Povijest hrvatskoga jezika 1

 

Naziv kolegija:
Povijest hrvatskoga jezika 1
Šifra ISVU:
157546
Šifra MOZVAG:
HJD04
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurak, Silvija
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Povijest hrvatskog jezika 1 studente upoznaje s temeljima hrvatske jezične povijesti na prijelazu iz staroslavenskoga razdoblja pa sve do suvremenih jezičnih zbivanja. Cilj je kolegija pružiti znanja o razvoju hrvatskoga jezičnog sustava na svim jezičnim razinama (fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa, leksik), ukazati na razvojni put hrvatskoga jezika unutar slavenske jezične zajednice, ukazati na prve zapise na hrvatskom jeziku, upoznati razvojni tijek hrvatske latinice od njezinih početaka do danas. Definirat će se predstandardna i standardna razdoblja hrvatskoga jezika. Cilj je kolegija jezično i sadržajno razumijevanje starih hrvatskih tekstova.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

  • samostalno opisati stare hrvatske tekstove,
  • napraviti transkripciju i transliteraciju starih hrvatskih tekstova,
  • jezično analizirati stare hrvatske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička),
  • razlikovati stari hrvatski naglasni sustav od suvremenog hrvatskog naglasnog sustava,
  • argumentirati predstandardizacijske i standardizacijske procese hrvatskog jezika.

Sadržaj predmeta:

  • Uvod u povijest hrvatskoga jezika
  • Razvoj samoglasničkog sustava hrvatskoga jezika
  • Razvoj suglasničkog sustava hrvatskoga jezika
  • Razvoj naglasnog sustava hrvatskoga jezika
  • Razvoj morfološkog sustava hrvatskoga jezika
  • Razvoj tvorbenog, sintaktičkog i leksičkog sustava hrvatskoga jezika
  • Razdioba hrvatske jezične povijesti
  • Prva stoljeća pismenosti u Hrvata
  • Razvoj hrvatske latiničke grafije
  • Jezične odlike starih hrvatskih tekstova

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanja
zadatak čitanja i analize literature i primjera
aktivno slušanje, sustavno opažanje i zaključivanje, usmjeren rad na tekstu samostalno opisati stare hrvatske tekstove aktivnost studenata na nastavi
pisani ispit
vježbe usmjeren rad na tekstu, dijaloška metoda napraviti transkripciju i transliteraciju starih hrvatskih tekstova aktivnost studenata na nastavi
kolokvij
vježbe usmjeren rad na tekstu
dijaloška metoda
jezično analizirati stare hrvatske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka, morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička) aktivnost studenata na nastavi
pisani ispit
predavanje
vježbe
aktivno slušanje, dijaloška metoda razlikovati stari hrvatski naglasni sustav od suvremenog hrvatskog naglasnog sustava pisani ispit
predavanje aktivno slušanje, razgovor argumentirati predstandardizacijske i standardizacijske procese hrvatskog jezika pisani ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena iz završnoga pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60% ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni:

  • položiti završni pismeni ispit,
  • redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri izostanka).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 9–83.
  2. Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike: od Kašićeve do Tkalčićeve, Pedagoški fakultet, Osijek, 2003.
  3. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  4. Milan Moguš, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, Zagreb, 1969, str. 61–81.
  5. Milan Moguš, Fonološki razvoj hrvatskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
  6. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika (3. prošireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.
  7. Milan Moguš, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura:

  1. Josip Hamm, Staroslavenska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1958, str. 114–184.
  2. Milan Moguš, Rječnik Marulićeve Judite, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2001.
  3. Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011.
  4. Josip Vončina, Analize starih hrvatskih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1977.
  5. Josip Vončina, Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, Zagreb, 1985, str. 7–88.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: