Klasične sociologijske teorije

 

Naziv kolegija:
Klasične sociologijske teorije
Šifra ISVU:
169704
Šifra MOZVAG:
SOC200
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dremel, Anita
30
0
0
Bujas, Ljiljana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim razvojem sociološke teorije od druge polovine 18. stoljeća do prve polovine 20. stoljeća te ključnim paradigmama koje su se razvile i formulirale u tom periodu te značajno utjecale na suvremeni razvoj sociologije kao znanstvene discipline. Cilj je i studentima ukazati na veze između formuliranja i sadržaja osnovnih socioloških paradigmi te društvenih, ekonomskih i političkih procesa i promjena koje se događaju u promatranom periodu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • prepoznati osnovne postavke klasičnih socioloških paradigmi
  • navesti autore unutar svake od paradigmi i njihova najznačajnija djela
  • prikazati sličnosti i razlike između paradigmi
  • opisati društvene, ekonomske i političke okolnosti u kojima se pojedina paradigma razvija i biva prihvaćena
  • usporediti utjecaj klasičnih paradigmi na suvremenu sociologiju
  • analizirati konkretne sociološke fenomene iz perspektive više različitih paradigmi

Sadržaj predmeta:

Predavanja će obrađivati slijedeće teme:

  • Nastanak kanona „klasičnih socioloških teorija“
  • Povijesne okolnosti nastanka i idejni utjecaji na ranu sociologiju
  • Ideologija i sociološka teorija
  • Ideja pozitivizma i socijalna fizika Augustea Comtea
  • Herbert Spencer i evolucionizam
  • Socijalni darvinizam i eugenika
  • Američka evolucionistička sociologija
  • Marxova teorija društvenih klasa i klasnih sukoba
  • Emil Durkheim i francuska sociološka škola
  • Kolektivna svijest i Durkheimov metodološki pristup
  • George Simmel i formalizam u sociologiji
  • Klasične teorije društvene stratifikacije
  • Max Weber i teorija racionalizacije
  • Max Weber i nominalistički metodološki pristup

U seminarima studenti će iščitavati originalne tekstove ključnih autora: Comte, Spencer, Morgan, Marx, de Tocqueville, Durkheim, Simmel, Weber itd.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rasprave slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava prepoznati osnovne postavke klasičnih socioloških paradigmi aktivnost na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rasprave slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava navesti autore unutar svake od paradigmi i njihova najznačajnija djela aktivnost na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rasprave slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava prikazati sličnosti i razlike između paradigmi aktivnost na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rasprave slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava opisati društvene, ekonomske i političke okolnosti u kojima se pojedina paradigma razvija i biva prihvaćena aktivnost na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rasprave slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava usporediti utjecaj klasičnih paradigmi na suvremenu sociologiju aktivnost na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rasprave slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava analizirati konkretne sociološke fenomene iz perspektive više različitih paradigmi aktivnost na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pisani seminarski uratci, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje, Zadaće

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1,5 70%
Pisani seminarski uratci 1 10%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeno izlaganje 0,5 10%
Zadaće 0,5 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studenti prikupljaju bodove tijekom semestra s obzirom na dolazak na nastavu te sudjelovanje u raspravi na seminarima; osim toga pišu dva kolokvija tijekom semestra te dolaze na usmeni ispit ovisno o broju ostvarenih bodova na kolokvijima i ostalim aktivnostima

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminara te čitati sve tekstove koji se obrađuju u seminaru i sudjelovati u raspravi o tim tekstovima.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Kalanj, R. (2005). Suvremenost klasične sociologije. Zagreb: Politička kultura.
  2. Fiamengo, A (1987). Saint-Simon i Auguste Comte. Zagreb: Naprijed.
  3. Supek, R. (1987). Sociološka hrestomatija: Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed.
  4. Cvjetičanin, V, Supek, R. (2003). Emile Durkheim i francuska sociološka škola. Zagreb: Naprijed.
  5. Đurić, M. (1987). Sociološka hrestomatija: Sociologija Maxa Webera. Zagreb : Naprijed.
  6. Lukić, R. (1987). Sociološka hrestomatija: Formalizam u sociologiji. Zagreb : Naprijed.

Dopunska literatura:

  1. Barnes, H. (1982). Uvod u istoriju sociologije I. Beograd : BIGZ..
  2. Barnes, H. (1982). Uvod u istoriju sociologij II. Beograd : BIGZ. 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa; Povratna informacija kolega koji drže kolegije na višim godinama.

Ostale informacije: