Staroslavenski jezik 2

Nastavak opisa staroslavenske gramatike (morfologija, sintaksa, leksik). Upoznavanje s hrvatskocrkvenostaroslavenskim jezikom (opis fonološkoga, morfološkoga, sintaktičkoga i leksičkoga sustava), odnosno trima jezičnim tipovima hrvatskoga staroslavenskog jezika: hrvatskocrkvenoslavenski (hrvatska inačica – redakcija staro(crkveno)slavenskog jezika), hrvatski (čakavski, kajkavski, štokavski), hrvatsko-staro(crkveno)slavenski. Predstavljanje najvažnijih liturgijskih, pravnih i književnih spomenika hrvatskoga srednjovjekovlja (kao i pisama kojima su ostvareni: glagoljica, hrvatska ćirilica i latinica) – temelj za nadograđivanje (znanja iz povijesti hrvatskoga jezika i hrvatske srednjovjekovne književnosti). Uputiti studente u prostornu i vremensku rasprostranjenost glagoljične, ćirilične i latinične pismenosti hrvatskoga srednjovjekovlja (i kasnije), ali i u vremensku i prostornu zastupljenost triju srednjovjekovnih jezika: latinskoga, staroslavenskoga (potom hrvatskocrkvenoslavenskoga i hrvatsko-staroslavenskoga) i starohrvatskoga. Opisati i jasno uspostaviti veze između triju jezičnih tipova hrvatskoga staroslavenskog jezika i žanrovske usmjerenosti tekstova koji su njima ostvareni (liturgijski, beletristički, pravni). Upoznati studente s doprinosom (pismovne, jezične, književne) hrvatske srednjovjekovne ćirilometodske baštine u formiranju i njegovanju kulturnoga i nacionalnoga identiteta.

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

• izvoditi cjelovitu jezičnu analizu staroslavenskoga teksta,
• opisati fonološki, morfološki, sintaktički i leksički sustav hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika,
• razlikovati tri jezična tipa hrvatskog staroslavenskog jezika,
• povezati jezične tipove hrvatskoga staroslavenskog jezika i žanrovsku usmjerenost tekstova (liturgijski, beletristički, pravni),
• objasniti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske (književno-jezične i pismovne) kulture (ćirilometodsko naslijeđe u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi),
• izvoditi transliteraciju i transkripciju staroslavenskih i hrvatskocrkvenoslavenskih glagoljičnih i ćiriličnih tekstova,
• analizirati reprezentativne spomenike hrvatskoga srednjovjekovlja prema razinama grafetičkoga opisa,
• samostalno pratiti znanstvenu i stručnu literaturu (raznovrsna literatura o književnojezičnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja – položaj i značaj glagoljične sastavnice, a potom i bosanične i latinične),

1. Zamjenice u staroslavenskom jeziku (lične zamjenice: osobitost sklonidbe, supletivizam osnova, nelične zamjenice: tvrda i meka zamjenička deklinacija)
2. Pridjevi u staroslavenskom jeziku: jednostavni i složeni oblik, stupnjevanje pridjeva – jednostavna i složena deklinacija
3. Brojevi
4. Participi u staroslavenskom jeziku
5. Odabrane teme iz sintakse staroslavenskoga jezika
6. Složena glagolska vremena
7. Ćirilometodsko naslijeđe u hrvatskom srednjem vijeku
8. Hrvatskocrkvenoslavenski jezik (periodizacija i spomenici; pismo i fonološki sustav; morfologija; sintaksa; leksik)
9. Staroslavenski i starohrvatski u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima – tri jezična tipa hrvatskog staroslavenskog jezika: hrvatskocrkvenoslavenski odnosno hrvatska redakcija starocrkvenoslavenskoga jezika, hrvatski (čakavski, kajkavski, štokavski), hrvatsko-starocrkvenoslavenski jezik (liturgijski, pravni, beletristički tekstovi)
10. Hrvatska pisma u srednjem vijeku – glagoljica, ćirilica, latinica (osobitosti grafije, tipovi pisma, prostorna i vremenska zastupljenost)
11. Hrvatski srednjovjekovni glagoljični, ćirilični i latinični spomenici

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kontinuiranoga praćenja (dva kolokvija: 1. hrvatsko glagoljaštvo – teorijski dio; 2. uglata glagoljica i hrvatska ćirilica – transliteracija i transkripcija), aktivnosti u nastavi, pismenoga i usmenoga dijela završnoga ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 25% konačne ocjene čini ocjena iz dvaju kolokvija, 30% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga dijela završnoga ispita, a 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga dijela završnoga ispita. Položeni su kolokviji uvjet za pristupanje pismenom i usmenom dijelu završnoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene na kolokvijima te minimalno 70 ocjenskih bodova ili 70% ocjene na završnom ispitu.

Skala je ocjenjivanja za kolokvije sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Skala je ocjenjivanja za završni ispit (pismeni i usmeni dio) sljedeća: 70%–78,9% = dovoljan (2), 79%–86,9% = dobar (3), 87%–93,9% = vrlo dobar (4), 94%–100% = izvrstan (5).

Studenti trebaju položiti dva kolokvija (1. hrvatsko glagoljaštvo – teorijski dio; 2. uglata glagoljica i hrvatska ćirilica – transliteracija i transkripcija).

Položeni su kolokviji uvjet za pristup pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatički sustav staroslavenskoga jezika).

Redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri opravdana izostanka).

1. Stjepan Damjanović, Staroslavenski jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
2. Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. ili 22004.
3. Stjepan Damjanović i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
4. Josip Bratulić i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga – Srednji vijek, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

1. Josip Hamm, Staroslavenska gramatika, Zagreb, jedno od izdanja
2. Josip Hamm, Staroslavenska čitanka, Zagreb, jedno od izdanja
3. Josip Bratulić – Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća – 1. svezak: VIII.–XVII. stoljeće, Veda, Križevci, 2005.
4. Vera Blažević Krezić, Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. Zagreb: Matica hrvatska, 2020.
5. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Nova vita glagolitici: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi. Osijek, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.
6. Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
7. Stjepan Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
8. Nicolina TRUNTE, Staroslavenska riječ. Gramatika starocrkvenoslavenskoga jezika. Staroslavenski tekstovi. Staroslavensko nasljeđe u Hrvata. S njemačkoga preveo i predgovorom providio Zvonko PANDŽIĆ. Alfa, Zagreb 2021.

b) Prvi slavenski književni jezik i pismo

Josip Bratulić, Hrvatska glagoljica. Postanak, razvitak, značenje. Matica hrvatska, Zagreb 2022.

Uvid u rezultate studentske ankete