Hrvatska fonetika i fonologija

Cilj je kolegija upoznati studente s fonetskim i fonološkim sustavom suvremenoga hrvatskog jezika. Na vježbama naučiti naglašavati riječi i naglasne cjeline, naučiti tvorbu glasova, prepoznati i opisati morfonološke i fonološke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom jeziku. Naučiti služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati i tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.

Nakon uspješno završenoga predmeta student će moći:

• objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonološkog sustava hrvatskoga standardnog jezika,
• razlikovati artikulacijska obilježja glasova hrvatskoga jezika,
• analizirati primjere različitih stupnjeva složenosti morfonoloških i fonoloških glasovnih promjena u suvremenom hrvatskom jeziku,
• objasniti načela hrvatskog naglasnog sustava,
• razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika,
• usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne,
• tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.

Razvitak strukturalizma u Europi; fonološki sustav hrvatskoga standardnog jezika; razlikovna obilježja fonema, artikulacijska i akustička obilježja otvornika i zatvornika, podjele fonema, fonološke i morfonološke glasovne promjene, naglasni sustav suvremenoga hrvatskog jezika.

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: prosječna ocjena iz dvaju kolokvija, ocjena iz seminarskoga rada te ocjena završnoga pisanoga i usmenog ispita. Od toga 10% konačne ocjene čini ocjena seminara, 20% ocjena kolokvija, 50% ocjena završnoga pisanog, a 20% usmenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni položiti kolokvij o naglascima i glasovnim promjenama te izložiti jedan seminarski rad.

1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.
3. Žarko Muljačić, Opća fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb, 1972. (poglavlja: »Opća fonologija – Artikulacije jezika«, »Jezik i govor«, »Fonetika i fonologija«, »Fonologija glasa – Sinkronija ne znači statičnost«, »Inherentna distinktivna obilježja u djelovanju«, »Stratifikacija glasa«, »U potrazi za inherentnim distinktivnim obilježjima«, »Fonologija riječi – Minimalni i subminimalni parovi«, »Razne definicije fonema«)
4. Ivo Škarić, Hrvatski govorili!, Školska knjiga, Zagreb, 2006. (poglavlja: »Pledoaje za govor organski i govor standardni«, »Silazni naglasci na nepočetnim slogovima riječi«, »Kako se naglašavaju posuđenice; Što s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata?; Slovo, glasnik i fonem j; Kako se sklanjaju imena Mia i Pio?«, »Jezik u pravopisu«, Kakav pravopis – Između fonetike i fonologije«)
5. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008. (5. poglavlje »Langue i parole: kod i poruka«, 15. poglavlje, »Pojam fonema«)

1. Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Milan Moguš, Slavko Pavešić, Ivo Škarić, Stjepko Težak, Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, HAZU, Globus, Zagreb, 1991.
2. Zrinka Jelaska, Fonološki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
3. Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
4. članci iz časopisa: Jezik, Govor, Suvremena lingvistika, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
5. Marija Turk, Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1992.

Obvezno je upoznati dva od navedenih djela.

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem rezultata kolokvija koji studenti polažu, kao i završnom studentskom anketom.