Hrvatska morfologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska morfologija
Šifra ISVU:
173987
Šifra MOZVAG:
HJZ05
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Položen ispit iz Hrvatske fonetike i fonologije
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ham, Sanda
45
0
0
Glušac, Maja
0
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente:

  • s temeljnom kroatističkom morfološkom literaturom,
  • s morfologijom kao jezikoslovnom znanošću i njezinim odnosom prema drugim jezikoslovnim znanostima,
  • s temeljnim pitanjima hrvatske morfološke norme, osobito s onim njezinim dijelovima koji su u previranju,
  • s hrvatskom morfonologijom i razlikovnom ulogom morfonema u sklonidbi i sprezanju (razlikovna uloga gl. promjena),
  • sa sklonidbenim sustavom i sprezanjem,
  • s nepromjenjivim riječima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati temeljne morfološke i morfonološke pojmove i odnose među morfološkim jedinicama hrvatskoga jezika,
  • analizirati morfološki sustav hrvatskoga jezika u sinkronijskom presjeku,
  • prepoznati suvremenu hrvatsku morfološku normu,
  • povezati morfonološke glasovne promjene sa sklonidbenim sustavom hrvatskoga jezika,
  • vrednovati morfološke normativne dvostrukosti ili trostrukosti u sklonidbi i sprezanju,
  • služiti se samostalno i kritički kroatističkom morfološkom jezikoslovnom literaturom,
  • obavljati lektorske poslove.

Sadržaj predmeta:

Morfologija i morfonologija, morfem, morf, alomorf, oblična osnova i nastavak, fonološke i morfonološke alternacije, vrste riječi.

Imenice, leksička i gramatička obilježja imenica (rod, broj, padež, živost); imenička sklonidba: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta, alomorfizam osnova i nastavaka; naglasna obilježja imenica.

Pridjevi, leksička i gramatička obilježja pridjeva (rod, broj, padež, stupnjevanje, određenost, neodređenost); pridjevno-zamjenička sklonidba; sklonidba i upotreba određenih pridjeva, sklonidba i upotreba neodređenih pridjeva, alomorfizam nastavaka: navesci; stupnjevanje, alomorfizam osnova i nastavaka; naglasna obilježja pridjeva.

Zamjenice, leksička i gramatička obilježja; imeničke zamjenice, pridjevne zamjenice; osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, upitno-odnosne, neodređene; naglasna obilježja zamjenica.

Brojevi, redni i glavni, sklonidba brojeva, brojevne imenice i pridjevi. Naglasna obilježja brojeva.

Glagoli, leksička obilježja glagola, gramatička obilježja glagola (osoba, rod, broj, vid, vrijeme, način, stanje, prijelaznost/ neprijelaznost/povratnost), glagolske osnove i nastavci, glagolska vremena, glagolski načini, glagolski pridjevi (radni i trpni), glagolski prilozi (prošli i sadašnji), aktivni i pasivni gl. oblici, glagolske vrste i razredi, naglasni tipovi glagola.

Prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice, modalne riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
pojedinačni i skupni rad na vježbama
mentorski rad
slušanje predavanja, djelatno sudjelovanje na vježbama, rad na tekstu, služenje literaturom i nastavnim materijalima opisati temeljne morfološke i morfonološke pojmove i odnose među morfološkim jedinicama hrvatskoga jezika usmeni ispit
pismeni ispit
pojedinačni i skupni rad na vježbama
mentorski rad
djelatno sudjelovanje na vježbama, rad na tekstu, služenje literaturom i nastavnim materijalima analizirati morfološki sustav hrvatskoga jezika u sinkronijskom presjeku kolokvij
usmeni ispit
predavanje
vježbe
slušanje predavanja, služenje literaturom i nastavnim materijalima, rad na tekstu prepoznati suvremenu hrvatsku morfološku normu kolokvij
usmeni ispit
pismeni ispit
predavanje
analiza primjera
slušanje predavanja, sustavno opažanje, rasprava povezati morfonološke glasovne promjene sa sklonidbenim sustavom hrvatskoga jezika pismeni ispit
predavanje
analiza primjera
slušanje predavanja, analiza literature, rasprava vrednovati morfološke normativne dvostrukosti ili trostrukosti u sklonidbi i sprezanju usmeni ispit
zadatak čitanja i analize primjera
rasprava
čitanje literature, sustavno opažanje, rasprava služiti se samostalno i kritički kroatističkom morfološkom jezikoslovnom literaturom referat
predavanje
skupni i pojedinačni rad na vježbama
mentorski rad
slušanje i bilježenje predavanja, rad na tekstu obavljati lektorske poslove pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pismeni ispit 1,2 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Referat 0,5 0%
Usmeni ispit 1,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz završnog pismenog ispita i ocjena iz završnog usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita i 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studentske su obveze pohađanja nastave opisane Pravilnikom o studiranju.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Milan Moguš, Slavko Pavešić, Ivo Škarić, Stjepko Težak, Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, HAZU, Zagreb, 1991. (drugo izdanje: Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Ivo Škarić, Stjepko Težak, Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika, Globus, 2007.)
  2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)
  3. Stjepko Težak, Stjepan Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Dopunska literatura:

  1. Sanda Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
  2. Dragutin Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
  3. Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999.
  4. Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Tipex, Zagreb, 1991.
  5. Stjepko Težak, Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999.
  6. Stjepko Težak, Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb, 2004.
  7. Stjepan Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Globus, Zagreb, 1991.
  8. Stjepan Babić, Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995.
  9. Stjepan Babić, Hrvanja hrvatskoga, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
  10. Ivan Marković, Uvod u jezičnu morfologiju, Disput, Zagreb, 2012.

Iz navedenih se jezičnih savjetnika studentima preporučuju pojedini dijelovi odnoseći se na sadržaj predmeta.

Student je dužan pratiti jezikoslove časopise, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika ili Radovi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: