba usmjeriti svoje istraživanje i predstaviti određeni sadržajni opseg prema smjernicama dobivenim od profesora

       8. temu treba povezivati sa sličnim ili različitim sadržajima

       9. poželjno je donositi vlastite ideje i zaključke o temi (originalnost)

     10. poželjno je ubaciti i nekoliko zanimljivosti o temi koje trebaju zainteresirati slušatelje

     11. prezentacija je jezično i pravopisno točna

Izlaganje

      12. obavezno se predstaviti i napraviti uvod u temu

      13. izlaganje prezentacije treba imati logičan slijed i biti smisleno povezano

      14. pri izlaganju je potrebno zauzeti stav i sigurnost u iznošenju činjenica

      15. treba govoriti razgovijetno i polako te se zaustavljati na važnjim činjenicama koje treba objasniti

      16. uključivanje slušatelja u raspravu

      17. student/ica ne smije čitati s prezentacije već sigurno izlagati temu

 

Razina postignuća

Ocjena

Student/ica je ostvario/la 17 elemenata vrednovanja                                      5

Student/ica je ostvario/la 16 elemenata vrednovanja                                      4

Student/ica je ostvario/la 15 elemenata vrednovanja                                      3

Student/ica je ostvario/la 14 elemenata vrednovanja                                      2

Student/ica je ostvario/la manje od 14 elemenata vrednovanja                        1

 

 

Završni usmeni ispit

 

Završni usmeni ispit sastoji se od tri pitanja koja sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Na usmenom ispitu student/ica izvlači tri kartice s pitanjima. Na svakoj kartici je jedno pitanje. Svaki odgovor nosi posebnu ocjenu od 1 do 5. Zbrajaju se bodovi svih triju odgovora te dijele s tri, a što čini ukupnu ocjenu iz usmenog ispita.

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz prezentacije i 3 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz prezentacije x 0,5) + (ocjena iz završnog usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la prezentaciju; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70 % održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. RAZDIOBA HRVATSKE JEZIČNE POVIJESTI

Brozović, Dalibor. Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti. // Hrvatska književnost u europskom kontekstu. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Liber, 1978.

 

2. KNJIŽEVNA I JEZIČNA ZBIVANJA U SLAVONIJI DO PREPORODA

Matić, Tomo. Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda // Djela HAZU XLI, 1945.

 

3. GOVOR U SLAVONIJI U 16. I 17. STOLJEĆU

Pavičić, Stjepan. O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17. stoljeću // Djela JAZU 96, 1920., str. 194-269.

 

4. SLAVONSKA GRAFIJA I PRAVOPISNA NAČELA 18. STOLJEĆA

Farkaš, Loretana. Od slovosloxnosti slavonske. Osijek: Filozofski fakultet, 2010.

 

5. GRAMATIKA BLAŽA TADIJANOVIĆA

Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 21-29; 51-59; 69-75.

Tafra, Branka. O jeziku Blaža Tadijanovića. // Zbornik o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću. Osijek: JAZU, 1978. Str. 99-107.

Tadijanović, Blaž. Svaschtta po mallo illiti kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i nyemacski jezik. Magdeburg, 1761., pretisak Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zabreb 2012.

 

6. GRAMATIKA MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA

Kolenić, Ljiljana. Pogled u strukturu hrvatske gramatike (od Kašićeve do Tkalčićeve). Osijek: Pedagoški fakultet, 2003. Str. 54-80.

Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 29-42; 51-59; 69-75.

Pranjković, Ivo. Gramatika M. A. Reljkovića. // Croatica 16,  22/23(1985), str. 97-117.

Reljković, Matija Antun. Nova slavonska i nimačka gramatika. Zagreb, 1767.

Vrijeme i djelo M. A. Reljkovića. Osijek: JAZU : Zavod za znanstveni rad Osijek, 1991. Str. 133-147.

 

7. GRAMATIKA MARIJANA LANOSOVIĆA

Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 42-75.

Lanosović, Marijan. Neue Einleitung zur slavonischen Sprache. Osijek, 1778.

Tafra, Branka. Lanosovićeva ‘Slavonska’ gramatika. // Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću. Osijek: JAZU, 1985. Str. 179-193.

 

8. STARI SLAVONSKI RUKOPISNI RJEČNICI

Despot, Loretana. Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda). Osijek: Filozofski fakultet, 2004. Str. 31-48; 52-65.

Farkaš, Loretana. Stari slavonski rukopisni rječnici. // Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 58 (2012), str. 99- (izvorni znanstveni članak, znanstveni).

Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću,. Osijek: JAZU:  Zavod za znanstveni rad, 1985. Str. 219-277.

 

9. KATANČIĆEV PRIJEVOD BIBLIJE

Despot, Loretana. Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice). Osijek: Filozofski fakultet, 2006.

Katančić, Matija Petar. Sveto pismo Starog’ zakona..., sv. I, II, III, IV. U Budimu : Slovima i troshkom Kraljev. Mudroskupshtine Macxarske, 1831.

Katančić, Matija Petar. Sveto pismo Novog’ zakona…, sv. I, II. U Budimu : Slovima i troshkom Kraljev. Mudroskupshtine Macxarske, 1831.

 

10. JEZIČNE ODLIKE STARIH SLAVONSKIH PISACA

Despot, Loretana. Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda). Osijek: Filozofski fakultet, 2004. Str. 99-175.

 

11. IZGRADNJA STRUČNE TERMINOLOGIJE U 18. STOLJEĆU

Farkaš, Loretana. Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeću. // Filologija 54, Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2010. Str 19-49.

Farkaš, Loretana. Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18. stoljeća. // Lingua Montenegrina : časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja 3, 5 (2010), str. 103-121.

 

12. FRAZEOLOGIJA U STARIH SLAVONSKIH PISACA

Kolenić, Ljiljana. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća. Osijek: Pedagoški fakultet, 1998. Str. 75-86. i 127-189.

 

13. JEZIK SLAVONSKIH LEKCIONARA 18. STOLJEĆA

Despot, Loretana. Jezični utjecaji bosanskoga franjevca Ivana Bandulavića na pisce slavonskih lekcionara 18. stoljeća. // Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini - jučer i danas. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2001. Str. 139-151.

Despot, Loretana. Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u budimskim izdanjima slavonskih franjevaca. // Hrvatski književni jezik: radovi sa znanstvenog skupa povodom 500. obljetnice nastanka Judite Marka Marulića. Hrvatska samouprava Budimpešte, 2003. Str. 175-187.

Farkaš, Loretana. M. P. Katančić i budimski lekcionari 18. stoljeća. // Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000), Budimpešta 2000. : radovi sa znanstvenog skupa Budim i Pešta u kulturnoj povijesti Hrvata, Hrvatska samouprava Budimpešte, str. 405-419.

Fućak, Jerko. Lanosovićev lekcionar. // Zbornik o Marijanu Lanosoviću. Osijek: JAZU : Zavod za znanstveni rad, 1982. Str. 137-143.

Kesić, Antun.  Epistole i Evangjelia Antuna Kesicha, U Budimu 1740.

Lanosović, Marijan. Evanjelistar iliricski, po O. F. Marianu Lanossovichu, U Budimu 1794.

Pavić, Emerik. Epistole i Evangjelja, Po O. F. Emerichu Pavichu. U Budimu 1764.

Putanec, Valentin. Jezik Marijana Lanosovića u Evanđelistaru iliričkom. // Zbornik o Marijanu Lanosoviću. Osijek: JAZU : Zavod za znanstveni rad, 1982. Str. 199-211.

 

14. JEZIK IVANA GRLIČIĆA

Grličić, Ivan. "PUUT NEBESKI Ukazan cóoviku od Boga po Svetoj Czarqui. TO JEST NAVK KARSTJANSKI  V' Kratku obilato, i razborito iòtomacòen u jezik Boòanski, Venecija, 1707., 296 str.

Despot, Loretana. Put nebeski Ivana Grličića iz 1707. godine (grafijske, pravopisne i jezične odlike). // Filologija 1 (2003.), 41, str. 1-20.

 

15. JEZIK ANTUNA BAČIĆA

Zbornik o fra Antunu Bačiću. Slavonski Brod-Našice, 2013., Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia, str. 239-304

 

16. PRAVOPIS ANTUNA MANDIĆA

Hadrovics, László. 1966. Pokušaj reforme latiničkog pravopisa 1785. godine : Beograd. Anali Filološkog fakulteta u Beogradu 5, str. 267-272.

Mandić, Antun. Uputjenje u slavonsko pravopisanje, 1779. (pretisak: Antun Mandić, Uputjenje k slavonskomu pravopisanju za potrebu narodnieh ucsionicah u kraljestvu Slavonije 1779., Matica hrvatska, Osijek, 1998. (pogovor Ane Pintarić)

 

17. JEZIK ANTUNA KANIŽLIĆA

Vončina, Josip. Jezik Antuna Kanižlića, Rad JAZU 368, Zagreb, 1975., str. 5-172.

 

18.JEZIKOSLOVAC STJEPAN IVŠIĆ

Zbornik u čast Stjepana Ivšića. Zagreb, 1963. Hrvatsko filološko društvo, 423. str.

 

19. JEZIKOSLOVAC ADOLF BRATOLJUB KLAIĆ

Farkaš, Loretana. Adolf Bratoljub Klaić (izbor iz djela). Osijek: Filozofski fakultet, 2019.

Klaić, Bratoljub. Koriensko pisanje, Zagreb 1942.

Cipra, Franjo – Klaić, A. B. Hrvatski pravopis, Zagreb 1944.

Klaić, Bratoljub. Pravopisni rječnik. – Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika, Zagreb – Novi Sad, 1960.

Klaić, Bratoljub. Rječnik stranih riječi, izraza i kratica, Zagreb 1951.

Klaić, Bratoljub. Bizovačko narječje,  Bizovac 2007.

 

20. SLAVONSKI DIJALEKT

Kolenić, Ljiljana. Slavonski dijalekt. // Croatica 27, 45/46(1997), str. 101-117.

Kolenić, Ljiljana. Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima. // Zbornik Zagrebačke slavističke škole (2003), str. 175-185.

Lisac, Josip. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing : Tehnička knjiga, 2003.

 

 

 

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: