Hrvatsko proljeće

Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrđenih znanja o događajima koji su prethodili Hrvatskom proljeću, međusobnom odnosu republika unutar Jugoslavije, političkom, gospodarskom i kulturnom položaju Hrvatske te posljedicama navedenih događaja na društveno-političko ozračje u Jugoslaviji.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti glavne događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-tih i početka 70-tih godina 20. stoljeća
• na temelju dostupne literature, osobito memoara izravnih sudionika Hrvatskog proljeća, analizirati i vrednovati najvažnije segmente društvenih, političkih i gospodarskih uzroka i poljedica Hrvatskog porljeća
• definirati položaj Jugoslavije u vrijeme hladnog rata s obzirom na njenu neutralnost i geostrateški položaj u graničnom području između dvaju vojno-političkih blokova – sve u kontekstu Hrvatskog proljeća
• argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za proučavano razdoblje nacionalne i svjetske povijesti

Kolegij analizira događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-ih i početka 70-ih godina 20. stoljeća poznatih pod sintagmom Hrvatsko proljeće. Uvodna predavanja temeljit će se na analizi događaja koji su prethodili Hrvatskom proljeću (smjena Aleksandra Rankovića, djelomična liberalizacija javnog mnijenja, studentski priosvjedi u Jugoslaviji i svijetu, ulazak mlađih kadrova u politiku…). U nastavku predavanja naglasak će biti na ulozi i međusobnom odnosu triju središnjica Hrvatskog proljeća: članovima SKH (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker…), studentom pokretu i Matici hrvatskoj. Neizostavna je i analiza odnosa Josipa Broza Tita prema navedenim događajima i njegova uloga u nastanku i razvoju Hrvatskog proljeća te njegovom konačnom slomu. Na završnim predavanjima dat će se i kratak osvrt na međunarodni položaj Jugoslavije u hladnoratovskom razdoblju, reakciju međunarodne javnosti na događaje u Jugoslaviji i sl.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, završni pisani ispit 55% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

1. S. Dabčević Kučar: ’71: hrvatski snovi i stvarnost, Zagreb, 1997.
2. M. Tripalo: Hrvatsko proljeće, Zagreb, 2001.
3. Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991, Zagreb, 2006.

1. Jure Bilić, ’71 koja je to godina, Zagreb, 1990.
2. Tihomir Ponoš, Na rubu revolucije studenti ’71., Zagreb 2007.
3. Hrvatsko proljeće 40 godina poslije, Zbornik radova, Zagreb, 2012.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.