| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Lepeduš, Hrvoje | 30 |
0 |
15 |
Cilj kolegija jest upoznati studente s razvojem prirodnih znanosti te osnovnim idejama o živoj I neživoj prirodi, različitim pogledima o postanku života, te dati temeljna znanja o razvoju prirodoznanstvenog načina promišljanja.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Početci znanosti u staro doba - otkriće kovina, prvi pisanih recepti. Pregled grčke, egipatske aleksandrijske, kineske, indijske i arapske znanosti, zapadnoeuropska alkemije (do 13 st.), prirodoslovna baština srednjovjekovlja - prirodoslovna gledišta Demokrita, Hipokrata, Empedokla i Galena, nauk o počelima tvari, Aristotelova sistematika životinjskih vrsta i teorija o pretvorbi svojstava, te aktivnog principa oblikovanja prirode, Teofrastovi botanički spisi.
Renesansna znanost – A. Vesalius (prva moderna anatomija), Paracelsusova prirodoslovna i iatrokemijska gledišta, Agricolina mineraloška gledišta, počeci istraživačkih metoda putem eksperimenta i induktivnih pristupa (F. Bacon, G. Galilei, J. B van Helmont).
Novovjekovna znanost - Descartesovo mehanističko shvaćanje organizma, otkriće optoka krvi (W. Harvey),
Prosvjetiteljstvo - flogistonska teorije (disanje, gorenje, oksidacija, otkriće plinova, ekologija), Linneova binarna nomenklatura, sistematizacija bilja i životinja, komparativna biologija, Lamarckova teorija evolucije.
Novovjekovna znanost - prve organske sinteze, razvoj biokemije, Darwinova teorija evolucije, otkriće periodnog sustava elemenata, razvoj eksperimentalne fiziologije, otkrića enzima, klorofila, boja, kromosomska teorija nasljeđivanja. Razvoj moderne fizike – otkriće X-zraka, radioaktivnost, teorija relativnosti, nuklearna energija, kvantna mehanika, teorija kvantnog polja, Higgsov bozon.
Doprinos hrvatskih znanstvenika razvoju prirodoslovlja (H. Dalmatin, D. Istranin, P. Thaller, F. Petrić, J.F. Domin, R. Bošković, G. Peštalić, LJ. Mitterpacher, R. Visiani, N. Tesla…).
predavanja, seminari i radionice
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
| Predavanje Rasprava |
Istraživanje literature Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje u njihovom povijesnom kontekstu | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Predavanje Rasprava Seminarski rad |
Istraživanje literature Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
kritički analizirati dinamiku znanstvenih spoznaja u različitim prirodnim znanostima | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Referat Rasprava |
Istraživanje literature Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
Prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Predavanje Demonstracija Rasprava |
Istraživanje literature Demonstracija Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
Odabrati prikladne metode za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Predavanje Demonstracija Rasprava |
Istraživanje literature Demonstracija Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
organizirati istraživanje | aktivnost na nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, seminarski rad, usmeni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 0,25 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Referat | 0,4 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,2 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata (40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).
Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.
Ocjena se izračunava na sljedeći način:
(seminarski rad x 0,4) + (referat x 0,4) + (završni usmeni ispit x 0,2).
Primjer izračunavanja ocjene:
Seminarski rad – 4
referat – 5
završni usmeni ispit - 3
(4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2
Konačna ocjena 4,2 → vrlo dobar (4)
Studentska anketa.