FF - Info

Naziv kolegija:: Hrvatske zemlje u razvijenom srednjem vijeku
Šifra ISVU:: 174004
Šifra MOZVAG:: P205
ECTS:: 3
Jezik izvođenja:: hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:: ODSJEK ZA POVIJEST

Studij	Godina	Semestar	Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)	2.g.	ljetni	obavezan

Nastavnik	Nositelj	P	V	S
Jelaš, Danijel		30	0	0
Plantosar, Petra		0	0	15

Ciljevi i zadaci:

Usvajanje temeljnih znanja o hrvatskom razvijenom srednjem vijeku, upoznavanje s izvorima i literaturom, razvijanje sposobnosti korištenja i analiziranja izvorne građe i suprotstavljenih mišljenja u literaturi. Studenti trebaju ovladati kronologijom i pravilnim tumačenjem povijesnih procesa (uzročno-posljedičnih veza) koristeći komparativnu, analitičku i sintetičku, induktivnu i detuktivnu te druge povijesne metode.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će:

posjedovati temeljna znanja o političkoj, društvenoj i kulturnoj hrvatskih kraljeva od početka 12. do prve polovice 16. stoljeća
moći definirati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za hrvatski razvijeni i kasni srednji vijek
moći definirati temeljne historiografske teme i probleme
imati sposobnost staviti lokalne događaje i procese u širi europski kontekst
moći opisati sadržaj najvažnijih ranosrednjovjekovnih izvora i definirati metodološke probleme njihovog korištenja
biti kadri kritički analizirati historiografske interpretacije događaja i procesa
moći obraditi seminarsku remu

Sadržaj predmeta:

Pacta conventa i uspostava ugarske prevlasti nad hrvatskim zemljama; Vladavina Arpadovića u hrvatskim zemljama; Anžuvinska vlast od 1301.-1387; Hrvatske velikaške obitelji i njihova uloga u povijesti Hrvatske (Šubići, Krčki knezovi, Blagajski knezovi, Cetinski knezovi, Horvati u Slavoniji i Srijemu, Gisingovci, Maroti-Morovićki, Paližne, Lackovići, Garay-Gorjanski, Iločki grofovi, Berislavići i drugi); Hrvatske zemlje u doba kraljica: Elizabete i Marije; Sigismund Luksemburški i hrvatske zemlje; Litvansko-poljski kraljevi iz kuće Jagelovića, hrvatski kraljevi; Dolazak Turaka na Balkanski poluotok i njihova osvajanja; Habsburgovci i njihova prevlast u Hrvatskoj; Dubrovnik i Dubrovačka Republika u srednjem vijeku; Povijest Istre u srednjem vijeku; Kulturne i vjerske prilike u hrvatskim zemljama tijekom srednjeg vijeka.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost	2. 2. Aktivnost studenta	2. 3. Ishod učenja	2. 4 Metoda procjene
predavanje heuristički razgovor rasprava seminarsko izlaganje	slušanje samostalna analiza literature aktivno sudjelovanje u raspravi	posjedovati temeljna znanja o političkoj, društvenoj i kulturnoj hrvatskih kraljeva od početka 12. do prve polovice 16. stoljeća	pismeni ispit aktivnost u nastavi seminarski rad seminarsko izlaganje
predavanje heuristički razgovor rasprava seminarsko izlaganje	slušanje samostalna analiza literature aktivno sudjelovanje u raspravi	moći definirati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za hrvatski razvijeni i kasni srednji vijek	pismeni ispit aktivnost u nastavi seminarski rad seminarsko izlaganje
predavanje heuristički razgovor rasprava seminarsko izlaganje	slušanje samostalna analiza literature aktivno sudjelovanje u raspravi	moći definirati temeljne historiografske teme i probleme	pismeni ispit aktivnost u nastavi seminarski rad seminarsko izlaganje
predavanje heuristički razgovor rasprava seminarsko izlaganje	slušanje samostalna analiza literature aktivno sudjelovanje u raspravi	imati sposobnost staviti lokalne događaje i procese u širi europski kontekst	pismeni ispit aktivnost u nastavi seminarski rad seminarsko izlaganje
predavanje heuristički razgovor rasprava radionica seminarsko izlaganje	slušanje samostalna analiza literature uspoređivanje primjera i zaključivanje sudjelovanje na radionici	moći opisati sadržaj najvažnijih ranosrednjovjekovnih izvora i definirati metodološke probleme njihovog korištenja	pismeni ispit aktivnost u nastavi seminarski rad seminarsko izlaganje
predavanje heuristički razgovor rasprava radionica seminarsko izlaganje	slušanje samostalna analiza literature uspoređivanje primjera i zaključivanje sudjelovanje na radionici	biti kadri kritički analizirati historiografske interpretacije događaja i procesa	pismeni ispit aktivnost u nastavi seminarski rad seminarsko izlaganje
Seminarsko izlaganje	samostalna analiza literature i izvora uspoređivanje primjera i zaključivanje	obraditi seminarsku temu	seminarsko izlaganje seminarski rad

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi	0,2	0%
Pismeni ispit	0,5	0%
Pohađanje nastave	1,1	0%
Seminarski rad	0,3	0%
Usmeni ispit	0,9	0%

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit uključuje faktografska pitanja te kraći esejski zadatak ili nekoliko pitanja koja zahtijevaju opsežniji odgovor. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

seminarsko izlaganje 15 %

seminarski rad 15%

pismeni ispit 70 %

Studenti iznimnim i konstruktivnom zalaganjem na nastavi mogu uvećati konačnu ocjenu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i obrana seminarskog rada te polaganje pismenog i usmenog dijela ispita.

Obavezna literatura:

Povijest Hrvata: Prva knjiga: Srednji vijek. Ur. Franjo Šanjek. Zagreb: Školska knjiga, 2003, odabrana poglavlja.
Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja: hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku. Ur. Marija Karbić. Zagreb: Matica hrvatska, 2019, odabrana poglavlja.

Dopunska literatura:

Josip Adamček. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII stoljeća. Zagreb, 1980.
Mladen Ančić. Putanja klatna: Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zadar; Mostar: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 1997.
Tomislav Bali, Slavonski meandar, prostor i pojam Slavonije u XIII. stoljeću. Zagreb, Srednja Europa, 2014.
Lovorka Čoralić, „U okrilju Privedre – Mletačka republika i hrvatski Jadran,“ Povijesni prilozi 37 (2009): 11-41.
Pál Engel. The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary: 895-1526. London-New York: I. B. Tauris & Co, 2001.
Borislav Grgin. Počeci rasapa: Matijaš Korvin i srednjovjekovna Hrvatska. Zagreb: Ibis grafika, 2002.
Hrvatski povijesni atlas. Ur. Vlatka Dugački, Krešimir Regan. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. (poglavlja koja se odnose na razvijeni i kasni srednji vijek)
Izvori za hrvatsku povijest do 1526. Prir. Nada Klaić. Zagreb: Školska knjiga, 1972. (ili Zagreb: Fortuna, 2019)
Nada Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb, Školska knjiga, 1976.
Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor ljudi, ideje. Zagreb, Školska knjiga, 1997.
Tomislav Raukar. Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku Split: Književni krug, 2007.

Online izvori

Hungaricana - Digitalizirana diplomatička građa https://archives.hungaricana.hu/en/charters/
Hungaricana - Mađarski diplomatički zbornici https://library.hungaricana.hu/hu/collection/kozepkori_magyar_okmanytarak/
HAZU - Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije http://dizbi.hazu.hr/object/list?c2o=94613

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije:

Hrvatske zemlje u razvijenom srednjem vijeku