Hrvatska crkvena drama

Na predmetu će se pozornost usmjeriti na istraživanje korpusa tekstova koje je moguće odrediti nadređenim terminom crkvena drama. Nakon što se definiraju i opišu književnoteorijski i genološki aspekti starije hrvatske crkvene drame, utvrdit će se književnopovijesni, periodizacijski okvir relevantnih književnih predložaka koji će postati predmetom analize i interpretacije. Razlikujući dvije podvrste crkvene drame – liturgijsku dramu i crkveno prikazanje, istraživat će njihove sadržajno-formalne, teatrološke i kulturološke sastavnice te promjene (transformacije žanrovskih modela) u dijakronijskom slijedu od srednjeg vijeka, preko renesanse, manirizma, baroka do 18. stoljeća. Ukazat će se i na prisutnost elemenata i modela crkvene drame u književnosti 20. stoljeća. Studentima bi se tako pružio uvid u dugu tradiciju i kontinuitet najstarijiih žanrovskih oblika hrvatske crkvene drame te bi se pokušao razviti problemski način razmišljanja o drami i kazalištu.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati žanrovske modele crkvene drame,
• napraviti dijakronijski pregled relevantnih književnih predložaka crkvene drame,
• analizirati predloške sadržajno-formalno, teatrološki i kulturološki,
• argumentirati povezanost promjena žanrovskih modela s obzirom na pripadnost određenom stilskom razdoblju i poetici.

Syllabus:

1. Uvod u predmet
2. Pokušaj definiranja crkvene drame. Vrste i žanrovi crkvene drame
3. Liturgijska drama (Ideši že, milostivče, ka požrtiju) – interpretacija
4. Crkvena prikazanja: misterij, mirakul i moralitet – razvoj i obilježja
5. Misterij (Muka Spasitelja našega) – interpretacija
6. Mirakul (Muka svete Margarite) – interpretacija
7. Moralitet (Govoren’je svetoga Bernarda od duše osujene) – interpretacija
8. Crkvena prikazanja u renesansi; transformacije srednjovjekovnih dramskih struktura; prodor renesansne poetike
9. Mavro Vetranović (Od uskrsnutja Isukrstova, Od poroda Jezusova, Suzana čista) – interpretacija
10. Crkvena prikazanja u manirizmu; hvarsko-bračka skupina: predstavnici i tekstovi
11. Marin Gazarović (Prikazanje sv. Beatrice, Faustina i Simplicija bratje; Skazanje života svete Guljelme, kraljice ugarske) – interpretacija
12. Barokni autori crkvenih prikazanja (Antun Gleđević i Ivan Antun Nenadić); isusovačka drama; utjecaj barokne poetike na tekstove
13. Srednjovjekovni žanrovi u drami i kazalištu 20. stoljeća: predstavnici i tekstovi
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz završnoga pisanog ispita i seminarskoga rada: 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje predavanja i seminara, izrada seminarskoga rada te polaganje završnoga pisanog ispita.

1. Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja, Mogućnosti, Split, 1978.
2. Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova, Hrvatski centar ITI–UNESCO, Zagreb, 2003.

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

1. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (poglavlja: »Kazalište srednjega vijeka«, »Kazalište renesansnoga razdoblja«, »Kazalište baroknog razdoblja«, »Kazalište osamnaestog stoljeća«, str. 1–206)
2. Slobodan Prosperov Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Čakavski sabor, Split, 1977.
3. Slobodan Prosperov Novak – Josip Lisac, Hrvatska drama do narodnog preporoda I. i II. dio, Logos, Split, 1984.
4. Dani Hvarskog kazališta – Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalište, knjiga II, Književni krug, Split, 1985. (Nikica Kolumbić, »Hrvatska srednjovjekovna drama u vremenu i prostoru«, str. 5–21; Franjo Švelec, »Vetranovićeva prikazanja i srednjovjekovna tradicija«, str. 293–314; Rafo Bogišić, »Pastirsko prikazanje Antuna Gleđevića«, str. 315–331; Dunja Fališevac, »Struktura i funkcija hrvatskih crkvenih prikazanja«, str. 332–347; Slobodan P. Novak, »Logika tijela i retorika ideologije u hrvatskom religijskom kazalištu«, str. 398–414; Nikola Batušić, »Struktura srednjovjekovne pozornice«, str. 415–425; Josip Bratulić, »Srednjovjekovne bratovštine i crkvena prikazanja«, str. 452–457)

Studentska anketa.