Uvod u Bibliju

 

Naziv kolegija:
Uvod u Bibliju
Šifra ISVU:
157537
Šifra MOZVAG:
HKI11
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Krešimir
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanja s nastajanjem Biblije, biblijskim knjigama i biblijskim književnim vrstama.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati nastajanje Biblije,
  • razlikovati temeljnu židovsku i kršćansku podjelu biblijskih spisa,
  • definirati biblijske književne vrste,
  • analizirati izdvojene predloške,
  • opisati poetiku izdvojenih biblijskih tekstova.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvodni sat
  2. Etimologija grecizma biblija, židovska (zakon – torah, proroci – nebiim i spisis – ketubim) i kršćanska (povijesne, poučne i proročke knjige) starozavjetnih spisa, kronologija starozavjetnih spisa
  3. Pregled povijesti Izraela (svijet trećeg tisućljeća prije Krista, razdoblje prije patrijarha, patrijarsi i njihovo razdoblje)
  4. Pregled povijesti Izraela (izlazak, osvajanje Kanaana, razdoblje sudaca, monarhijsko razdoblje, sužanjstvo, Ezrina i Nehemijina obnova, Makabejski ustanak)
  5. Petoknjižje (različite knjige, redakcije [jahvistička, elohistička, svećenička, deuteronomistička], oblikovanje)
  6. Jošuina knjiga (podjela knjige, književna analiza, deuteronomistička redakcija)
  7. Knjige o sucima
  8. Samuelove knjige i knjige o kraljevima
  9. Proročke knjige (veliki [Izajija, Jeremija, Ezekijel] i mali proroci)
  10. Mudrosna biblijska književnost (Knjiga mudrih izreka, Propovjednik, Sirah)
  11. Knjiga o Jobu (biblijska teodiceja)
  12. Hebrejska poezija (psalmi: vrste, struktura, stilske značajke paralelizama)
  13. Spisi (Prva i Druga knjiga Makabejaca, Knjiga o Ruti, Tobija, Daniel, Estera, Judita)
  14. Novozavjetne knjige (vrste, autorstvo, kronologija)
  15. Sinteza

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, javni govor opisati nastajanje Biblije pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati temeljnu židovsku i kršćansku podjelu biblijskih spisa pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati biblijske književne vrste pismeni ispit
usmeni ispit
radionice
samostalni zadaci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje analizirati izdvojene predloške seminarski rad
radionice
samostalni zadaci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje opisati poetiku izdvojenih biblijskih tekstova seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,8 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pisanoga ispita, usmenog ispita i seminarskoga rada: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Wilfrid J. Harrington, Uvod u Bibliju, s engleskog preveo Mato Zovkić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991 (poglavlja: »Pisana riječ«, str. 19–36; »Kanon Pisma«, str. 115–131; »Tekst Biblije«, str. 133–153; »Literarno istraživanje«, str. 161–169)
  2. Wilfrid J. Harrington, Uvod u Stari zavjet, s engleskog preveo Mato Zovkić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.
  3. Wilfrid J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, s engleskog preveo Mato Zovkić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura:

  1. Adalbert Rebić, Stvaranje svijeta i čovjeka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
  2. Hans Robert Jauss, Teorija rodova i književnost srednjega vijeka, preveo Zdenko Škreb, Umjetnost riječi, XIV, 3, Zagreb, 1970, str. 327–352.
  3. Robert Alter – Frank Kermode, The Literary Guide to the Bible, Harvard University Press, 1987.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: