Sintaksa jednostavne rečenice u engleskom jeziku

Cilj je predmeta upoznati studente s temeljnim pojmovno-terminološkim aparatom neophodnim za sintaktičku raščlambu rečenice, a posebice jednostavne rečenice u engleskom jeziku. Nadalje, cilj je osvijestiti studente o raznolikosti odnosa jezične forme i funkcije te ih poticati na daljnju primjenu sintaktičke argumentacije u sintaktičkoj raščlambi rečenice. Na taj se način konkretno pridonosi poboljšanju njihove gramatičke kompetencije, sposobnosti kritičkog razmišljanja, ali indirektno i jezične kompetencije budući da je osjećaj za rečeničnu strukturu, ponašanje rečeničnih sastavnica, kao i potencijalne izvore sintaktičko-semantičke dvosmislenosti rečenica u podlozi visoke razine jezične kompetencije.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• demonstrirati raznolikost odnosa jezične forme i jezične funkcije
• primijeniti temeljni pojmovni aparat i sintaktičku argumentaciju u sintaktičkoj raščlambi rečenice
• primjenjujući sintaktičku argumentaciju, objasniti dvosmislenost pojedinih rečenica
• analizirati i pravilno primjenjivati morfosintaktička sredstva koja uređuju unutarnje ustrojstvo rečenica (pravila sročnosti i red riječi)
• interpretirati odnos između sintaktičke strukture rečenica i njihovih komunikativnih funkcija
• analizirati i pravilno primjenjivati jezična sredstva koja izjavne rečenice razlikuju od drugih formalnih tipova rečenica poput interogativnih, niječnih itd.
• primjenom sintaktičkih testova izvoditi argumentirane zaključke o sintaktičkoj strukturi, tj. funkcijama rečeničnih konstituenata.

U okviru kolegija Sintaksa fraze studenti su se upoznali s osnovnim alatima za raščlambu sintaktičkih nizova na fraze, kao i s osnovnim tipovima fraza i njihovom unutarnjom strukturom. Sintaksa jednostavne rečenice u znatnom se dijelu nadovezuje na taj kolegij, utoliko što se studenti ovdje upoznaju sa sintaktičkim funkcijama fraza na razini jednostavne rečenice. Međutim, budući da se u ovome kolegiju sintaktičke funkcije poput subjekta, objekta i sl. uzimaju kao polazište, a njihova se formalna realizacija proučava tek u kontekstu ostalih skupova definicijskih obilježja kao što su ostala obilježja kodiranja, obilježja ponašanja i semantička obilježja, u okvire Sintakse jednostavne rečenice pripadaju i klauze koje formalno realiziraju različite sintaktičke funkcije.

Sadržaji kolegija spadaju u dva tematska kruga. U prvom je težište na naravi i ustrojstvu rečenica, tj. pregledu njenih glavnih dijelova i temeljnih rečeničnih postava, kao i na morfosintaktičkim pojavama koje rečenici daju unutarnju strukturu poput pravila reda riječi ili sročnosti. U drugom dijelu u središtu su zanimanja komunikativne funkcije rečenica. Pored negacije detaljno se obrađuju upitne rečenice, naredbe te usklici, a posebna se pažnja posvećuje čimbenicima koji te tipove rečenice razlikuju od izjavnih. Obuhvaćaju se sljedeće pojave: gramatičke jedinice, sastavnice i pojam ovisnost; rečenični dijelovi: subjekt (formalna svojstva, sintaktička i semantička svojstva); predikat, predikator te predikacija; objekti, direktni i indirektni te prijedložni; komplementi i priloške oznake; temeljne rečenične postave i poredak rečeničnih dijelova; sročnosti sa subjektom, gramatičko i semantičko slaganje, načelo bliskosti te ostali tipovi sročnosti; vokativ; negacija (rečenična negacija, domet i fokus negacije, lokalna negacija te negacija predikacije); tipologija pitanja (jestno-niječna pitanja, pitanja s upitnim partikulama, alternativna, usklična i retorička pitanja); naredbe i usklici.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

pismeno

Konačna se ocjena formira na temelju ukupnog broja ostvarenih bodova na pisanim kolokvijima (2 obavezna kolokvija koji ukupno nose 200 bodova)

Bodovna skala izgleda ovako:

140-152 bodova = dovoljan (2)

153-170 bodova = dobar (3)

171-184 bodova = vrlo dobar (4)

185-200 bodova = izvrstan (5)

Kolokvij 1: 86 bodova

Kolokvij 2: 97 bodova

Konačna ocjena: 183 =  vrlo dobar (4)

Redoviti dolazak i sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija.

Ukoliko student ne ostvari prolaz putem kolokvija, pristupa završnom pismenom ispitu. Tada konačna ocjena odgovara prosjeku ocjene iz kolokvija i ocjene na završnom ispitu. Npr. uz ocjenu iz kolokvija 1 i ocjenu iz završnog ispita 4, konačna ocjena jest (1+4) : 2 = 2.5, tj. 3

Odabrana poglavlja iz:

1. Quirk, Randolph, Sidney Greenbaum, Geoffrey Leech, Jan Svartvik (1985). A Comprehensive Grammar of the English Language. London: Longman.

1. Biber, D., Johansson, S., Leech, G., Conrad, S. Finnegan, E. (1999) Longman Grammar of Spoken and Written English. Longman, London.
2. Celce-Murcia, M., Larsen-Freeman, D. (1999) The Grammar Book. Heinle&Heinle.
3. Greenbaum, S., R. Quirk (1998) A Student's Grammar of the English Language. Essex: Longman.
4. Huddleston, R. (1988). English Grammar. An Outline. Cambridge et al.: Cambridge University Press.
5. Huddleston, R. (1986). Introduction to the Grammar of English. An Outline (3. izd.). Cambridge et al.: Cambridge University Press.
6. Huddleston, R., G.K. Pullum, eds. (2002). The Cambridge Grammar of the English Language. Cambridge: Cambridge University Press.
7. Leech, G. M. Deuchar, R. Hoogenraad (1994). English Grammar for Today. A New Introduction. London: Macmillan Press.
8. Quirk, R., S. Greenbaum (1995) A University Grammar of English (30.izd.). London: Longman.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.