Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku

 

Naziv kolegija:
Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku
Šifra ISVU:
174000
Šifra MOZVAG:
P103
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jelaš, Danijel
30
0
0
Kolesarić, Petra
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s najranijom poviješću i kulturom Hrvata, genezom nastanka prvih kneževina, teorijama o podrijetlu Hrvata, uvjetima u kojima su se naselili i stvorili jezgru najranije države. Razmatranje periodizacije hrvatske povijesti (kneževine i kraljevine): sličnosti i razlike. Pokazati značaj i ulogu hrvatske države na prostorima ostalih južnoslavenskih zemalja u ranom srednjem vijeku.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će:

  • posjedovati temeljna znanja o političkoj, društvenoj i kulturnoj povijesti Hrvata u ranom srednjem vijeku
  • moći definirati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za hrvatski rani srednji vijek
  • moći definirati temeljne historiografske teme i probleme vezane za hrvatski rani srednji vijek
  • imati sposobnost staviti lokalne događaje i procese u širi europski kontekst
  • moći opisati sadržaj najvažnijih ranosrednjovjekovnih izvora i definirati metodološke probleme njihovog korištenja
  • biti kadri kritički analizirati historiografske interpretacije događaja i procesa hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti
  • moći obraditi seminarsku remu

Sadržaj predmeta:

Periodizacija povijesti Hrvata u srednjem vijeku,izvori i literatura; Teorije o podrijetlu i vremenu naseljavanja i pokrštavanja Hrvata; Prvi knezovi iz narodne dinastije; Hrvatska kraljevina; Crkvene i vjerske prilike u hrvatskim zemljama u ranom srednjem vijeku; Povijest Istre i njene značajke u ranom srednjem vijeku; Povijest Neretljanske oblasti (Humske zemlje i Travunije); Crkveni raskol i položaj hrvatskih zemalja u tom fenomenu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
posjedovati temeljna znanja o političkoj, društvenoj i kulturnoj povijesti Hrvata u ranom srednjem vijeku
 
pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
moći definirati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za hrvatski rani srednji vijek
 
pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
moći definirati temeljne historiografske teme i probleme vezane za hrvatski rani srednji vijek pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
imati sposobnost staviti lokalne događaje i procese u širi europski kontekst
 
pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
radionica
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
sudjelovanje na radionici
moći opisati sadržaj najvažnijih ranosrednjovjekovnih izvora i definirati metodološke probleme njihovog korištenja
 
pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
radionica
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
sudjelovanje na radionici
biti kadri kritički analizirati historiografske interpretacije događaja i procesa hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti
 
pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
seminarsko izlaganje
Seminarsko izlaganje samostalna analiza literature i izvora
uspoređivanje primjera i zaključivanje
obraditi seminarsku temu seminarsko izlaganje
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,6 15%
Pismeni ispit 2,8 70%
Seminarski rad 0,6 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit uključuje faktografska pitanja te kraći esejski zadatak ili nekoliko pitanja koja zahtijevaju opsežniji odgovor. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

seminarsko izlaganje 15 %

seminarski rad 15%

pismeni ispit 70 %

Studenti iznimnim i konstruktivnom zalaganjem na nastavi mogu uvećati konačnu ocjenu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i obrana seminarskog rada te polaganje pismenog i usmenog dijela ispita.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Neven Budak, Hrvatska povijest od 550. do 1100. Zagreb: Leykam International, 2018.
  2. Nova zraka u europskom svjetlu: Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150. Ur. Zrinka Nikolić Jakus. Zagreb: Matica Hrvatska, 2015, odabrana poglavlja

Dopunska literatura:

  1. Neven Budak, Karolinzi i Hrvati. Split: MHAS, 2001.
  2. Etnogeneza Hrvata. Ur. Neven Budak. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Zavod za hrvatsku povijest FFZG, 1995.
  3. Ivo Goldstein, Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant. Zagreb: FF press, 2003.
  4. Ivo Goldstein. Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb: Novi liber, 1995.
  5. Hrvatski povijesni atlas. Ur. Vlatka Dugački, Krešimir Regan. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. (poglavlja koja se odnose na rani srednji vijek)
  6. Hrvoje Gračanin. Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju: (od konca 4. do konca 11. stoljeća). Zagreb: Plejada, 2011.
  7. Izvori za hrvatsku povijest do 1526. Prir. Nada Klaić. Zagreb: Školska knjiga, 1972. (ili Zagreb: Fortuna, 2019)
  8. Nada Klaić. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga, 1975.
  9. Povijest Hrvata: Prva knjiga: Srednji vijek. Ur. Franjo Šanjek. Zagreb: Školska knjiga, 2003.
  10. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor ljudi, ideje. Zagreb, Školska knjiga, 1997.
  11. Hrvatski državni arhiv – Monumenta Antiquissima http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/Monumenta/index.htm
  12. HAZU - Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije http://dizbi.hazu.hr/object/list?c2o=94613

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: