Sintaktičko-semantička valencija predikatora

Cilj je ukazati na značaj komplementacije glagola i pridjeva kako bi se u komunikaciji izbjegla moguća višeznačnost ili nejasnoća koja proizlazi iz uporabe pogrešnog komplementa i rezultira proizvodnjom neovjerenih ili neprihvatljivih rečenica te upoznati studente s karakteristikama frazalnih, odnosno višerječnih glagola u engleskom jeziku i vježbati s njima njihovu uporabu i značenje radi proširivanja leksikona i povećanja govorne kompetencije studenata obrađivanjem više stotina frazalnih glagola (najčešće semantički prazan glagol + čestica) iz dvije perspektive: prvo se proučavaju kombinacije glagola i čestica, a zatim se polazi od prototipnog značenja čestica i istražuju čestice kao radijalne kategorije. Također se obrađuju temeljne semantičke uloge primarnih gramatičkih relacija: subjekta, direktnog i indirektnog objekta, kao i problematika vezana uz njihovo pripisivanje i definiranje.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• razlikovati između komplemenata (dopuna) i adjunkta (dodataka)
• opisati komplemente predikatora s obzirom na njihove gramatičke relacije i semantičke uloge
• klasificirati primjere rečenica kao slučajeve tipova komplementacije (monotranzitivne, ditranzitivne i kompleksno tranzitivnu) te primijeniti kriterije za razlikovanje rečenica s identičnom površinskom strukturom
• nabrojati vrste semantičkih uloga subjekta, direktnog i indirektnog objekta i prepoznati ih u konkretnim slučajevima
• primijeniti načine pasivne transformacije (centralni, pseudo- i prijedložni pasiv) te prepoznati čimbenike koji ograničavaju ili onemogućuju pasivizaciju
• samostalno i adekvatno u svakodnevnoj jezičnoj uporabi koristiti niz frazalnih glagola obrađenih na kolegiju u pisanom i govorenom obliku
• prepoznati i argumentirati razliku između frazalnih, prijedložnih i frazalno-prijedložnih glagola te slobodnih kombinacija glagola i čestice.
• primijeniti usvojene testove u samostalnim znanstvenim analizama fenomena vezanih uz prirodu i uporabu kombinacija glagola i čestica i sintaktičko-semantičkih analiza tipova komplementacije glagola i pridjeva te samostalno pratiti razvoj istraživanja vezanih uz takva pitanja.

Kolegij upoznaje studente s pristupima komplementaciji kao temelju sintaktičkoga opisa i analize. Fokus se stavlja prvenstveno na komplemente ovisne o predikatoru, odnosno glagolskom dijelu rečenice kao okosnici sintaktičkoga ustroja, no obrađuju se i komplementi pridjeva.

Prije opisa komplementacije glagola i pridjeva mora se napraviti razlika između komplemenata (dopuna) i adjunkta (dodataka) jer samo komplementi ulaze u opis semantičke i sintaktičke valencije glagola i pridjeva. Na kolegiju se daje opis komplemenata predikatora s obzirom na njihove gramatičke relacije i semantičke uloge. Pritom će se pomnom analizom primjera sintaktičkih konstrukcija ponuditi argumenti za pristup tranzitivnosti kao skalarnome pojmu te istaknuti položaj i značaj pasivizacije pri određivanju vrste komplementacije. Nadalje, predstavit će se čimbenici koji ograničavaju ili onemogućuju pasivizaciju, kao i teorijski argumenti za njih. Kolegijem će se studentima predstaviti svojstva kodiranja i ponašanja primarnih gramatičkih relacija subjekt, direktni objekt i indirektni objekt te vrste komplemenata s obzirom na oblik (prijedložni izrazi, imenske fraze, klauzule). Uvest će se i tipologija vrsta komplementacije glagola na monotranzitivnu, ditranzitivnu i kompleksno tranzitivnu te studentima predstaviti kriteriji za razlikovanje rečenica s identičnom površinskom strukturom, kao i subkategorizacijski okviri glagola i pridjeva.

Nadalje, kolegij će se na početku baviti prirodom kategorije "višerječnih glagola" (multi-word verbs) kao specifičnih tipova predikatora glede njihova sintaktičko-semantičkog ustroja i ponašanja. Frazalni se glagoli ne javljaju u hrvatskom, a njihovo značenje nije suma značenja glagola i čestice te njihovo razumijevanje i uporaba predstavljaju veliki problem za neizvorne govornike engleskog jezika.

Na kolegiju se na temelju sintaktičkih i semantičkih kriterija zagovara razlikovanje triju vrsta frazalnih glagola prema tipu čestice (frazalni glagoli, prijedložni glagoli, frazalno-prijedložni glagoli), predlaže podjela čestica na adverbe i prijedloge. Obradit će se kriteriji za razlikovanje frazalnih od prijedložnih glagola (položaj nominalnog i pronominalnog objekta u odnosu na česticu, sintaktičko ponašanje u relativnim rečenicama i pitanjima). Uvodi se podjela frazalnih glagola s obzirom na tranzitivnost i njihovo ponašanje prilikom preoblike aktivnih u pasivne rečenice. Praktični dio kolegija sastoji se od rješavanja zadataka za vježbanje značenja i uporabe frazalnih glagola.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

Konačna ocjena jest ocjena koja u dolje navedenoj skali odgovara prosjeku postotaka (%) ostvarenih na dvama obaveznim pismenim testovima.

70% - 76% = 2

77% - 85% = 3

86% - 92% = 4

93% - 100% = 5

Primjer izračunavanja ocjene:

Na primjer

Kolokvij 1: 85%

Kolokvij 2: 91%   

 (85%+91%) : 2 = 176:2 = 88%, tj. 4

Ukoliko student ne ostvari prolaz putem kolokvija (prosjek dvaju kolokvija manji od 70%), pristupa završnom pismenom ispitu. Tada konačna ocjena odgovara prosjeku ocjene iz kolokvija i ocjene na završnom ispitu. Npr. uz ocjenu iz kolokvija 1 i ocjenu iz završnog ispita 4, konačna ocjena jest (1+4) : 2 = 2.5, tj. 3

Konačna ocjena jest ocjena koja u dolje navedenoj skali odgovara prosjeku postotaka (%) ostvarenih na dvama obaveznim pismenim testovima.

70% - 76% = 2

77% - 85% = 3

86% - 92% = 4

93% - 100% = 5

Primjer izračunavanja ocjene:

Na primjer

Kolokvij 1: 85%

Kolokvij 2: 91%   

 (85%+91%) : 2 = 176:2 = 88%, tj. 4

Ukoliko student ne ostvari prolaz putem kolokvija (prosjek dvaju kolokvija manji od 70%), pristupa završnom pismenom ispitu. Tada konačna ocjena odgovara prosjeku ocjene iz kolokvija i ocjene na završnom ispitu. Npr. uz ocjenu iz kolokvija 1 i ocjenu iz završnog ispita 4, konačna ocjena jest (1+4) : 2 = 2.5, tj. 3

Izlazak na dva obvezna pismena testa s po 45% čine 90% uvjeta za priznavanje bodova, a redovito pohađanje nastave, aktivnost na satu izvršavanje domaćih zadataka čini 10% uvjeta za izvršenje obveza kolegija.

1. (4. i 8. poglavlje). Cambridge:Cambridge University Press.
2. Courtney, R., Longman Dictionary of Phrasal Verbs. London:Longman.
3. Huddleston, R. and G. Pullum, 2002. The Cambridge Grammar of the English Language.
4. Quirk, R., S. Greenbaum, J. Leech and J. Svartvik, 1985. A Comprehensive Grammar of the English Language. (16. poglavlje). London:Oxford.
5. Rudzka-Ostyn, B., 2003. Word Power: Phrasal Verbs and Compounds. A Cognitive Approach. Berlin-New York:Mouton de Gruyter.

1. Van Valin, Jr. R. D., 2001. An Introduction to Syntax. Cambridge:Cambridge University Press

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.