Sveučilišno knjižničarstvo

Upoznati studente sa zadaćama i ulogom visokoškolskih knjižnica u obrazovanju te zbirkama, službama i uslugama koje sveučilišne i visokoškolske knjižnice organiziraju za korisnike.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• razumjeti i tumačiti zadaće visokoškolskih knjižnica i njihovu ulogu u obrazovanju
• razumjeti i tumačiti uvjete nastanka, razvoja i djelovanja sveučilišnih knjižnica sa stajališta njihove organizacije i pružanja usluga
• razumjeti i tumačiti obilježja zbirki, službi i usluga u visokoškolskim knjižnicama
• razumjeti i tumačiti ulogu informacijske i komunikacijske tehnologije u visokoškolskim knjižnicama

Razvoj sveučilišnih knjižnica. Vrste i podvrste. Organizacija poslovanja do 1950. i nakon. Poredbeni pregled organizacijskih shema visokoškolskih knjižnica u svijetu i kod nas. Izgradnja i upravljanje zbirkama znanstvene literature: temeljne i posebne zbirke. Pročišćavanje i evaluacija fondova. Karakteristike korisnika znanstvenih informacija. Organizacija zbirki za studente. Edukacija korisnika na visokoškolskim institucijama.

Stručno osoblje u visokoškolskim knjižnicama – uloga predmetnih stručnjaka, informacijskih posrednika. Uloga visokoškolskih knjižnica u sustavu znanstvenih informacija i u međunarodnim i nacionalnim informacijskim programima. Sveučilišne knjižnice i obrazovanje na daljinu.

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene (60 bodova na završnom ispitu i 50 bodova na seminarskom radu).

Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 100 bodova za završni ispit i 100 bodova za seminarski rad. Elementi vrednovanja seminarskog rada su sljedeći: jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 60 bodova), relevantni izvori (maksimalno 20 bodova), organizacija teksta (maksimalno 10 bodova), jezik i stil (maksimalno 10 bodova).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati seminarski rad. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje seminarskih radova se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.

1. Brophy, P. The academic library. London : Facet Publishing, 2005.
2. Curzon, Susan Carol; Quinonez-Skinner, Jennie. Academic libraries. // Encyclopedia of library and information sciences. / uredili Marcia J. Bates i Mary Niles Maack. New York: CRC Press, 2010. Str. 11-22.
3. Hebrang Grgić, I.; Živković, D. Core competencies for academic reference librarians in Croatia. // Qualitative and quantitative methods in libraries : electronic journal (QQML) 3(2012), str. 247-256. Dostupno na: http://www.qqml.net/papers/December_2012_Issue/3QQML_Journal_2012_Hebrang_Grgic-Zivkovich_3_247-256.pdf  
4. Moran, Barbara B.; Leonard, Elisabeth. Academic librarianship. // Encyclopedia of library and information sciences. / uredili Marcia J. Bates i Mary Niles Maack. New York: CRC Press, 2010. Str. 1-10.
5. Standards for libraries in higher education, 2011. URL: http://www.ala.org/acrl/standards/standardslibraries  

1. Analiza sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj, 2013. URL: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/04/Analiza-stanja_SKS_RH.pdf   
2. Brown, Sheridan; Swan, Alma. Researcher's use of academic libraries and their services: a report commissioned by the Research Information Network and the Consortium of Research Libraries, 2007. URL: http://eprints.soton.ac.uk/263868/1/libraries-report-2007.pdf
3. Forrest, Margaret E. S. Towards an accessible academic library: using the IFLA checklist. // IFLA Conference Proceedings, 2005.
4. Hasenay, Sanda; Mokriš, Svjetlana. Visokoškolske knjižnice – mogući oblici međusobne suradnje kao preduvjet razvoja u informacijskom društvu. // Knjižničarstvo 17, 2 (2013), str. 49-55.
5. Hasenay, Sanda; Šušak Lukačević, Mirna; Mokriš, Svjetlana. E-edukacija korisnika u visokoškolskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1/2(2013), str. 223-233.
6. Nagra, Kanu A. Building institutional repositories in the academic libraries. // Community & Junior College Libraries 18, ¾ (2012), 137-150.
7. Standardi za visokoškolske knjižnice u Hrvatskoj, 1990. URL: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Standardi_za_visoko%C5%A1kolske_knji%C5%BEnice_u_RH_iz_1990.pdf
8. Tomljanović, Senka. Sveučilišna knjižnica i njezini korisnici. // Svezak 17, 17 (2015), str. 12-14.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.