Stara hrvatska književnost 3

Student treba steći književnopovijesna, književnojezična i književnokulturna znanja kako bi mogao samostalno čitati, prosuđivati i interpretirati djela hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća, kako u odnosu na književno razdoblje, tako i u odnosu na književnoteorijske postavke.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka,
• razlikovati historijsko i tipološko poimanje baroka,
• opisati žanrovski sustav,
• analizirati reprezentativne predloške,
• definirati stilski pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća,
• opisati regionalizam hrvatske književnosti 18. stoljeća (dalmatinska, dubrovačka, kajkavska, slavonska regionalna književnost),
• analizirati reprezentativne predloške.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Barok (pojmovno određenje, obilježja, katolička obnova, isusovci)
3. Historijsko i tipološko poimanje baroka (manirizam i barok: jedno ili dvoje?)
4. Genološka slika hrvatske barokne književnosti (lirika, ep, poema, melodrama/libretistička drama)
5. Dubrovačko-dalmatinska inačica baroka, ozaljska, kajkavska, slavonska (vrijeme pojavljivanja, vrstovni sastav, predstavnici)
6. Lirika (Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević)
7. Epika (tipologija, Osman)
8. Drama 17. stoljeća (pastorala, smješnica)
9. Religiozne i komične poeme (Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević, Antun Kanižlić, Stijepo Đurđević)
10. Pluralizam i regionalizam hrvatske književnosti 18. stoljeća
11. Dubrovačka književnost (Marko Bruère Derivaux /Marko Bruerević/)
12. Dalmatinska književnost (Andrija Kačić Miošić)
13. Slavonska književnost (Antun Matija Relković)
14. Kajkavska književnost (Tito Brezovački)
15. Drama 18. stoljeća (frančezarije, talijanarije)
16. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara), napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže te položiti usmeni ispit.

1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (poglavlja: »Hrvatska književnost sedamnaestog stoljeća«, str. 175–292; »Književnost prosvjetiteljstva«, str. 293–376)
2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (poglavlja: »Kazalište baroknoga razdoblja«, »Kazalište osamnaestoga stoljeća«, str. 91–206)
3. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 1993.
4. Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb, 1988.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

1. Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
2. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997.
3. Ernst. R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, s njemačkog preveo Stjepan Markuš, Naprijed, Zagreb, ²1998. (poglavlje »Manirizam«, str. 291–321)
4. Pavao Pavličić, Studije o Osmanu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
5. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Matica hrvatska, Zagreb, 1975.
6. Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
7. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002.
8. Leo Rafolt, Melpomenine maske, Disput, Zagreb, 2007.

Studentska anketa.