Logika

 

Naziv kolegija:
Logika
Šifra ISVU:
164529
Šifra MOZVAG:
F104
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
0
0
0
Potlimbrzović, Hrvoje
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti trebaju ovladati formaliziranim logičkim jezikom te logičkim metodama i tehnikama na razini elementarne logike. Ta logička sredstva studenti trebaju moći upotrijebiti u logičkoj analizi običnog i znanstvenog diskursa, kao i u analizi i izgradnji temeljnih filozofskih pojmova i postavki.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će biti u mogućnosti:

  • protumačiti osnovne logičke pojmove i odnose (npr. posljedica, zadovoljivost, dokaz, suvislost, istovrijednost, model)
  • prevoditi rečenice naravnog jezika na formalizirani logički jezik
  • primijeniti logičke metode (istinosno stablo, dokaz) u svrhu provjere logičkih svojstava i odnosa
  • izgraditi istinosno stablo
  • izvesti formalni dokaz
  • prosuditi diskurs ili tekst obzirom na njegovu logičku suvislost i dosljednost

Sadržaj predmeta:

Iskazna logika. Logika prvog reda s istovjetnošću. Sintaksa logičkog jezika. Semantika (teorija modela). Deduktivni sustav (naravna dedukcija). Prevođenje s i na logički jezik. Istinitost. Zadovoljenost formule. Zadovoljivost skupa iskaza. Semantička posljedica. Valjanost zaključka i iskaza. Semantička istovrijednost. Metoda istinosnog stabla. Dokazna pravila. Dokazljivost. Sintaktička valjanost. Poučak. Sintaktička istovrijednost. Sintaktička nesuvislost. Disjunktivni normalni oblik. Konjunktivni normalni oblik. Preneksni normalni oblik.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, aktivno sudjelovanje osposobiti se za korištenje osnovnih logičkih pojmova aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, postavljanje i rješavanje problema, aktivno sudjelovanje prevoditi rečenice naravnoga jezika na formalizirani logički jezik kontinuirana provjera znanja, pohađanje nastave, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, postavljanje i rješavanje problema, aktivno sudjelovanje izvježbati se u primjeri logičkih metoda kontinuirana provjera znanja, pohađanje nastave, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, postavljanje i rješavanje problema, aktivno sudjelovanje izgraditi istinosno stablo za izvođenje formalnog dokaza kontinuirana provjera znanja, pohađanje nastave, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, grupna rasprava rasprava, sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema iskazati odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,15 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pismeni ispit 2 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,85 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenata na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati na sljedeće načine: kolokvijima, seminarskim radom i pismenim ispitom. Pismeni ispit donosi 40% bodova, dva kolokvija 30% bodova, seminarski rad 20% bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(pismeni ispit x 0,4) + (dva kolokvija x 0,3) + (seminarski rad x 0,2) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

pismeni ispit – 4

dva kolokvija – 5

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,4) + (5 x 0,3) + (5 x 0,2) + (5 x 0,1) = 1,6 + 1,5 + 1 + 0,5 = 4,6

Konačna ocjena 4,6 →  izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • izrada i prezentiranje seminarskog rada;
  • polaganje pismenog ispita nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

- Jakić, Mirko. 2008. Logika I. Za prvostupničku razinu sveučilišnog obrazovanja (Zagreb: Školska knjiga, 2008); odabrana poglavlja.

- Kovač, Srećko; Žarnić, Berislav. 2008. Logička pitanja i postupci. Problemski uvod u elementarnu logiku (Zagreb: KruZak, 2008); odabrana poglavlja.

- Macan, Ivan. 2005. Uvod u tradicionalnu logiku, priručnik za studente FFDI (Zagreb: Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, 2005); odabrana poglavlja.

- Petrović, Gajo. 1996. Logika, 24. izdanje (Zagreb: Element, 1996); odabrana poglavlja.

- Skelac, Ines; Kardum, Marko; Skansi, Sandro. 2020. Logika: udžbenik za 3. razred gimnazija (Zagreb: Element, 2020); odabrana poglavlja.

- Moody, Ernest A. 1970. »Srednjovjekovna logika«, u: Arthur N. Prior, Historija logike. Preveo: Branko Petrović. Dodatak: Max Black, Indukcija (Zagreb: Naprijed, 1970), pp. 57–77.

Dopunska literatura:

  1. Rudolf Carnap, Symbolische Logik, Springer, Wien 1968.
  2. Leigh S. Cauman, Uvod u logiku prvog reda, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  3. Moris Cohen, Ernest Nagel, Uvod u logiku i naučni metod, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1982.
  4. Eric R. Emmet, Handbook of logic, Littlefield, Adams and Company, New Jersey 1974.
  5. Richard Jeffrey, Formal logic: its scope and its limits, Hackett Publishing Company, Inc., Indianapolis 2006.
  6. Lev A. Kalužnin, Što je matematička logika?, Školska knjiga, Zagreb 1975.
  7. Charles S. Peirce, Reasoning and the logic of things, Harvard University Press, 1992.
  8. Willard v. O. Quine, Methods of Logic, Harvard University Press, 1982.
  9. Ludwig Wittgenstein, Tractatus Logico-Philosophicus, Moderna vremena, Zagreb 2003.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba sveučilišne studentske ankete za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: