Stara hrvatska književnost 3

 

Naziv kolegija:
Stara hrvatska književnost 3
Šifra ISVU:
173996
Šifra MOZVAG:
HKD06
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Zlata
30
0
0
Mikulić, Ivana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Student treba steći književnopovijesna, književnojezična i književnokulturna znanja kako bi mogao samostalno čitati, prosuđivati i interpretirati djela hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća, kako u odnosu na književno razdoblje, tako i u odnosu na književnoteorijske postavke.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka,
  • razlikovati historijsko i tipološko poimanje baroka,
  • opisati žanrovski sustav,
  • analizirati reprezentativne predloške,
  • definirati stilski pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća,
  • opisati regionalizam hrvatske književnosti 18. stoljeća (dalmatinska, dubrovačka, kajkavska, slavonska regionalna književnost),
  • analizirati reprezentativne predloške.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Barok (pojmovno određenje, obilježja, katolička obnova, isusovci)
  3. Historijsko i tipološko poimanje baroka (manirizam i barok: jedno ili dvoje?)
  4. Genološka slika hrvatske barokne književnosti (lirika, ep, poema, melodrama/libretistička drama)
  5. Dubrovačko-dalmatinska inačica baroka, ozaljska, kajkavska, slavonska (vrijeme pojavljivanja, vrstovni sastav, predstavnici)
  6. Lirika (Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević)
  7. Epika (tipologija, Osman)
  8. Drama 17. stoljeća (pastorala, smješnica)
  9. Religiozne i komične poeme (Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević, Antun Kanižlić, Stijepo Đurđević)
  10. Pluralizam i regionalizam hrvatske književnosti 18. stoljeća
  11. Dubrovačka književnost (Marko Bruère Derivaux /Marko Bruerević/)
  12. Dalmatinska književnost (Andrija Kačić Miošić)
  13. Slavonska književnost (Antun Matija Relković)
  14. Kajkavska književnost (Tito Brezovački)
  15. Drama 18. stoljeća (frančezarije, talijanarije)
  16. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje razlikovati historijsko i tipološko poimanje baroka usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati žanrovski sustav usmeni ispit
pisani ispit
predavanje
rad na tekstu
slušanje, pisanje, istraživanje, kritičko razmišljanje analizirati reprezentativne predloške pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi
predavanje slušanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) definirati stilski pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća usmeni ispit
aktivnost studenta u nastavi
predavanje
rad na tekstu
slušanje, pisanje, prikupljanje podataka na zadanu temu, govorenje (usmeno izlaganje) opisati regionalizam hrvatske književnosti 18. stoljeća (dalmatinska, dubrovačka, kajkavska, slavonska regionalna književnost) usmeni ispit
pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi
predavanje
radna tekstu
slušanje, pisanje, istraživanje, sustavno opažanje analizirati reprezentativne predloške pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara), napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže te položiti usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (poglavlja: »Hrvatska književnost sedamnaestog stoljeća«, str. 175–292; »Književnost prosvjetiteljstva«, str. 293–376)
  2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (poglavlja: »Kazalište baroknoga razdoblja«, »Kazalište osamnaestoga stoljeća«, str. 91–206)
  3. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 1993.
  4. Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb, 1988.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Dopunska literatura:

  1. Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
  2. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997.
  3. Ernst. R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, s njemačkog preveo Stjepan Markuš, Naprijed, Zagreb, ²1998. (poglavlje »Manirizam«, str. 291–321)
  4. Pavao Pavličić, Studije o Osmanu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
  5. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Matica hrvatska, Zagreb, 1975.
  6. Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
  7. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002.
  8. Leo Rafolt, Melpomenine maske, Disput, Zagreb, 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: