Fantastika u hrvatskoj književnosti

Pokazati temeljna obilježja hrvatske fantastične književnosti, pregled povijesnoga razvoja i specifičnosti žanrovskoga ustroja fantastične književnosti 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati osnovne književnopovijesne značajke i modele hrvatske fantastične književnosti 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća,
• obrazložiti tematsko-motivska obilježja tekstova hrvatske fantastične književnosti,
• objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava hrvatske fantastične književnosti,
• primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka.

Uvod; pojam fantastike, povijest hrvatske fantastične književnosti. Modeli hrvatske fantastične proze; teme, motivi, likovi. Romantičarska fantastika i gotika (R. F. Jorgovanić). Predmodernistička fantastika (K. Š. Gjalski). Groteskno, fantastično, zazorno u hrvatskoj moderni (A. G. Matoš). Srednjovjekovni intertekst, legenda i bajkovito u hrvatskoj moderni (B. Livadić). Oniričko i motiv dvojnika (F. Galović). Fantazmagorična, subverzivna fantastika hrvatskog ekspresionizma (M. Krleža). Demonizam i reprezentacija zla u ekspresionizmu (U. Donadini, A. Cesarec). Simbolizam boja u fantastičnoj književnosti (M. Horvat, N. Šop). Žensko fantastično pismo (M. Ivančan); Neoromantičarska fantastika, folklorni intertekst (Đ. Sudeta). Sinteza kolegija.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

1. Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari: jedna književna generacija, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000, str. 21–79.
2. Temat Iz suvremene teorije fantastične književnosti, Mogućnosti, 44, 4–6, Split, 1996, str. 1–147.
3. Cvetan Todorov, Uvod u fantastičnu književnost, Rad, Beograd, 1987. (poglavlja: »Određenje fantastičnog«, »Čudno i čudesno«, str. 28–62)

1. Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, priredio Branimir Donat, Igor Zidić, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975.
2. Sigmund Freud, Pojam jeze u književnosti i psihologiji, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2010.
3. Rosemary Jackson, Fantasy: the literature of subversion, Methuen, London – New York, 1981.
4. Kornelija Kuvač-Levačić, Mitski jezik u hrvatskoj fantastičnoj prozi, disertacija, Zadar, 2006.
5. Renate Lachmann, Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
6. Gordana Slabinac, Zavođenje ironijom, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
7. The Routledge Companion to Gothic, Routledge, London – New York, 2007.

Studentska anketa.