Vetranovićev kôd

 

Naziv kolegija:
Vetranovićev kôd
Šifra ISVU:
157524
Šifra MOZVAG:
HKI07
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Krešimir
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s opusom, vrstovnim sastavom i poetičkim značajkama književnog rada Mavra Vetranovića.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati književni opus Mavra Vetranovića,
  • razlikovati književne vrste tog opusa,
  • opisati njegove poetičke značajke,
  • analizirati izdvojene predloške,
  • objasniti inovativnost Vetranovićeve poetike

Sadržaj predmeta:

  1. Uvodni sat
  2. Biobibliografija (životopis, opus, žanrovska raščlanjenost opusa)
  3. Prikazanja (problemi atribucije, kronologija, odnos prema tradiciji prikazanja)
  4. Pastoralno-mitološka dramska djela (odnos prema pastorali, poetika fabule satiriche, inovativnost orfejske interpretacije)
  5. Suzana čista (dosadašnje interpretacije, europska tradicija latinske školske drame, plautovsko-terencijevska dramaturgija)
  6. Pelegrin (tematsko-motivska analiza)
  7. Plačevi ([Tužba Djevice Marije, Tužba kralja Davida vrhu Saula i Jonate, Tužba kralja Davida vrhu Absalona], europska tradicija planctusa [funeralni plačevi – pr. Planctus Karoli i marijanski – Planctus Mariae], hrvatski dramski i dijaloški marijanski plačevi, europska tradicija davidovskih plačeva [Absalon, fili mi Josquina des Preza ili Pierrea de la Rue i Planctus David Super Saul et Ionatha Petra Abelarda], Vetranovićeva inovativnost i generički eklekticizma: spoj plača i maskerate)
  8. Maskerate ([Trgovci Armeni i Indijani, Dvije robinjice, Pastiri i Lanci Alemani, trumbetari i pifari], odnos prema dubrovačkim renesansnim maskerata)
  9. Satire (društveno-moralne satire [Pjesanca lakomosti, Pjesnaca Plutonu, Remeta II, Pjesanca: Aurea aetas, Pjesanca protiva oholasti i Pjesanca Spurjanom] i političke satire [Orlača riđanka rečeno u Blatu ribarom, Orlača riđanka Peraštu govori i Pjesanca gospodi krstjanskoj]
  10. Religiozno pjesništvo (Vetranovićevo religiozno pjesništvo u odnosu na hrvatsko renesansno religiozno pjesništvo)
  11. Prigodnice (poslanice [Vlasteostvu hvarskomu i Plemenitom i vrijednom gospodinu Petru Hektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom odgovor D. Mavra Vetrani] i nadgrobnice [Nadgrobnica Antunu Lučiću, Nadgrobnica gornjega Marina, Pjesanca bolježljiva druga, Pjesanca na smrt sestre, Pjesanca Lili na grobu, Lili druga, Lukreciji Romanoj vladici, Mati od sina na grobnici, Na priminutje Marina Držića Dubrovčanina tužba, U smrt jedne kreposne djevice, U smrt drazijeh prijatelja pjesanca, U smrt sestre svoe i U priminutje gospođe Đive, druževnice gospodina Saba Menčetića, vlastelina dubrovačkoga, M.D.LX.])
  12. Sintetski zaključak o Vetranovićevoj poetici, njezina imitabilnost i inovativnost

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, javni govor definirati književni opus Mavra Vetranovića pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati književne vrste tog opusa pismeni ispit
usmeni ispit
radionice
samostalni zadaci
istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje opisati njegove poetičke značajke seminarski rad
radionice
samostalni zadaci
istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje analizirati izdvojene predloške seminarski rad
radionice
samostalni zadaci
istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje objasniti inovativnost Vetranovićeve poetike seminarski rad
esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 0,8 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,6 0%
Usmeni ispit 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pisanoga ispita, usmenog ispita i seminarskoga rada: 60% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 20% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Franjo Švelec, Mavro Vetranović, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. IV–V, Zagreb, 1959, str. 175–214.
  2. Franjo Švelec, Mavro Vetranović, Radovi instituta JAZU u Zadru, sv. VI–VII, Zagreb, 1960, str. 319–392.
  3. Mavro Vetranović, Poezija i drame, priredila Zlata Bojović, Prosveta, Beograd, 1994, str. 5–60.
  4. Ivan Slamnig, Sedam pristupa pjesmi, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1986 (poglavlje »Maskerate Mavra Vetranovića [1482–1576]«, str. 80–86)
  5. Adriana Car-Mihec, Vetranovićeva crkvena prikazanja, Riječ, IV, 2, Rijeka, 1998, str. 123–130.
  6. Pavao Pavličić, Čitanje Vetranovićeva Pelegrina (prvi dio), Forum, god. XXXI, knj. LXXIII, br. 7–8, Zagreb, 2001, str. 792–823.
  7. Pavao Pavličić, Čitanje Vetranovićeva Pelegrina (drugi dio), Forum, god. XXXI, knj. LXXIII, br. 10–12, Zagreb, 2001, str. 1398–1423.

Dopunska literatura:

  1. Krešimir Šimić, Kamo se okrenuo Vetranovićev Orfeo?, Umjetnost riječi, LIII, 3–4, Zagreb, 2009, str. 279–295.
  2. Krešimir Šimić, Odrazi humanističke dramske tradicije u Suzani čistoj Mavra Vetranovića, Umjetnost riječi, LVI, 1–2, Zagreb, 2012, str. 1–23.
  3. Krešimir Šimić, Humanistički i skolastički odrazi u Vetranovićevoj Pjesanci u pomoć poetam, Crkva u svijetu, XLVII, 2, Split, 2012, str. 256–275.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: