Štokavsko narječje

 

Naziv kolegija:
Štokavsko narječje
Šifra ISVU:
146751
Šifra MOZVAG:
HJI42
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurak, Silvija
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente sa štokavskim narječjem, njegovim jezičnim osobinama, prostorom na kojem se ostvaruje, omogućiti studentu prepoznavanje navedenoga narječja u pisanim i govorenim tekstovima, omogućiti razumijevanje teksta na štokavskom narječju

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prepoznati dijalektalne tekstove
  • objasniti hrvatske narodne govore na svim jezičnim razinama što omogućuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog života
  • imenovati suvremenu metodologiju sinkronijskoga opisa dijalekta što osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritički i stvaralački odnos prema jezičnoj teoriji
  • napraviti samostalno terensko istraživanje jednog štokavskog govora

Sadržaj predmeta:

Budući da su studenti odslušali Hrvatsku dijalektologiju (kao obvezni kolegij), kolegij Štokavsko narječje ograničava se na jezični prikaz strukture sustava štokavskoga narječja.

Posebno se obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa i leksičko blago.

Fonetska i fonološka problematika obuhvaća opis osnovnih samoglasničkih, suglasničkih i naglasnih izoglosa štokavskoga narječja.

Morfologija i tvorba riječi opisuju paradigmatske i sufiksalne odnose promjenjivih vrsta riječi te osnovni inventar nepromjenjivih vrsta riječi.

Leksik donosi presječke pojedinih slojeva s gledišta frekvencije, starine, sociolingvistike i dr.

Kolegij Štokavsko narječje omogućuje budućem profesoru razumijevanje dijalektalnih tekstova. Kolegij studente osposobljuje za proučavanje hrvatskih narodnih govora na svim jezičnim razinama te omogućuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog života. U tom smislu hrvatska dijalektologija postaje podlogom za interdisciplinarni studij (etnologije, muzikologije, kazališta, televizije itd.). Kolegij, također, studente upoznaje sa suvremenom metodologijom sinkronijskoga opisa dijalekta te buduće profesore osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritički i stvaralački odnos prema jezičnoj teoriji.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature i primjera prepoznati dijalektalne tekstove aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava objasniti hrvatske narodne govore na svim jezičnim razinama što omogućuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog života seminarski rad, usmeni ispit, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje
predavanja, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, izrada projekta, analiza izvora literature imenovati suvremenu metodologiju sinkronijskoga opisa dijalekta što osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritički i stvaralački odnos prema jezičnoj teoriji samostalno istraživanje i projektna aktivnost, završno izvješće
samostalni istraživački zadatak, seminarsko izlaganje, diskusija slušanje izlaganja, grupna diskusija, analiza primjera napraviti samostalno terensko istraživanje jednog štokavskog govora samostalno istraživanje, aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 0,5 20%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 10%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 1 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Položen usmeni ispit, provedeno istraživanje, napisan i javno predstavljen seminarski rad.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Brozović, Dalibor Narječja hrvatskog jezika, Hrvatski leksikon 2, Zagreb, 1997.
  2. Kolenić, Ljiljana: Slavonski dijalekt, Croatica 45/46, Zagreb 1997., str. 101-117.
  3. Lisac, Josip: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2003.
  4. Lukežić, Iva: Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), Radovi Zavoda za slavensku filologiju 32, Zagreb 1998., str. 194-204.

Dopunska literatura:

  1. Finka, Božidar-Šojat, Antun, Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca, Radovi Centra za znanstveni rad Vinkovci, br. 3, Zareb 1975., str. 5-131.
  2. Hamm, Josip Štokavština Donje Podravine, Rad 275, Zagreb, 1949., str. 5-70.
  3. Ivšić, Stjepan Šaptinovačko narječje, Rad 168, Zagreb, 1907., str. 113-162.
  4. Ivšić, Stjepan Današńi posavski govor, Zagreb, 1913., Rad JAZU 196, str. 124-254.; 197, str. 9-138.
  5. Lukežić, Iva Polazišta i teze za opis iločke skupine govora, Croatica, Zagreb, 1996., str. 212-236.
  6. Sekereš, Stjepan Govor Slavonske Podravine, Zbornik za filologiju i lingvistiku 17 i 18, Novi Sad, 1974., u 1975., str. 125-166 i 185-221.
  7. Sekereš, Stjepan Govor Hrvata u južnoj Baranji, Hrvatski dijalektološki zbornik 4, Zagreb, 1977., str. 323-484.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga procesa, te se svaki od programom predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.

Ostale informacije: