Povijest europskog okoliša

 

Naziv kolegija:
Povijest europskog okoliša
Šifra ISVU:
174136
Šifra MOZVAG:
ID36
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Volner, Hrvoje
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Uputiti studente u osnovne pojmove povijesti okoliša (ekohistorije), posebice povijest europskog okoliša uz komparativni pristup kroz usporedbe lokalne, regionalne, nacionalne i globalne povijesti okoliša, s posebnim naglaskom na rani novi vijek.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • protumačiti temeljne pojmove povijesti okoliša
  • izložiti činjenice o okolišu i odnosu čovjeka prema okolišu kao historiografskoj kategoriji
  • usporediti odnos čovjeka i njegova okoliša u Europi u različitim povijesnim razdoblja u odnosu na rani novi vijek
  • vrednovati odnos prema okolišu i poimanje okoliša od strane Europljana u kontekstu procesa dugoga trajanja
  • raspravljati o historiografskim tekstovima koji se bave poviješću okoliša
  • obraditi seminarsku temu

Sadržaj predmeta:

Temeljni pojmovi ekohistorije i povijesti europskog okoliša, doživljaj okoliša s posebnim naglaskom na rani novi vijek i usporedbu s drugim povijesnim razdobljima, pokoravanje prirode, kreiranje krajolika, djelovanje čovjeka na okoliš i međudjelovanje čovjeka i okoliša, demografski procesi i okoliš, okoliš i društveni pokreti, rasprava i obavijesti o najvažnijim historiografskim problemima vezanim uz povijest okoliša.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna metoda Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
samostalna analiza literature
izlaganje
aktivno sudjelovanje u raspravi
protumačiti temeljne pojmove povijesti okoliša seminarski rad
aktivnost na nastavi
esej
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje
izlaganje
izložiti činjenice o okolišu i odnosu čovjeka prema okolišu kao historiografskoj kategoriji seminarski rad
esej
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
usporediti odnos čovjeka i njegova okoliša u Europi u različitim povijesnim razdoblja u odnosu na rani novi vijek aktivnost na nastavi
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
vrednovati odnos prema okolišu i poimanje okoliša od strane Europljana u kontekstu procesa dugoga trajanja aktivnost na nastavi
esej
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature i izvora
raspravljati o historiografskim tekstovima koji se bave poviješću okoliša aktivnost na nastavi
seminarsko izlaganje izlaganje
samostalan rad na literaturi
obraditi seminarsku temu seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Samostalni zadatak, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 15%
Esej 0,45 20%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Samostalni zadatak 0,5 30%
Seminarski rad 0,25 15%
Usmeni ispit 0,45 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena iz pismenog ispita esejskoga tipa te od usmenog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati seminarske i druge zadatke, napisati esej na zadanu temu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Robert Delort i François Walter, Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)
  2. J. Donald Hughes, Što je povijest okoliša?, Disput, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
  3. Ian G. Simmons, Globalna povijest okoliša. Od 10 000. pr. Kr. do 2000. n. Kr., Disput, Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. J. Donald Hughes, An Environmental History of the World: Humankind’s Changing Role in the Community of Life, Routledge, New York, 2001.
  2. J. Donald Hughes, The Mediterranean: An Environmental History, ABC - CLIO, Santa Barbara, 2005.
  3. Borna Fuerst-Bjeliš, Borna, Marin Cvitanović i Hrvoje Petrić, "Što je povijest okoliša u Hrvatskoj?", u: J. D. Hughes, Što je povijest okoliša?, Disput, Zagreb, 2011.
  4. John F. Richards, The Unending Frontier: An Environmental History of the Early Modern World, University of California Press, Berkeley, 2003.
  5. Hrvoje Petrić, "Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću", Povijesni prilozi 24 (2005), 101-126.
  6. Hrvoje Petrić, "O Kalničkom gorju 1780-ih godina: prilozi povijesti okoliša", Cris. Časopis Povijesnog društva Križevci 13 (2011), br. 1, 194-205.
  7. Alica Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb, 1999. (str. 26-37, o odnosu demografije i okoliša)
  8. Ekonomska i ekohistorija. Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Zagreb (razna godišta i razni znanstveni radovi po izboru)
  9. Goran Đurđević i Suzana Marjanić (uredili), Ekofeminizam. Između zelenih i ženskih studija, Durieux, Zagreb, 2020.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: