Slavenska pisma

 

Naziv kolegija:
Slavenska pisma
Šifra ISVU:
157594
Šifra MOZVAG:
HJI18
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
0
0
0
Blažević Krezić, Vera
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Pružiti studentima uvid u osnovni predmet istraživanja, zadatke i metode gramatologije, opće teorije pisma koja je zasnovana na poredbeno-tipološkim istraživanjima sredinom 20. stoljeća. Ukazati na temeljne istraživačke zadatke i metode paleografije i epigrafije. Informirati studente o povijesnom razvoju pisma u užem i širem smislu te o evolucijskim pismovnim stupnjevima, od subgrafemike i semsiografije preko silabarija do fonetskih pismama. Smjestiti azbučne pismovne tipove u opće podjele pismovnih sustava kroz povijest. Raščlaniti tropismenost i trojezičnost hrvatske srednjovjekovne culture (raznorodna terimologija, najvažniji spomenici, odnos jezik – pismo – žanr). Ukazati na pismovne tipove glagoljice (obla, uglata, formativna, poluustavna, kurzivna), hrvatske ćirilice (ustavna, kurzivna) i latinice. Osvijestiti značaj najstarijega razdoblja hrvatske književno-jezične povijesti za povijest hrvatskoga jezika i književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti predmet istraživanja i metodologiju gramatologije,
  • kronološki organizirati pismovne sustave od subgrafemike i semasiografije do najvišeg stupnja fonetizacije pisma – alfabetskoga ili slovnoga pisma,
  • razlikovati predmet istraživanja i zadatke paleografije i epigrafije,
  • opisati srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske pismovne i jezične kulture,
  • usporediti tri pismovne i jezične sastavnice hrvatskoga srednjovjekovlja i žanrovsku organizaciju tekstova,
  • analizirati reprezentativne spomenike sveslavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja,
  • izvoditi transliteraciju i transkripciju različitih tipova glagoljičnog, ćiriličnog i latiničnog pisma,
  • prosuditi o važnosti glagoljične i bosanične sastavnice hrvatske pismovne kulture i njihovu doprinosu u izgradnji hrvatskoga kulturnoga i nacionalnog identiteta.

Sadržaj predmeta:

Početci pismenosti u Slavena. Glagoljica i ćirilica. Imena. Teorije o postanku glagoljice. Postanak ćirilice. Pitanje prvenstva. Transliteracija tekstova. Hrvatska ćirilica (bosanica) – postanak i uporaba u hrvatskim krajevima. Hrvatska latinična pismenost u 14. stoljeću.

Syllabus:

P: Uvodna razmatranja o pismu

S: Mala hrvatska latinična kultura i književnost u srednjem vijeku

P: Gramatologija, grafolingvistika, grafetika, grafematika

S: Primjeri najstarijih subgrafemičkih i semasiografskih pismovnih sustava

P: Obla glagoljica. Postanak, razvoj, ime, pitanje prvenstva i autorstva

S: Obla glagoljica na primjerima iz kanona staroslavenskih spisa (Zografsko evanđelje)

Gramatologija, grafolingvistika, grafetika, grafematika

P: Glagoljica na najstarijim hrvatskim epigrafskim spomenicima (od Plominskoga natpisa do Supetarskoga ulomka)

S: Transliteracija i transkripcija Bašćanske ploče. Pismovne, jezično-povijesne, kulturološke značajke Bašćanske ploče

P: Slavenska pisma prema svjetskim pismima

S: Razdoblje fragmenata, Bečki listići, Grškovićev odlomak apostola

P: Formativna glagoljica i razdoblje fragmenata. Ročki glagoljski abecedarij

S: Transliteracija i transkripcija spomenika koji bilježe prijelazni glagoljski tip pisma

P: Uglata glagoljica. Ustavna glagoljica. Hrvatska glagoljica. Zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva

S: Transliteracija i transkripcija Hrvojeva misala. Pismovne osobitosti: četvreolinijski ustroj, m-tvrđava, latinsko m, poluglas u obliku štapića i apostrofa i dr.

P: Glagoljica – pismo, znak, slika, fenomen glagoljičnoga pisma u slavenskome svijetu i na hrvatskom nacionalnom prostoru

S: Transliteracija ulomaka iz Misala po zakonu rimskoga dvora, najstarije hrvatskoglagoljske inkunabule

P: Istočno i zapadno krilo hrvatskoga glagoljaštva – uočavanje pismovnih različitosti

S: Vježbanje kaligrafskoga pisanja glagoljice, prepisivanje odlomaka iz Drugoga novljanskog brevijara i Hrvojeva misala, preslikavanje inicijala i iluminacija

P: Glagoljica izvan liturgije – »na sudu« i u književnosti

S: Uočavanje pismovnih i jezičnih osobitosti na primjeru Pariške pjesmarice

P: Slavenski ćirilični grafijski sustavi s osobitim obzirom na hrvatsku ćirilicu, bosanicu, bosančicu

S: Transliteracija i transkripcija dubrovačkoga Libra od mnozijeh razloga

P: Poluustav i kurzivna glagoljica. Postanak, osobitosti duktusa, najvažniji spomenici

S: Kurzivna glagoljica, vježbanje pisanja i čitanja na primjeru pisma Nikole Šubića Zrinskoga iz 1554. godine koje je otisnuto »školskom« kurzivnom glagoljicom

