Hrvatska povijest ranog novog vijeka

 

Naziv kolegija:
Hrvatska povijest ranog novog vijeka
Šifra ISVU:
174006
Šifra MOZVAG:
P405
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
0
0
0
Lovaš, Eldina
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za hrvatsku povijest ranog novog vijeka te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za hrvatsku ranonovovjekovnu povijest.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka
  • usporediti povijesne događaje iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka sa suvremenim prilikama
  • objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u hrvatskoj povijesti ranog novog vijeka
  • vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za hrvatsku povijest ranog novog vijeka
  • obraditi seminarsku temu
  • analizirati historiografski tekst

Sadržaj predmeta:

Dolazak dijela hrvatskih zemalja pod osmansku vlast, osmanska osvajanja, obilježja osmanske vladavine u hrvatskim zemljama, dolazak Habsburgovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje, Habsburgovci kao hrvatski kraljevi i obilježja habsburške vladavine, Istra i Dalmacija pod mletačkom vlašću, obilježja mletačke vladavine na istočnoj obali Jadrana, uskoci, dalmatinske komune, demografske promjene, oslobađanje hrvatskih zemalja od osmanske vlasti, austrijsko-osmanski i mletačko-osmanski ratovi krajem 17. i u 18. stoljeću, klasični habsburški apsolutizam, prosvijećeni habsburški apsolutizam, Dubrovačka Republika u ranom novom vijeku, katolička obnova u hrvatskim zemljama, prosvjetiteljstvo u hrvatskim zemljama, gospodarske prilike, materijalna kultura, hrvatsko plemstvo, institucije i simboli Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, administrativno-upravni i sudski ustroj, uspostava i razvoj vojno-krajiškog sustava.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna metoda Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje Slušanje prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka kolokvij
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
samostalna analiza literature
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
usporediti povijesne događaje iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka sa suvremenim prilikama seminarski rad
aktivnost na nastavi
kolokvij
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
analiza primjera
samostalna analiza literature
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u hrvatskoj povijesti ranog novog vijeka seminarski rad
aktivnost na nastavi
kolokvij
rasprava samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za hrvatsku povijest ranog novog vijeka aktivnost na nastavi
seminarsko izlaganje samostalna analiza literature
izlaganje
obraditi seminarsku temu seminarski rad
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza izvora i literature
analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 20%
Pisani ispit 1 50%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,6 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati zadatke (seminarski zadaci, problemski zadaci, kvizovi i dr.), izlaziti na kolokvije

 

 

Obavezna literatura:

Skupina autora, Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

Skupina autora, U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Zagreb, 2013.

Nenad Moačanin, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999.

Skupina autora, Hrvatska i Europa. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII. i XVIII. stoljeće), Zagreb, 2003.

Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko carstvo, Zagreb, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: