Hrvatsko religiozno pjesništvo 16. i 17. stoljeća

Upoznavanje s adespotnim i autorskim korpusom šesnaestostoljetne i sedamnasetostoljetne religiozne lirike, njezinim vrstama, adespotnom poetikom i autorskim poetikama.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati korpus šesnaestostoljetne i sedamnaestostoljetne religiozne lirike,
• opisati poetiku anonimnih sastavaka,
• usporediti adespotne i autorske sastavke,
• analizirati izdvojene predloške,
• razlikovati značajke autorskih poetika.

1. Uvodni sat
2. Opisi izvorâ (rituali, oficiji, zbornici: Klimantovićev (Klemenovićev) ritual, Marulićev (oficij) molitvenik, Tkonski zbornik, Libro od mnozijeh razloga, Firentinski zbornik, Zagrebački zbornik, Zbornik Ivana Vranića Bakaranina, Lulićev zbornik)
3. Bratovštinske pjesmarice: Korčulanska pjesmarica bratovštine Svih Svetih, Korčulanska (Foretićeva) pjesmarica, Pjesmarica bolske bratovštine
4. Ostale pjesmarice: Osorsko-hvarska pjesmarica, Rukopis Šibenčanina Mihovila Vrančića, Rapska (Premudina) pjesmarica, Rapska (Picićeva) pjesmarica)
5. Vartal, Splitsko-trogirska pjesmarica, Baffova pjesmarica, Ranjinin zbornik
6. Prekmurska pjesmarica I i II, Budljanska pjesmarica, Pjesmarica Mihovila Bilanovića, Pjesmarica Šimuna Vitasovića
7. Religiozna lirika Marka Marulića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
8. Religiozna lirika Šiška Menčetića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
9. Religiozna lirika Mavra Vetranovića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
10. Religiozna lirika Nikole Dimitrovića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
11. Religiozna lirika Nikole Nalješkovića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
12. Ostali šesnaestostoljetni autori religiozne lirike (Dominik Armanov, Šime Budinić, Petar Lucić, Dominko Zlatarić).
13. Religiozna lirika Ivana Bunića Vučića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
14. Religiozna lirika Ignjata Đurđevića (vrstovni sastav i poetičke odrednice)
15. Sintetski zaključak

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pisanoga ispita, usmenog ispita i seminarskoga rada: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975 (poglavlje »Stihovi, retorička ritmika«, str. 140–187)
2. Amir Kapetanović, Dragica Malić, Kristina Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010.
3. Bratislav Lučin, Splitska pjesmarica Trogirskog kaptola: opis, sadržaj, auktori, predlošci, Colloquia Maruliana, XIX, Split, 2010, str. 55–92.
4. Kristina Štrkalj Despot, Osorsko-hvarska pjesmarica: popis sastavnica, postanje, jezik, Colloquia Maruliana, XX, Split, 2011, str. 31–73.
5. Petar Lucić Vartal, priredio, uvodom i bilješkama popratio te rječnik sastavio Nikica Kolumbić, Književni krug, Split, 1990.
6. Marko Marulić, Pisni razlike, priredio i popratio bilješkama Josip Vončina, Književni krug, Split, 1993.
7. Nikola Nalješković, Književna djela, kritičko izdanje priredio i popratne tekstove napisao Amir Kapetanović, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
8. Djela Dživa Bunića Vučića, Stari pisci hrvatski, knjiga XXXV, priredio Milan Ratković, JAZU, Zagreb, 1971.
9. Djela Ińacija Ġorġi, Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV, priredio Milan Rešetar, JAZU, Zagreb, 1918.

1. Ivan Pederin, Pretvorba hrvatskoga iz crkvenoga u književni jezik: raščlamba uporabe bogoslovnog i književnog nazivlja kod Šiška Menčetića i Džore Držića, Crkva u svijetu, V, 1, Split, 1970, str. 65–74.
2. Dragica Malić, Jezik prve hrvatske pjesmarice, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1972.
3. Dunja Fališevac, Vrstovni sastav Marulićeve hrvatske lirike, Colloquia Maruliana, X, Split, 2001, str. 315–334.
4. Dolores Grmača, Nalješkovićeve Pjesni bogoljubne u kontekstu pobožnosti bratovština, u: Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, uredio Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005, str. 153–185.
5. Kristina Štrkalj Despot, Jezične i književnopovijesne značajke starohrvatskih pjesama u Picićevoj pjesmarici iz 1471., Colloquia Maruliana, XIX, Split, 2010, str. 31–51.
6. Teo Radić, Od slavića: traduktološka anliza, Colloquia Maruliana, XXI, Split, 2012, str. 189–205.

Studentska anketa