P: Latinica na hrvatskom nacionalnom prostoru

S: Pismo Šibenske molitve

P: Deset – slovo i/ili broj (oprimjereno glagoljičnim pismom)

S: Hrvatska ćirilica na epigrafskim spomenicima (Humačka ploča), u književnosti (Berlinska Aleksandrida) i u diplomatsko-pravnim spisima (Povelja Kulina bana iz 1189. godine)

P: Sadržaj mlađih glagoljskih grafita na tlu Hrvatske

S. Sinteza gradiva uporabom metodičkih postupaka »Pazi, lopta« i »Ne zaboravi me«, izrađivanje umnih mapa i prezentacija uradaka

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
seminari (provjera – istraživanje – pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature objasniti predmet istraživanja i metodologiju gramatologije kontinuirana provjera (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
seminari (provjera – istraživanje – pojmova i teorija, kritičko gledanje kratkih filmova)
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza literature, analiza video-materijala, sustavno opažanje i zaključlivanje kronološki organizirati pismovne sustave od subgrafemike i semasiografije do najvišeg stupnja fonetizacije pisma – alfabetskoga ili slovnoga pisma kontinuirana provjera (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit
predavanje
seminari (prikaz i prepoznavanje spomenika, traženje i analiziranje primjera, izdvojiti prednosti i nedostatke – razgovor)
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, učenje po modelu, razgovor razlikovati predmet istraživanja i zadatke paleografije i epigrafije kontinuirana provjera (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit
seminari (rad na sekundarnoj literaturi, uspoređivanje pojmova i teorija, nastavni listići) analiza literature, suradničko učenje, sustavno opažanje i zaključivanje, vježbanje, postavljanje i rješavanje problema (analiza slučaja), rasprava opisati srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske pismovne i jezične kulture kontinuirana provjera (zadaci izvedbe, izlaganje, kolokvij)
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
seminari (provjera istraživanje pojmova i teorija, prikaz slučaja)
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, opažanje i zaključivanje usporediti tri pismovne i jezične sastavnice hrvatskoga srednjovjekovlja i žanrovsku organizaciju tekstova kontinuirana provjera (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit
seminari (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići, prepoznavanje spomenika) rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), sustavno opažanje i zaključivanje analizirati reprezentativne spomenike sveslavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja kontinuirana provjera (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit
seminari i samostalni zadaci (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići, rad u paru) rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), provjera zadataka (u paru) izvoditi transliteraciju i transkripciju različitih tipova glagoljičnog, ćiriličnog i latiničnog pisma kontinuirano praćenje i aktivnost (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit
seminari (postavljanje problemske situacije, simulacija, organizacija grupne rasprave) simulacija, postavljanje i rješavanje problema (analiza slučaja), aktivno sudjelovanje u grupnoj raspravi prosuditi o važnosti glagoljične i bosanične sastavnice hrvatske pismovne kulture i njihovu doprinosu u izgradnji hrvatskoga kulturnoga i nacionalnog identiteta kontinuirano praćenje (zadaci izvedbe, kolokvij)
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,7 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja (kolokvij i zadaci izvedbe) I ocjena iz završnog usmenog ispita: 60% konačne ocjene čini srednja ocjena iz KP-a, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

I. kolokvij (poznavanje transliteracije i transkripcije glagoljičnih, ćiriličnih i latiničnih spomenika), usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.
  2. Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
  3. Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
  4. Stjepan Damjanović, Slovo iskona: staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura:

  1. Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Biblioteka Peristil, Zagreb, 1985.
  2. Anica Nazor, Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  3. Branko Fučić, Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987.
  4. Branko Fučić, Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo, 21, Zagreb, 1971., str. 227–255.
  5. David Sacks, Letter perfect. The Marvelous History of Our Alphabet From A to Z, Broadway Books, New York, 2003.
  6. Franjo Rački, Pismo slovjensko, Brzotiskom Dragutina Albrechta, Zagreb, 1861.
  7. Jacques Derrida, Of grammatology, The John Hopkins University Press, Baltimore & London, 1997.
  8. Josip Bratulić, Hrvatski jezik, hrvatska pisma i hrvatska književnost – svjedoci identiteta Hrvata, u: Josip Bratulić i drugi, Povijest hrvatskoga jezika – 1. knjiga: Srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009., str. 9–57.
  9. Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995.
  10. Lujo Margetić, Neka pitanja glagoljice i glagoljanja, Rad HAZU, 480, Zagreb, 2000., str. 5–16.
  11. Marica Čunčić, Oči od slnca, mîsal od oblaka, izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb 2003.
  12. Mateo Žagar, Hrvatska pisma u srednjem vijeku, u: Josip Bratulić i drugi, Povijest hrvatskoga jezika – 1. knjiga: Srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009., str. 107−219.
  13. Radoslav Katičić, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Croatica, XXVI, 42–43–44, Zagreb, 1996., str. 185–199.
  14. Stjepan Damjanović, Filološki razgovori, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000. (poglavlje »Što ne smijemo mijenjati u piščevu tekstu?«, str. 137–148)
  15. Stjepan Damjanović, Jazik otačaski, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
  16. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje – prostor, ljudi, ideje, Zagreb, 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: