Filozofija odgoja

Kroz redovito i aktivno sudjelovanje u predavanjima i seminarskim oblicima rada studenti će razvijati problemsko mišljenje te dobiti uvid u ključne filozofske pristupe odgoju. Istraživačkim radom osvjedočit će se da je filozofsko mišljenje u onome bitnom (samo)odgoj. Promišljanje suvremene perspektive odgojne problematike i mogućnosti realizacije odgojnih ideja. Izgradnja osobnog cjelovitog odnosa prema budućem pedagogijskom radu. Kolegij je kako u svezi, tako i u teorijskom odmaku spram pedagogijskih i psihologijskih pristupa odgoju, što omogućuje plodotovornu sintezu.

Po završetku nastave student će moći:

• kritički pristupati fenomenu odgoja, razlikujući filozofski pristup od pristupa ostalih znanosti o odgoju;
• objasniti centralne probleme suvremene odgojne problematike, od koncepata inovativnih škola do koncepta obrazovanja za budućnost;
• tumačiti ključne teze filozofa koji su se referirali na odgojnu problematiku, od antike preko novovjekovlja do suvremenih svjetskih i hrvatskih relevantnih autora;
• tumačiti ključne teze filozofa koji su se referirali na odgojnu problematiku, od antike preko novovjekovlja do suvremenih svjetskih i hrvatskih relevantnih autora;
• objasniti fenomen odgoja iz diskursa etičke problematike, a s obzirom na nužnost uvažavanja jedinstvenog pristupa svakoj osobi i svakoj situaciji, bilo u institucionalnim okvirima ili drugdje

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• spoznajne i etičke pretpostavke odgoja odnos filozofske antropologije
• filozofsko-vrijednosni karakter i ciljevi odgoja
• problem odgoja u suvremenom svijetu
• inovativna škola kao povijesni zahtjev
• dezideologizacija odgoja
• patrijarhalnost odgoja i školstva
• obrazovanje i odgovornost za budućnost
• praktička etika u pedagogijskoj problematici
• odgoj i spolnost
• odgoj i smrtnost
• odgoj i moralna odgovornost odgojitelja
• odgoj i religioznost
• odgoj i demokratičnost

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijska znanja u području suvremene filozofije odgoja i mogućnost analitičkog pristupa tematici koja otkriva antropološke i etičke aspekte odgoja;
• vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg je naznačila filozofija odgoja: uz promišljanje filozofskih perspektiva student će izgrađivati osobni kritički odnos prema budućem pedagogijskom radu.  

predavanja, seminari i radionice

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• polaganje kolokvija tijekom semestra
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra

1. Milan Polić, Odgoj i (s)vijest, Zagreb, 1993.  
2. Konrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja, Zagreb 2008.
3. Milan Polić, Činjenice i vrijednosti, Zagreb 2006.
4. Edgar Morin, Odgoj za budućnost, Zagreb 2002.

1. J. Marinković, Utemeljenost odgoja u filozofiji, Školska knjiga, Zagreb 1981.
2. J. Marinković, Ogledi iz filozofije odgoja, Školske novine, Zagreb 1987.
3. I. Čehok i I. Koprek (ur.), Etika (priručnik jedne discipline), Školska knjiga, Zagreb 1996.
4. P.Vuk-Pavlović, Filozofija odgoja, HSN, Zagreb 1996.
5. Kant, Schelling, Nietzsche, Ideja univerziteta, Globus, Zagreb 1991.
6. F. Nietzsche, Schopenhauer kao odgajatelj, MH, Zagreb 2003.
7. F. Savater, Etika za Amadora, Educa, Zagreb 1998.
8. W. Windelband, Povijest filozofije, Naprijed, Zagreb 1988.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.