Staroslavenski jeziki 2

 

Naziv kolegija:
Staroslavenski jeziki 2
Šifra ISVU:
157527
Šifra MOZVAG:
HJZ01
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
30
0
0
Blažević Krezić, Vera
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Nastavak opisa staroslavenske gramatike (morfologija, sintaksa, leksik). Upoznavanje s hrvatskocrkvenostaroslavenskim jezikom (opis fonološkoga, morfološkoga, sintaktičkoga i leksičkoga sustava), odnosno trima jezičnim tipovima hrvatskoga staroslavenskog jezika: hrvatskocrkvenoslavenski (hrvatska inačica – redakcija staro(crkveno)slavenskog jezika), hrvatski (čakavski, kajkavski, štokavski), hrvatsko-staro(crkveno)slavenski. Predstavljanje najvažnijih liturgijskih, pravnih i književnih spomenika hrvatskoga srednjovjekovlja (kao i pisama kojima su ostvareni: glagoljica, hrvatska ćirilica i latinica) – temelj za nadograđivanje (znanja iz povijesti hrvatskoga jezika i hrvatske srednjovjekovne književnosti). Uputiti studente u prostornu i vremensku rasprostranjenost glagoljične, ćirilične i latinične pismenosti hrvatskoga srednjovjekovlja (i kasnije), ali i u vremensku i prostornu zastupljenost triju srednjovjekovnih jezika: latinskoga, staroslavenskoga (potom hrvatskocrkvenoslavenskoga i hrvatsko-staroslavenskoga) i starohrvatskoga. Opisati i jasno uspostaviti veze između triju jezičnih tipova hrvatskoga staroslavenskog jezika i žanrovske usmjerenosti tekstova koji su njima ostvareni (liturgijski, beletristički, pravni). Upoznati studente s doprinosom (pismovne, jezične, književne) hrvatske srednjovjekovne ćirilometodske baštine u formiranju i njegovanju kulturnoga i nacionalnoga identiteta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

  • izvoditi cjelovitu jezičnu analizu staroslavenskoga teksta,
  • opisati fonološki, morfološki, sintaktički i leksički sustav hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika,
  • razlikovati tri jezična tipa hrvatskog staroslavenskog jezika,
  • povezati jezične tipove hrvatskoga staroslavenskog jezika i žanrovsku usmjerenost tekstova (liturgijski, beletristički, pravni),
  • objasniti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske (književno-jezične i pismovne) kulture (ćirilometodsko naslijeđe u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi),
  • izvoditi transliteraciju i transkripciju staroslavenskih i hrvatskocrkvenoslavenskih glagoljičnih i ćiriličnih tekstova,
  • analizirati reprezentativne spomenike hrvatskoga srednjovjekovlja prema razinama grafetičkoga opisa,
  • samostalno pratiti znanstvenu i stručnu literaturu (raznovrsna literatura o književnojezičnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja – položaj i značaj glagoljične sastavnice, a potom i bosanične i latinične),

Sadržaj predmeta:

  1. Zamjenice u staroslavenskom jeziku (lične zamjenice: osobitost sklonidbe, supletivizam osnova, nelične zamjenice: tvrda i meka zamjenička deklinacija)
  2. Pridjevi u staroslavenskom jeziku: jednostavni i složeni oblik, stupnjevanje pridjeva – jednostavna i složena deklinacija
  3. Brojevi
  4. Participi u staroslavenskom jeziku
  5. Odabrane teme iz sintakse staroslavenskoga jezika
  6. Složena glagolska vremena
  7. Ćirilometodsko naslijeđe u hrvatskom srednjem vijeku
  8. Hrvatskocrkvenoslavenski jezik (periodizacija i spomenici; pismo i fonološki sustav; morfologija; sintaksa; leksik)
  9. Staroslavenski i starohrvatski u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima – tri jezična tipa hrvatskog staroslavenskog jezika: hrvatskocrkvenoslavenski odnosno hrvatska redakcija starocrkvenoslavenskoga jezika, hrvatski (čakavski, kajkavski, štokavski), hrvatsko-starocrkvenoslavenski jezik (liturgijski, pravni, beletristički tekstovi)
  10. Hrvatska pisma u srednjem vijeku – glagoljica, ćirilica, latinica (osobitosti grafije, tipovi pisma, prostorna i vremenska zastupljenost)
  11. Hrvatski srednjovjekovni glagoljični, ćirilični i latinični spomenici

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje
vježbe
(traženje i analiziranje primjera, rad na tekstu)
slušanje izlaganja, analiza primjera i uvježbavanje, rad na tekstu, ponavljanje, vježbanje izvoditi cjelovitu jezičnu analizu staroslavenskoga teksta aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe i zadaće)
pismeni i usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
vježbe (provjera – istraživanje pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, proučavanje (analiza) literature i/ili bilježaka, samostalna uporaba literature opisati fonološki, morfološki, sintaktički i leksički sustav hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika kontinuirano praćenje (pismena provjera –kolokvij)
aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije)
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
vježbe (izdvojiti prednosti i nedostatke, provjera – istraživanje – pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, proučavanje (analiza) literature i/ili bilježaka, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature razlikovati tri jezična tipa hrvatskog staroslavenskog jezika kontinuirano praćenje (pismena provjera –kolokvij)
aktivnost studenata u nastavi (rasprava, esej)
predavanje
vježbe (pisani zadaci – nastavni listići, rasprava)
slušanje izlaganja, vježbanje, ponavljanje, rasprava povezati jezične tipove hrvatskoga staroslavenskog jezika i žanrovsku usmjerenost tekstova (liturgijski, beletristički, pravni) kontinuirano praćenje (pismena provjera –kolokvij)
aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, rasprava)
usmeni ispit
predavanje
vježbe (traženje i analiziranje primjera, rad na tekstu, nastavni listići, rješavanje problema)
slušanje izlaganja, analiza primjera (i uvježbavanje), rad na tekstu, vježbanje, sustavno opažanje i rješavanje problema objasniti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske (književno-jezične i pismovne) kulture (ćirilometodsko naslijeđe u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi) aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe izlaganje i prezentacije, pismeno izvješće)
kontinuirano praćenje (pismena provjera –kolokvij)
usmeni ispit
vježbe (rad na tekstu, traženje i analiziranje primjera, rasprava) rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), vježbanje, rasprava izvoditi transliteraciju i transkripciju staroslavenskih i hrvatskocrkvenoslavenskih glagoljičnih i ćiriličnih tekstova pismeni ispit
usmeni ispit
aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, rasprava)
predavanje
vježbe (rad na tekstu, pisani zadaci – nastavni listići)
prepoznavanje spomenika)
slušanje izlaganja, rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), sustavno opažanje i zaključivanje analizirati reprezentativne spomenike hrvatskoga srednjovjekovlja prema razinama grafetičkoga opisa aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe)
pismeni ispit
usmeni ispit
samostalni zadaci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
vježbe (e-učenje)
proučavanje (analiza) literature, čitanje, analiza literature i uvježbavanje, e-učenje samostalno pratiti znanstvenu i stručnu literaturu (raznovrsna literatura o književnojezičnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja – položaj i značaj glagoljične sastavnice, a potom i bosanične i latinične) aktivnost studenata u nastavi (zadaci izvedbe, izlaganje i prezentacija, pismeno izvješće)
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pismeni ispit 1 0%
Usmeni ispit 1 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kontinuiranoga praćenja (dva kolokvija: 1. hrvatsko glagoljaštvo – teorijski dio; 2. uglata glagoljica i hrvatska ćirilica – transliteracija i transkripcija), aktivnosti u nastavi, pismenoga i usmenoga dijela završnoga ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 25% konačne ocjene čini ocjena iz dvaju kolokvija, 30% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga dijela završnoga ispita, a 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga dijela završnoga ispita. Položeni su kolokviji uvjet za pristupanje pismenom i usmenom dijelu završnoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene na kolokvijima te minimalno 70 ocjenskih bodova ili 70% ocjene na završnom ispitu.

Skala je ocjenjivanja za kolokvije sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Skala je ocjenjivanja za završni ispit (pismeni i usmeni dio) sljedeća: 70%–78,9% = dovoljan (2), 79%–86,9% = dobar (3), 87%–93,9% = vrlo dobar (4), 94%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti trebaju položiti dva kolokvija (1. hrvatsko glagoljaštvo – teorijski dio; 2. uglata glagoljica i hrvatska ćirilica – transliteracija i transkripcija).

Položeni su kolokviji uvjet za pristup pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatički sustav staroslavenskoga jezika).

Redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri opravdana izostanka).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Stjepan Damjanović, Staroslavenski jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
  2. Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. ili 22004.
  3. Stjepan Damjanović i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
  4. Josip Bratulić i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga – Srednji vijek, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Josip Hamm, Staroslavenska gramatika, Zagreb, jedno od izdanja
  2. Josip Hamm, Staroslavenska čitanka, Zagreb, jedno od izdanja
  3. Josip Bratulić – Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća – 1. svezak: VIII.–XVII. stoljeće, Veda, Križevci, 2005.
  4. Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
  5. Stjepan Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uvid u rezultate studentske ankete

Ostale informacije: