Hrvatska fonetika i fonologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska fonetika i fonologija
Šifra ISVU:
173984
Šifra MOZVAG:
HJZ03
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Glušac, Maja
30
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s fonetskim i fonološkim sustavom suvremenoga hrvatskog jezika. Na vježbama naučiti naglašavati riječi i naglasne cjeline, naučiti tvorbu glasova, prepoznati i opisati morfonološke i fonološke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom jeziku. Naučiti služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati i tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta student će moći:

  • objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonološkog sustava hrvatskoga standardnog jezika,
  • razlikovati artikulacijska obilježja glasova hrvatskoga jezika,
  • analizirati primjere različitih stupnjeva složenosti morfonoloških i fonoloških glasovnih promjena u suvremenom hrvatskom jeziku,
  • objasniti načela hrvatskog naglasnog sustava,
  • razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika,
  • usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne,
  • tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.

Sadržaj predmeta:

Razvitak strukturalizma u Europi; fonološki sustav hrvatskoga standardnog jezika; razlikovna obilježja fonema, artikulacijska i akustička obilježja otvornika i zatvornika, podjele fonema, fonološke i morfonološke glasovne promjene, naglasni sustav suvremenoga hrvatskog jezika.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost
Aktivnost studenta
Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonološkog sustava hrvatskoga standardnog jezika pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje
radionice
vježbe
slušanje predavanja, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga, vježbanje razlikovati artikulacijska obilježja glasova hrvatskoga jezika aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit
usmeni ispit
vježbe
radionice
mentorski rad
sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga, analiziranje primjera, vježbanje, aktivno sudjelovanje analizirati primjere različitih stupnjeva složenosti morfonoloških i fonoloških glasovnih promjena u suvremenom hrvatskom jeziku aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
radionice
vježbe
sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature, usmeno izlaganje objasniti načela hrvatskog naglasnog sustava aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
radionice
vježbe
sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga, analiziranje primjera, vježbanje, aktivno sudjelovanje razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
vježbe sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga, analiziranje primjera, analiziranje literature usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
predavanje
mentorski rad
slušanje predavanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Pismeni ispit 1 0%
Usmeni ispit 1 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: prosječna ocjena iz dvaju kolokvija, ocjena iz seminarskoga rada te ocjena završnoga pisanoga i usmenog ispita. Od toga 10% konačne ocjene čini ocjena seminara, 20% ocjena kolokvija, 50% ocjena završnoga pisanog, a 20% usmenoga ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni položiti kolokvij o naglascima i glasovnim promjenama te izložiti jedan seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
  2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.
  3. Žarko Muljačić, Opća fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb, 1972. (poglavlja: »Opća fonologija – Artikulacije jezika«, »Jezik i govor«, »Fonetika i fonologija«, »Fonologija glasa – Sinkronija ne znači statičnost«, »Inherentna distinktivna obilježja u djelovanju«, »Stratifikacija glasa«, »U potrazi za inherentnim distinktivnim obilježjima«, »Fonologija riječi – Minimalni i subminimalni parovi«, »Razne definicije fonema«)
  4. Ivo Škarić, Hrvatski govorili!, Školska knjiga, Zagreb, 2006. (poglavlja: »Pledoaje za govor organski i govor standardni«, »Silazni naglasci na nepočetnim slogovima riječi«, »Kako se naglašavaju posuđenice; Što s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata?; Slovo, glasnik i fonem j; Kako se sklanjaju imena Mia i Pio?«, »Jezik u pravopisu«, Kakav pravopis – Između fonetike i fonologije«)
  5. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008. (5. poglavlje »Langue i parole: kod i poruka«, 15. poglavlje, »Pojam fonema«)

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Milan Moguš, Slavko Pavešić, Ivo Škarić, Stjepko Težak, Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, HAZU, Globus, Zagreb, 1991.
  2. Zrinka Jelaska, Fonološki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
  3. Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
  4. članci iz časopisa: Jezik, Govor, Suvremena lingvistika, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  5. Marija Turk, Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1992.

Obvezno je upoznati dva od navedenih djela.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem rezultata kolokvija koji studenti polažu, kao i završnom studentskom anketom.

Ostale informacije: