Filološka analiza tekstova 17. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Filološka analiza tekstova 17. stoljeća
Šifra ISVU:
157525
Šifra MOZVAG:
HJI02
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurak, Silvija
15
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznati studente s književnojezičnim stvaralaštvom 17. stoljeća,
  • objasniti grafijska rješenja hrvatskih gramatičara,
  • osposobiti studente za samostalnu filološku analizu tekstova,
  • osposobiti studente za samostalnu usporedbu hrvatskoga jezika 17. stoljeća sa suvremenim hrvatskim književnim jezikom.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

  • opisati hrvatski jezik u 17. stoljeću,
  • analizirati tekstove 17. stoljeća na svim jezičnim razinama,
  • napraviti transkripciju i transliteraciju prema grafijskim rješenjima pisaca 17. stoljeća,
  • usporediti hrvatski jezik 17. stoljeća sa suvremenim hrvatskim književnim jezikom.

Sadržaj predmeta:

  • Prva hrvatska tiskana gramatika
  • Jezik ozaljskoga književnoga kruga
  • Leksikografija 17. stoljeća
  • Grafijska ujednačavanja
  • Samostalna filološka analiza tekstova 17. stoljeća

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, razgovor, analiza literature opisati hrvatski jezik u 17. stoljeću aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit
vježbe analiza primjera, razgovor analizirati tekstove 17. stoljeća na svim jezičnim razinama aktivnost studenata na nastavi, kolokvij
vježbe
zadatak čitanja i analize primjera
rad na tekstu, sustavno opažanje i zaključivanje napraviti transkripciju i transliteraciju prema grafijskim rješenjima pisaca 17. stoljeća aktivnost studenata na nastavi
kolokvij
predavanje
samostalni istraživački zadatak
grupna diskusija
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor usporediti hrvatski jezik 17. stoljeća sa suvremenim hrvatskim književnim jezikom aktivnost studenata na nastavi
samostalno istraživanje
završno izvješće
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,8 0%
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pismeni ispit 0,9 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,9 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom studiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 35% udjela u konačnoj ocjeni te završni pismeni ispit s 40% udjela u konačnoj ocjeni.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • pohađanje nastave
  • aktivnost u nastavi

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009. (poglavlje »Sedamnaesto stoljeće«, str. 86–123)
  2. Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike, Filozofski fakultet, Osijek, 2003. (poglavlja: »Glagolski oblici u Kašićevoj gramatici i Marulićevoj Juditi«, str. 73–80; »Sklonidba imenica u Kašićevoj gramatici i Marulićevoj Juditi«, str. 105–118)
  3. Povijest hrvatskoga jezika: 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, Zagreb, 2013.
  4. Josip Vončina, Analize starih hrvatskih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1977.

Dopunska literatura:

  1. Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2006.
  2. Radoslav Katičić, Gramatika Bartola Kašića, Rad JAZU, 388, Zagreb, 1981.
  3. Josip Lisac, Hrvatski književni jezik u doba baroka, Croatica, 37–39, Zagreb, 1993., str. 167–176.
  4. Josip Vončina, Ozaljski jezično-književni krug, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 10, Zagreb, 1968., str. 195–205.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: