Novovjekovna filozofija II

 

Naziv kolegija:
Novovjekovna filozofija II
Šifra ISVU:
161676
Šifra MOZVAG:
F609
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Krivak, Marijan
30
0
0
Balić, Davor
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Ovaj kolegij nastoji pružiti uvid u osnove klasičnog njemačkog idealizma. Tome stremi preko elaboracije povijesnog mišljenja i povijesnog značenja Kanta, Fichtea, Schelinga i Hegela za povijest filozofije. Preko izlaganja filozofskih pozicija ovih klasičnih mislilaca, kao i preko suočavanja s njihovim tekstovima, pokušava se pružiti pojmovni i kategorijalni aparat za razumijevanje njihova značenja za »povijest filozofije« kao disciplinu.S druge strane, nastoji se pokazati epohalnost, ali i aktualnost promišljanja Kanta i Hegela za poimanje »našega svijeta«. Kolegij želi i pružiti jedno shvaćanje filozofije koja u ovoj vidi mogućnost kritičkog odnošenja prema stvarnosti u kojoj aktualno obitavamo. Cilj je pokazati/dokazati nužnost upravo »filozofskog« promišljanja zbilje, i to onkraj počesto nam »zadanog realiteta« kao nepromjenjivog. Stoga nam je »klasični njemački idealizam« i sugovornik u nastojanju za filozofskim »domišljanjem« svakovrsne mogućnosti promjene jedinog modela svijeta koji nam se nudi. Kant, Fichte, Schelling i Hegel daju uvid svjetovnosti, vremenitosti i povijesnosti svijeta kao povrat smislenosti egzistencije. Konačni je cilj: razvijanje samostalnog promišljanja na njihovu tragu!

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati po čemu se povijesnost filozofije razlikuje od povijesti i historiografije drugih disciplina;
  • opisati povijesno-filozofijski razvoj zapadne filozofije subjektiviteta od Descartesa i filozofskog racionalizma do spekulativne filozofije klasičnog njemačkog idealizma;
  • razlikovati u čemu se razlikuje klasično filozofijsko promišljanje od onoga modernog;
  • argumentirati za samostalno i neovisno filozofsko promišljanje na osnovi najboljeg nasljeđa filozofije `zapadnog filozofijskog kruga`; predložiti ideju »studija filozofije« kao neovisnog i samozakonodavnog kritičkog aparata i kao oruđa aktivizma u promjeni postojećih neodrživih okolnosti svijeta u kom živimo.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

  • Povijest filozofije kao navlastita `povijesnost` u razlici spram povijesti drugih disciplina i »historiografije«
  • Immanuel Kant i ideja transcendentalne filozofije
  • Njemački klasični idealizam u kontekstu Kantove ideje Sveučilišta, značaj Kantova kriticizma
  • Primat praktičkog u Kantovoj filozofiji i ideja Vječnoga mira
  • Kritika rasudne snage kao Kantova estetika i teleologija
  • Nauka o znanosti Johanna Gottlieba Fichtea
  • Fichetova ideja o Ja kao temeljnog principu filozofiranja
  • Odnos Fichtoeva subjektivnog prema Kantovu transcendentalnom idealizmu
  • G.W.J. Schelling i njegov Sistem transcendentalnog idealizma
  • Značenje Filozofije umjetnosti u Schellingovu filozofijskom sustavu
  • Filozofija identiteta i Schellingova »pozitivna filozofija« u njegovu objektivnom idealizmu (Filozofija prirode)
  • G. W. F. Hegel i njegovo shvaćanje filozofije kao »znanstvenog sustava«
  • Podjela filozofije u Hegelovu djelu Enciklopedija filozofijskih znanosti 
  • Značenje Fenomenologije duha u filozofijskom i kulturnom životu »zapadnog kulturnog kruga«
  • Od Kanta do Hegela – opservacije o »izlasku čovjeka iz samoskrivljene nezrelosti« do aspolutne sebespoznaje duha i čovjeka

.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja o njemačkom klasičnom idealizmu kao povijesno najpregnantnijem razdoblju u povijesti filozofije nakon njezina začetka u antičkoj i judeo-kršćanskoj tradiciji;
  • vještinu samostalnog filozofijskog tumačenja i pisanja o problemima ljudske slobode, prosvjetiteljskog nasljeđa Zapadne civilizacije, te prakticiranje slobodne uporabe Uma u svakom samostalnom vidu javne djelatnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje kolokvija tijekom semestra
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vladimir Filipović, Klasični njemački idealizam, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 4 izdanje 1983.
  2. Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam, FF Press, Zagreb 2008.
  3. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984.
  4. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb 1987.

Dopunska literatura:

  1. Damir Barbarić, Filozofija njemačkog idealizma, Zagreb, Školska knjiga, 1998.
  2. Johann Gottlieb Fichte, Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Naprijed, Zagreb 1974. (odabrana poglavlja)
  3. Friedrich Wilhelm Joseph Schelling, Filozofija umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)
  4. Vanja Sutlić, Uvod u povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb 1994.
  5. Zvonko Šundov, Hegel i povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb 2009.
  6. Slavoj Žižek, Paralaksa, AntiBarbarus, Zagreb 2009.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: