Hrvatske bibliografije

Upoznati studente s razvojem i zadacima  hrvatskih bibliografija, vrstama bibliografija, posebno tekućih bibliografija. Očekuje se da studenti:

• budu sposobni razumijevati značenje nacionalnih bibliografija kao izvora informacija
• prepoznaju i znaju koristiti glavne bibliografske i dr. izvore za hrvatsku građu
• budu sposobni služiti se i izrađivati manje bibliografije i kazala
• ovladaju metodologijom pripreme i izradbe bibliografija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati glavne bibliografske i druge izvore za hrvatsku građu
• vrednovati postojeće bibliografije
• analizirati razvoj bibliografije kroz povijest te njezinu ovisnost o društveno0političkim okolnostima u kojima su bibliografije nastajale
• izrađivati manje bibliografije i kazala

Pojam nacionalne bibliografije; zadaci nacionalne bibliografije. Povijest hrvatske bibliografije. Pregled najvažnijih hrvatskih bibliografija i drugih referentnih publikacija. Bibliografije bibliografija. Tiskani katalozi velikih knjižnica. Tekuće bibliografije, opće i stručne. Popisi hrvatskih periodičkih publikacija. Hrvatske enciklopedije i bibliografski leksikoni. Organizacija i raspored jedinica, tehnička izvedba i fizički oblici. Kriteriji za izradu nacionalne i specijalnih bibliografija.

Nacionalna bibliografska kontrola. Nacionalni tisak i nacionalna zbirka.

Na vježbama se studenti upoznaju s najvažnijim bibliografskim izvorima izrađenima u Hrvatskoj ili koji pokrivaju hrvatsku građu. Studentima se pomaže da samostalno ili u timu izrađuju bibliografske popise.

predavanja, vježbe

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Zadaće

usmeno i pismeno

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: domaće zadaće = 20 bodova, zadaci na vježbama = 40 bodova, prvi kolokvij= 50 bodova, drugi kolokvij = 30 bodova, seminarski rad = 60 bodova.

Na prvom kolokviju za prolaz je potrebno ostvariti minimum 28 bodova (55%), a na drugom 17 bodova (55%).

Iz seminarskog rada potrebno je ostvariti minimum 38,5 bodova (55%). Seminarski se rad vrednuje prema sljedećim kriterijima: metodologija rada (odabir bibliografije, kriteriji izrade, dosljednost provođenja kriterija, itd.) = 15 bodova, uvod (struktura, terminologija, informacije važne za korisnika, itd.) = 15 bodova, bibliografski niz (kataložno-bibliografski opis, odabrani raspored građe, odrednice) = 10 bodova, kazala (odabir kazala, jedinice kazala, uputnice) = 10 bodova, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova,   jezične, stilske i pravopisne karakteristike, literatura i citiranje = 5 bodova.

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je ostvario sljedeća dva preduvjeta: (1) pohađao barem 70% nastave, (2) predao domaću zadaću i zadatke s vježbi.

1. Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. Sv. 2. Zagreb, 1941. Str. 505-514.
2. Davinson, D. Bibliographic control. London : Clive Bingley, 1981. 2. izd.
3. Domjan, Ž. Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. // Forum 5/6(1988), str. 474-484.
4. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole.  // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 43,1-2(2000), str.1-8.

1. Kopitz, H. J. Grundzuege der Bibliographie. Munchen, 1977.
2. Logar, J. Uvod u bibliografiju. Sarajevo : Svjetlost, 1973.
3. Preporuke druge Međunarodne konferencije o nacionalnim bibliografijama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 42, 1/4(1999), str. 92-96
4. Članci iz Vjesnika bibliotekara Hrvatske (dva članka o bibliografijama po izboru)