Pojava zatvora kao kazne u novom vijeku

 

Naziv kolegija:
Pojava zatvora kao kazne u novom vijeku
Šifra ISVU:
174009
Šifra MOZVAG:
IP27
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Josipović, Igor
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Postizanje uvida u razvoj reformatorske misli na kažnjavanje ljudi u novom vijeku, te pojavu zatvora kao sredstva kažnjavanja u novom vijeku kroz razvoj pravosuđa na tlu Hrvatske 

Cilje predmeta je studente upoznati s procesima koji su doveli do transformacije zatvora u sredstvo kažnjavanja, koje se kao takvo počelo razvijati u novome vijeku. Upoznati ih s uzrocima tih promjena, od pojave reformacije, i njihovim posljedicama na društvo općenito,  s posebnim osvrtom, kako o kaznama tako i o razvoju pravosuđa, na području Hrvatske i Slavonije u navedenu razdoblju.  Prikazati im kako se zatvor kao sredstvo kažnjavnja razvijao i modernizirao tijekom vremena te usporediti sa suvremenim kažnjavanjem. Dati pregled kažnjavanja koja su prethodila zatvoru, s posebnim osvrtom na smrtnu kaznu i torturu, kao važnim faktorima razvoja zatvora, te ona koja su supostojala s njim kroz povijest. Upoznati ih sa zakonskom regulativom, Kaznenim pravom i Kazneno-procesnim pravom, penologijom, kao pravnim temeljima razvoja zatvorskog kažnjavanja u Hrvatskoj i Slavoniji.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usvojiti osnovne pojmove kao što su zatvor, kazna, reformacija, razliku kazneno i kaznenoprocesno, smrtna kazna i tortura
  • analizirati ključne pojave i procese za razvoj zatvora kao kazne
  • vrednovati prosvjetiteljske ideje u reformi kažnjavanja
  • razviti kritični stav prema kažnjavanju i zatvoru kao najčeščoj kazni

Sadržaj predmeta:

Predmet kroz kritičku analizu literature te dostupnih izvora obrađuje temelje pojave zatvora kao kazne u novom vijeku i na tlu Hrvatske te one prosvjetiteljske reforme koje su pridonijele pojavi zatvora kao bitan faktor u promjeni odnosa društva prema kažnjavanju.

Sadržajna struktura kolegija tijekom semestra (predavanja i seminari): određenje pojma zatvor u novom vijeku, određenje razvoja zatvora od pritvora do kazne u razdobljima prije novoga vijeka, određenje vrsta zatvorskih sustava, vrste kazna od 14.st-19.st., objašnjenje razvoja smrtne kazne i torture, objašnjavanje novovjekovne prosvjetiteljske ideje u reformi kažnjavanja, kažnjavanje na tlu Slavonije i Hrvatske, pregled pravnog okvira kažnjavanja kroz povijest, proučavanje zakonskih odredbi nakojima se temelji zatvorska kazna, uspoređivanje kaznenih sustava sa suvremenim.

 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna metoda Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, rasprava, analiza
 
usvojiti osnovne pojmove kao što su zatvor, kazna, reformacija, razliku kazneno i kaznenoprocesno, smrtna kazna i tortura Pismeni, usmeni ispit
predavanje, čitanje analiza literature, rasprava, vrednovanje analizirati ključne pojave i procese za razvoj zatvora kao kazne Aktivnost na nastavi
zadatak čitanja, analiza primjera slušanje, rasprava, čitanje literature, pisanje vrednovati prosvjetiteljske ideje u reformi kažnjavanja Aktivnost na nastavi, pismeni ispit
samostalan rad usmeno izražavanje, pisanje seminarskog rada, primjena naučenog razviti kritični stav prema kažnjavanju i zatvoru kao najčešćoj kazni seminar

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pismeni ispit 0,4 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 0,2 0%
Usmeni ispit 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se kontinuirano prati rad tijekom semestra. U završnu ocjenu ulaze bodovi koje student skupi izvršavajući sve svoje obveze. Dio završne ocjene je aktivnost na predavanjima i seminarima, koje se bilježe za svaki sat posebno. U formiranju konačne ocjene sudjeluje pismeni ispit, čije polaganje nije uvjet za usmeni, i usmeni ispit. Konačnu ocjenu čini zbir bodova koje student skuplja prema prethodno navedenim zahtjevima.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni redoviti pohađati seminarsku nastavu i aktivno sudjelovati uraspravama, napisati i izložiti seminarski rad. Pristupiti pismenom i usmenom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Društveni razvoj u Hrvatskoj (ur. M. Gros), Zagreb, 1981. (izabrani dijelovi)
  2. N. Engelsfeld, Povijest Hrvatske Države i prava, razdoblje od 18.-20 stoljeća, Zagreb, 2002. (izabrani dijelovi)
  3. M. Milutinović, Penologija, nauka o izvršenju krivičnih sankcija i resocijaliozaciji osuđenika, Beograd, 1977. (izabrani dijelovi)
  4. I. Janković, Smrt u prisustvu vlasti, smrtna kazna, Beograd, 1985.
  5. C. Beccaria, O zločinima i kaznama, Split, 1990.

Dopunska literatura:

  1. Z. Šeparović, Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju, Zagreb, 2003.
  2. I. Karaman, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Zagreb, 2000.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati osmišljenih nastavnih sati i napisanih nastavnih priprema i otvorenost studentata prema novim oblicima podučavnaja te njihovoj kritičnosti prema radu i samousavršavanju. Prate se rezultati aktivnosti na satima i seminarima kao pokazatelj kvalitete rada nastavnika.

Ostale informacije: