Sintaksa jednostavne rečenice u engleskom jeziku

 

Naziv kolegija:
Sintaksa jednostavne rečenice u engleskom jeziku
Šifra ISVU:
164605
Šifra MOZVAG:
ENG403
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
engleski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Buljan, Gabrijela
15
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta upoznati studente s temeljnim pojmovno-terminološkim aparatom neophodnim za sintaktičku raščlambu rečenice, a posebice jednostavne rečenice u engleskom jeziku. Nadalje, cilj je osvijestiti studente o raznolikosti odnosa jezične forme i funkcije te ih poticati na daljnju primjenu sintaktičke argumentacije u sintaktičkoj raščlambi rečenice. Na taj se način konkretno pridonosi poboljšanju njihove gramatičke kompetencije, sposobnosti kritičkog razmišljanja, ali indirektno i jezične kompetencije budući da je osjećaj za rečeničnu strukturu, ponašanje rečeničnih sastavnica, kao i potencijalne izvore sintaktičko-semantičke dvosmislenosti rečenica u podlozi visoke razine jezične kompetencije.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

  • demonstrirati raznolikost odnosa jezične forme i jezične funkcije
  • primijeniti temeljni pojmovni aparat i sintaktičku argumentaciju u sintaktičkoj raščlambi rečenice
  • primjenjujući sintaktičku argumentaciju, objasniti dvosmislenost pojedinih rečenica
  • analizirati i pravilno primjenjivati morfosintaktička sredstva koja uređuju unutarnje ustrojstvo rečenica (pravila sročnosti i red riječi)
  • interpretirati odnos između sintaktičke strukture rečenica i njihovih komunikativnih funkcija
  • analizirati i pravilno primjenjivati jezična sredstva koja izjavne rečenice razlikuju od drugih formalnih tipova rečenica poput interogativnih, niječnih itd.
  • primjenom sintaktičkih testova izvoditi argumentirane zaključke o sintaktičkoj strukturi, tj. funkcijama rečeničnih konstituenata.

Sadržaj predmeta:

U okviru kolegija Sintaksa fraze studenti su se upoznali s osnovnim alatima za raščlambu sintaktičkih nizova na fraze, kao i s osnovnim tipovima fraza i njihovom unutarnjom strukturom. Sintaksa jednostavne rečenice u znatnom se dijelu nadovezuje na taj kolegij, utoliko što se studenti ovdje upoznaju sa sintaktičkim funkcijama fraza na razini jednostavne rečenice. Međutim, budući da se u ovome kolegiju sintaktičke funkcije poput subjekta, objekta i sl. uzimaju kao polazište, a njihova se formalna realizacija proučava tek u kontekstu ostalih skupova definicijskih obilježja kao što su ostala obilježja kodiranja, obilježja ponašanja i semantička obilježja, u okvire Sintakse jednostavne rečenice pripadaju i klauze koje formalno realiziraju različite sintaktičke funkcije.

Sadržaji kolegija spadaju u dva tematska kruga. U prvom je težište na naravi i ustrojstvu rečenica, tj. pregledu njenih glavnih dijelova i temeljnih rečeničnih postava, kao i na morfosintaktičkim pojavama koje rečenici daju unutarnju strukturu poput pravila reda riječi ili sročnosti. U drugom dijelu u središtu su zanimanja komunikativne funkcije rečenica. Pored negacije detaljno se obrađuju upitne rečenice, naredbe te usklici, a posebna se pažnja posvećuje čimbenicima koji te tipove rečenice razlikuju od izjavnih. Obuhvaćaju se sljedeće pojave: gramatičke jedinice, sastavnice i pojam ovisnost; rečenični dijelovi: subjekt (formalna svojstva, sintaktička i semantička svojstva); predikat, predikator te predikacija; objekti, direktni i indirektni te prijedložni; komplementi i priloške oznake; temeljne rečenične postave i poredak rečeničnih dijelova; sročnosti sa subjektom, gramatičko i semantičko slaganje, načelo bliskosti te ostali tipovi sročnosti; vokativ; negacija (rečenična negacija, domet i fokus negacije, lokalna negacija te negacija predikacije); tipologija pitanja (jestno-niječna pitanja, pitanja s upitnim partikulama, alternativna, usklična i retorička pitanja); naredbe i usklici.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA METODA PROCJENE
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • zadaci analize primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • demonstrirati raznolikost odnosa jezične forme i jezične funkcije
  • kontinuirana provjera znanja - kolokvij
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • prikazi primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • sustavno opažanje i zaključivanje
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • primijeniti temeljni pojmovni aparat i sintaktičku argumentaciju u sintaktičkoj raščlambi rečenice
  • kontinuirana provjera znanja - kolokvij
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • prikazi primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • sustavno opažanje i zaključivanje
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • primjenjujući sintaktičku argumentaciju, objasniti dvosmislenost pojedinih rečenica
  • kontinuirana provjera znanja - kolokvij
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • prikazi primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • sustavno opažanje i zaključivanje
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • analizirati i pravilno primjenjivati morfosintaktička sredstva koja uređuju unutarnje ustrojstvo rečenica (pravila sročnosti i red riječi)
  • kontinuirana provjera znanja - kolokvij
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • prikazi primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • sustavno opažanje i zaključivanje
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • interpretirati odnos između sintaktičke strukture rečenica i njihovih komunikativnih funkcija
  • kontinuirana provjera znanja - kolokvij
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • prikazi primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • sustavno opažanje i zaključivanje
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • analizirati i pravilno primjenjivati jezična sredstva koja izjavne rečenice razlikuju od drugih formalnih tipova rečenica poput interogativnih, niječnih itd.
  • kontinuirana provjera znanja – kolokvij
  • predavanje
  • upućivanje na dodatnu literaturu
  • diskusija
  • prikazi primjera
  • slušanje predavanja
  • čitanje i analiza literature
  • sustavno opažanje i zaključivanje
  • rasprava
  • rješavanje zadataka
  • primjenom sintaktičkih testova izvoditi argumentirane zaključke o sintaktičkoj strukturi, tj. funkcijama rečeničnih konstituenata
  • kontinuirana provjera znanja – kolokvij

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Kontinuirana provjera znanja 1,3 0%
Pohađanje nastave 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena formira na temelju ukupnog broja ostvarenih bodova na pisanim kolokvijima (2 obavezna kolokvija koji ukupno nose 200 bodova) i neobaveznim tjednim zadacima (1 bod tjedno x 10 tjedana – ukupno 10 mogućih dodatnih bodova). Bodovna skala izgleda ovako:

 

140-154 bodova = dovoljan (2)

155-170 credits = dobar (3)

171-186 credits = vrlo dobar (4)

187-200 credits = izvrstan (5)

Ukoliko student ne ostvari prolaz putem kolokvija (i eventualnih dodatnih bodova) pristupa završnom pismenom ispitu. Tada konačna ocjena odgovara prosjeku ocjene iz kolokvija i ocjene na završnom ispitu. Npr. uz ocjenu iz kolokvija 1 i ocjenu iz završnog ispita 4, konačna ocjena jest (1+4) : 2 = 2.5, tj. 3

Primjer izračunavanja ocjene:

Kolokvij 1: 79 bodova

Kolokvij 2: 98 bodova

Dodatni bodovi: 2 boda

Konačna ocjena: 79+98+2 =  179 = vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija.

 

 

Obavezna literatura:

Odabrana poglavlja iz:

  1. Quirk, Randolph, Sidney Greenbaum, Geoffrey Leech, Jan Svartvik (1985). A Comprehensive Grammar of the English Language. London: Longman.

Dopunska literatura:

  1. Biber, D., Johansson, S., Leech, G., Conrad, S. Finnegan, E. (1999) Longman Grammar of Spoken and Written English. Longman, London.
  2. Celce-Murcia, M., Larsen-Freeman, D. (1999) The Grammar Book. Heinle&Heinle.
  3. Greenbaum, S., R. Quirk (1998) A Student's Grammar of the English Language. Essex: Longman.
  4. Huddleston, R. (1988). English Grammar. An Outline. Cambridge et al.: Cambridge University Press.
  5. Huddleston, R. (1986). Introduction to the Grammar of English. An Outline (3. izd.). Cambridge et al.: Cambridge University Press.
  6. Huddleston, R., G.K. Pullum, eds. (2002). The Cambridge Grammar of the English Language. Cambridge: Cambridge University Press.
  7. Leech, G. M. Deuchar, R. Hoogenraad (1994). English Grammar for Today. A New Introduction. London: Macmillan Press.
  8. Quirk, R., S. Greenbaum (1995) A University Grammar of English (30.izd.). London: Longman.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: