Pojava zatvora kao kazne u novom vijeku

Postizanje uvida u razvoj reformatorske misli na kažnjavanje ljudi u novom vijeku, te pojavu zatvora kao sredstva kažnjavanja u novom vijeku kroz razvoj pravosuđa na tlu Hrvatske 

Cilje predmeta je studente upoznati s procesima koji su doveli do transformacije zatvora u sredstvo kažnjavanja, koje se kao takvo počelo razvijati u novome vijeku. Upoznati ih s uzrocima tih promjena, od pojave reformacije, i njihovim posljedicama na društvo općenito,  s posebnim osvrtom, kako o kaznama tako i o razvoju pravosuđa, na području Hrvatske i Slavonije u navedenu razdoblju.  Prikazati im kako se zatvor kao sredstvo kažnjavnja razvijao i modernizirao tijekom vremena te usporediti sa suvremenim kažnjavanjem. Dati pregled kažnjavanja koja su prethodila zatvoru, s posebnim osvrtom na smrtnu kaznu i torturu, kao važnim faktorima razvoja zatvora, te ona koja su supostojala s njim kroz povijest. Upoznati ih sa zakonskom regulativom, Kaznenim pravom i Kazneno-procesnim pravom, penologijom, kao pravnim temeljima razvoja zatvorskog kažnjavanja u Hrvatskoj i Slavoniji.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• usvojiti osnovne pojmove kao što su zatvor, kazna, reformacija, razliku kazneno i kaznenoprocesno, smrtna kazna i tortura
• analizirati ključne pojave i procese za razvoj zatvora kao kazne
• vrednovati prosvjetiteljske ideje u reformi kažnjavanja
• razviti kritični stav prema kažnjavanju i zatvoru kao najčeščoj kazni

Predmet kroz kritičku analizu literature te dostupnih izvora obrađuje temelje pojave zatvora kao kazne u novom vijeku i na tlu Hrvatske te one prosvjetiteljske reforme koje su pridonijele pojavi zatvora kao bitan faktor u promjeni odnosa društva prema kažnjavanju.

Sadržajna struktura kolegija tijekom semestra (predavanja i seminari): određenje pojma zatvor u novom vijeku, određenje razvoja zatvora od pritvora do kazne u razdobljima prije novoga vijeka, određenje vrsta zatvorskih sustava, vrste kazna od 14.st-19.st., objašnjenje razvoja smrtne kazne i torture, objašnjavanje novovjekovne prosvjetiteljske ideje u reformi kažnjavanja, kažnjavanje na tlu Slavonije i Hrvatske, pregled pravnog okvira kažnjavanja kroz povijest, proučavanje zakonskih odredbi nakojima se temelji zatvorska kazna, uspoređivanje kaznenih sustava sa suvremenim.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Studentima se kontinuirano prati rad tijekom semestra. U završnu ocjenu ulaze bodovi koje student skupi izvršavajući sve svoje obveze. Dio završne ocjene je aktivnost na predavanjima i seminarima, koje se bilježe za svaki sat posebno. U formiranju konačne ocjene sudjeluje pismeni ispit, čije polaganje nije uvjet za usmeni, i usmeni ispit. Konačnu ocjenu čini zbir bodova koje student skuplja prema prethodno navedenim zahtjevima.

Studenti su dužni redoviti pohađati seminarsku nastavu i aktivno sudjelovati uraspravama, napisati i izložiti seminarski rad. Pristupiti pismenom i usmenom ispitu.

1. Društveni razvoj u Hrvatskoj (ur. M. Gros), Zagreb, 1981. (izabrani dijelovi)
2. N. Engelsfeld, Povijest Hrvatske Države i prava, razdoblje od 18.-20 stoljeća, Zagreb, 2002. (izabrani dijelovi)
3. M. Milutinović, Penologija, nauka o izvršenju krivičnih sankcija i resocijaliozaciji osuđenika, Beograd, 1977. (izabrani dijelovi)
4. I. Janković, Smrt u prisustvu vlasti, smrtna kazna, Beograd, 1985.
5. C. Beccaria, O zločinima i kaznama, Split, 1990.

1. Z. Šeparović, Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju, Zagreb, 2003.
2. I. Karaman, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Zagreb, 2000.

Prate se rezultati osmišljenih nastavnih sati i napisanih nastavnih priprema i otvorenost studentata prema novim oblicima podučavnaja te njihovoj kritičnosti prema radu i samousavršavanju. Prate se rezultati aktivnosti na satima i seminarima kao pokazatelj kvalitete rada nastavnika.