Hrvatske bibliografije

 

Naziv kolegija:
Hrvatske bibliografije
Šifra ISVU:
59234
Šifra MOZVAG:
IZZ604
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lakuš, Jelena
30
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s razvojem i zadacima  hrvatskih bibliografija, vrstama bibliografija, posebno tekućih bibliografija. Očekuje se da studenti:

  • budu sposobni razumijevati značenje nacionalnih bibliografija kao izvora informacija
  • prepoznaju i znaju koristiti glavne bibliografske i dr. izvore za hrvatsku građu
  • budu sposobni služiti se i izrađivati manje bibliografije i kazala
  • ovladaju metodologijom pripreme i izradbe bibliografija

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati glavne bibliografske i druge izvore za hrvatsku građu
  • vrednovati postojeće bibliografije
  • analizirati razvoj bibliografije kroz povijest te njezinu ovisnost o društveno0političkim okolnostima u kojima su bibliografije nastajale
  • izrađivati manje bibliografije i kazala

Sadržaj predmeta:

Pojam nacionalne bibliografije; zadaci nacionalne bibliografije. Povijest hrvatske bibliografije. Pregled najvažnijih hrvatskih bibliografija i drugih referentnih publikacija. Bibliografije bibliografija. Tiskani katalozi velikih knjižnica. Tekuće bibliografije, opće i stručne. Popisi hrvatskih periodičkih publikacija. Hrvatske enciklopedije i bibliografski leksikoni. Organizacija i raspored jedinica, tehnička izvedba i fizički oblici. Kriteriji za izradu nacionalne i specijalnih bibliografija.

Nacionalna bibliografska kontrola. Nacionalni tisak i nacionalna zbirka.

Na vježbama se studenti upoznaju s najvažnijim bibliografskim izvorima izrađenima u Hrvatskoj ili koji pokrivaju hrvatsku građu. Studentima se pomaže da samostalno ili u timu izrađuju bibliografske popise.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje predavanja, analiza literature, rasprava identificirati glavne bibliografske i druge izvore za hrvatsku građu aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija
predavanja slušanje predavanja, analiza literature, rasprava vrednovati postojeće bibliografije aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija
predavanja slušanje predavanja, analiza literature, rasprava analizirati razvoj bibliografije kroz povijest te njezinu ovisnost o društveno0političkim okolnostima u kojima su bibliografije nastajale aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija
vježbe sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema izrađivati manje bibliografije i kazala aktivno pohađanje vježbi, domaće zadaće i zadaci na vježbama, seminarski rad (izrada bibliografije)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Kolokvij, Zadaće

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,6 40%
Kolokvij 0,6 40%
Zadaće 0,3 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: domaće zadaće = 20 bodova, zadaci na vježbama = 40 bodova, prvi kolokvij= 50 bodova, drugi kolokvij = 30 bodova, seminarski rad = 60 bodova.

Na prvom kolokviju za prolaz je potrebno ostvariti minimum 28 bodova (55%), a na drugom 17 bodova (55%).

Iz seminarskog rada potrebno je ostvariti minimum 38,5 bodova (55%). Seminarski se rad vrednuje prema sljedećim kriterijima: metodologija rada (odabir bibliografije, kriteriji izrade, dosljednost provođenja kriterija, itd.) = 15 bodova, uvod (struktura, terminologija, informacije važne za korisnika, itd.) = 15 bodova, bibliografski niz (kataložno-bibliografski opis, odabrani raspored građe, odrednice) = 10 bodova, kazala (odabir kazala, jedinice kazala, uputnice) = 10 bodova, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova,   jezične, stilske i pravopisne karakteristike, literatura i citiranje = 5 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je ostvario sljedeća dva preduvjeta: (1) pohađao barem 70% nastave, (2) predao domaću zadaću i zadatke s vježbi.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. Sv. 2. Zagreb, 1941. Str. 505-514.
  2. Davinson, D. Bibliographic control. London : Clive Bingley, 1981. 2. izd.
  3. Domjan, Ž. Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. // Forum 5/6(1988), str. 474-484.
  4. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole.  // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 43,1-2(2000), str.1-8.

Dopunska literatura:

  1. Kopitz, H. J. Grundzuege der Bibliographie. Munchen, 1977.
  2. Logar, J. Uvod u bibliografiju. Sarajevo : Svjetlost, 1973.
  3. Preporuke druge Međunarodne konferencije o nacionalnim bibliografijama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 42, 1/4(1999), str. 92-96
  4. Članci iz Vjesnika bibliotekara Hrvatske (dva članka o bibliografijama po izboru)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: