Osnove jezične kulture

Cilj je kolegija Osnove jezične kulture upoznati studente s osnovnim činjenicama iz povijesti hrvatskoga pravopisa, suvremene pravopisne problematike, upoznati ih s nastankom i razvojem standardnoga jezika te s osnovnim pojmovima iz teorije standardnoga jezika odnosno s razlikama između jezika kao standarda, jezika kao sustava, kodifikacije, uzusa i govora. Kolegijem je također predviđeno i usvajanje temeljnih znanja iz gramatike hrvatskoga jezika (morfosintakse), ali i fonologije i fonetike, u prvom redu znanja koja se tiču glasovnih promjena i tvorbe glasova. Studenti također moraju biti osposobljeni za praktičnu primjenu tih usvojenih znanja, odnosno za njihovu primjenu na tekstu, što je cilj vježbi na predmetu.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• prezentirati osnovne činjenice iz povijesti hrvatskoga pravopisa i suvremene pravopisne problematike,
• prepoznati razlike između jezika kao standarda, jezika kao sustava, kodifikacije, uzusa i govora,
• opisati nastanak i razvoj standardnoga jezika,
• pokazati temeljna znanja iz gramatike hrvatskoga jezika (morfosintakse), ali i fonologije i fonetike, u prvom redu znanja koja se tiču glasovnih promjena i tvorbe glasova,
• razlikovati temeljne pojmove iz područja jezikoslovne kroatistike,
• primijeniti stečena znanja u pismenim i govornim vježbama.

Temeljni su programski sadržaji u okviru kolegija Osnove jezične kulture pojam norme i vrste normi, načela standardizacije i načela standardnosti, princip elastične stabilnosti, osnovica i nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga književnog jezika i književnih jezika Hrvata, razlikovanje jezika kao standarda, jezika kao sustava, kodifikacije, uzusa i govora, razlikovanje puristički utemeljenoga pristupa normiranju leksika i značenjski (kontekstualno) utemeljenoga, konjugacijski tipovi, osnova i nastavak, rečenični dijelovi, vrste rečenica, osnovne činjenice iz povijesti hrvatskoga književnog jezika u 19. i 20. stoljeću te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa. Vježbe u okviru predmeta Osnove jezične kulture zamišljene su kao praktična primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasićenim pogreškama, odnosno studenti vježbaju lekturu teksta.

predavanja, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na nastavi, ocjena iz završnoga pisanog ispita čini 100% konačne ocjene.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, polaganje jednoga kolokvija, pisani i usmeni ispit.

1. Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
2. Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
3. Zbornik radova Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika Matica hrvatska, Zagreb, 1999.

1. Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001.
2. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 4, 5., 6., 7. i 8. izdanje
3. Stjepan Babić i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Globus, Zagreb, 1991.
4. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Globus, Zagreb, 1991.
5. Radoslav Katičić, Načela standardnosti hrvatskoga književnoga jezika, Jezik, 43, 5, Zagreb, 1996., str. 175–182.
6. Katičić, Radoslav: Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
7. Moguš, Milan: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb, 1993.

Studentska anketa.