Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Njari, Denis | 30 |
0 |
0 |
|
Plantosar, Petra | 0 |
0 |
15 |
Cilj je kolegija osposobljavanje studenata za razumijevanje temeljnih pojmova, struktura i procesa na području jugoistočne Europe u srednjem vijeku, zatim za samostalno promišljanje o srednjovjekovnoj povijesti područja jugoistočne Europe pristupom suvremene povijesne znanosti te služenje relevantnom literaturom i izvornom građom.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
1. Uvodni sat. Upoznavanje sa sadržajem kolegija, metodama rada i načinom vrjednovanja.
2. Osnovne crte razvoja ranobizantske države (324-610).
3. Justinijanova obnova i njezin slom.
4. Doseljenje Slavena na Balkanski poluotok.
5. Bizantsko Carstvo u 7. stoljeću. Heraklije.
6. Bizantsko Carstvo u 8. stoljeću.
7. Formiranje bugarske države na Balkanu.
8. Odnosi Bugarske i Bizanta.
9. Bizantsko Carstvo i kristijanizacija Balkanskog poluotoka u 9. stoljeću.
10. Bizantsko Carstvo u razvijenom srednjem vijeku
11. Bizantsko Carstvo i Balkanski poluotok
12. Raška u ranom srednjem vijeku.
13. Srbija do Nemanjića.
14. Srbija u doba dinastije Nemanjića.
15. Prvi kolokvij
16. Srbija u kasnom srednjem vijeku.
17. Vlaška i Moldavija u ranom srednjem vijeku
18. Rumunjske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.
19. Srednjovjekovna Zeta
20. Dukljansko kraljevstvo
21. Albanci u srednjem vijeku
22. Bosna u ranom srednjem vijeku
23. Bosna u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
24. Osmanska osvajanja na Balkanskom poluotoku u srednjem vijeku.
25. Osvajanje Carigrada i pad Bizantskog Carstva
26. Vjerski odnosi na prostoru jugoistočne Europe u srednjem vijeku
27. Kulturna i materijalna baština na prostoru jugoistočne Europe u srednjem vijeku
28. Društvene strukture na području jugoistočne Europe u srednjem vijeku
29. Razlike u tumačenju i vrjednovanju procesa, osoba i događaja u različitim historiografijama jugoistočne Europe
30. Završna rasprava. Drugi kolokvij.
predavanja, seminari i radionice
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature | usvojiti temeljne procese nastajanja prvih slavenskih država na Balkanu te Vlaške i Albanije, sistematizirati njihove značajke i opisati razvoj do pada pod vlast Osmanlija | aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature | usvojiti temeljne procese nastajanja prvih slavenskih država na Balkanu te Vlaške i Albanije, sistematizirati njihove značajke i opisati razvoj do pada pod vlast Osmanlija objasniti društvene, političke, gospodarske, kulturne i vjerske procese na području jugoistočne Europe u razdoblju srednjeg vijeka |
aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, | objasniti društvene, političke, gospodarske, kulturne i vjerske procese na području jugoistočne Europe u razdoblju srednjega vijeka razumjeti razlike u tumačenju i vrjednovanju procesa, osoba i događaja u različitim historiografijama jugoistočne Europe |
aktivnost studenata u nastavi, kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje | slušanje izlaganja, analiza literature, | vrjednovati temeljnu literaturu i izvore o povijesti naroda jugoistočne literature u srednjem vijeku | aktivnost studenata u nastavi, kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,2 | 10% |
Pismeni ispit | 0,5 | 60% |
Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Seminarski rad | 0,3 | 20% |
Usmeni ispit | 0,9 | 10% |
Izrada seminarskog rada i položen pismeni ispit preduvjet su za izlazak usmeni dio ispita. Pismeni se dio ispita može položiti i tijekom nastave, putem dvaju kolokvija.
Student treba položiti dva kolokvija i napisati seminarski rad kako bi mogao pristupiti usmenom ispitu. Iz kolokvija i pismenoga ispita se ne dobiva brojčana ocjena. Na konačnu ocjenu utječu sljedeći elementi: ocjena iz seminarskoga rada, aktivnost na nastavi i usmeni ispit.
Dostupne na web stranici Odsjeka za povijest.
Sveučilišna anketa, analiza kvalitete izvedbe nastave.