Stilovi medijske kulture

Ciljevi nastave kolegija Stilovi medijske kulture su: stjecanje znanja o kulturološkoj vezanosti egzistencijalnih i tehnoloških okolnosti kroz stanje intenzivne umreženosti i umnoženosti informacija, posebice od sredine 20. stoljeća do danas, stjecanje znanja o stilistici struktura različitih medijskih tekstova, uključujući i književnost, te uočavanje njihovih stilskih kontakata i osposobljavanje studenata za samostalan pojedinačni i komparativni analitičko-interpretacijski pristup različitim medijskim tekstovima.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati stilističku terminologiju različitih medijskih tekstova,
• opisati stilske strategije vizualnih, audiovizualnih, auditivnih i verbalnih umjetničkih i neumjetničkih tekstova,
• usporedno analizirati različite medijske predloške,
• preispitati utjecaj kulturnopovijesnoga konteksta na stilistiku različitih medijskih tekstova.

Prvi tjedan

Uvod u kolegij, opis sadržaja i ciljeva kolegija, opis praćenja studentskoga rada, uvod u seminar, prikaz i podjela tema, pregled literature

Drugi tjedan

Medijska kultura – masovna komunikacija – komunikacijska tehnologija

Treći tjedan

Vizualni, audiovizualni i auditivni mediji

Četvrti tjedan

Stilistika likovnih umjetnosti

Peti tjedan

Stilistika fotografije

Šesti tjedan

Stilistika grafita

Sedmi tjedan

Stilistika novina

Osmi tjedan

Stilistika stripa

Deveti tjedan

Stilistika filma i televizije

Deseti tjedan

Stilistika reklame

Jedanaesti tjedan

Stilistika auditivnih medija (glazba, radio, telefon)

Dvanaesti tjedan

Stilistika hiperteksta

Trinaesti tjedan

Stilistika plesa i performansa

Četrnaesti tjedan

Stilistika mode

Petnaesti tjedan

Medijska kultura – sinteza gradiva

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz aktivnosti u nastavi (dvije vježbe uz zadane predloške na nastavi), iz esejskih osvrta na posjete izložbama, kinu, koncertima i/ili književnim programima (tri osvrta), iz kolokvija i praktičnoga rada (fotografija + pjesma): 70% konačne ocjene čine ocjene iz aktivnosti u nastavi (20%), esejskih zadataka (30%) i kolokvija (20%), a 30% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, kontinuirano izvršavanje zadataka vezanih uz nastavno gradivo, izrada seminarskog rada, kolokvij i konačni ispit.

1. Walter Benjamin, Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986. (poglavlje Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125. – 151.)
2. Vlastimir Kusik, Adresa, Matica hrvatska, Ogranak Osijek, Osijek, 2007. (odabrani eseji)
3. Marshall McLuhan, Razumijevanje medija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2008. (odabrani mediji)
4. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky-Vlees & Beton, Zagreb-Ghent, 2005. (odabrane natuknice)
5. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012. (u primjeni)

1. Krešimir Bagić, Figurativnost reklamnog diskurza
2. (http://www.hrvatskiplus.org/prilozi/dokumenti/anagram/Bagic_Figurativnost.pdf)
3. Roland Barthes, Svijetla komora: bilješka o fotografiji, Antibarbarus, Zagreb, 2003.
4. Jadranka Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
5. Gillo Dorfles, Moda, Golden marketing, Zagreb, 1999.
6. Marina Gržinić, U redu za virtualni kruh, Meandar, Zagreb, 1998.
7. Dik Hebdidž, Potkultura: značenje stila, Rad, Beograd 1980.
8. Leonida Kovač, Konteksti, Meandar, Zagreb, 1997.
9. Vlastimir Kusik, Adresa, Matica hrvatska, Ogranak Osijek, Osijek, 2007.
10. Ana Maletić, Knjiga o plesu, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986.
11. Scott McCloud, Kako čitati strip?, Mentor, Zagreb, 2005.
12. Katarina Peović Vuković, Mediji i kultura, Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, 2014., 2015. https://elektronickeknjige.com/knjiga/peovic-vukovic-katarina/mediji-i-kultura/
13. Ante Peterlić, Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naknada, Zagreb, 2001.
14. Goran Rem, Pogo i tekst, Meandar, Zagreb, 2011.
15. Hrvoje Turković, Narav televizije, Meandar, Zagreb, 2008.
16. Uvod u medije, uredila Zrinjka Peruško, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
17. Nada Zgrabljić Rotar, Radio: mit i informacija, dijalog i demokracija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
18. Vizualna kultura, uredio Chris Jenks, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2002.
19. Heinrich Wolfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Kontura, Zagreb, 1998.

Studentska anketa.