Hrvatsko proljeće

 

Naziv kolegija:
Hrvatsko proljeće
Šifra ISVU:
164563
Šifra MOZVAG:
ID24
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Josipović Batorek, Slađana
30
0
0
Filipović, Sergej
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrđenih znanja o događajima koji su prethodili Hrvatskom proljeću, međusobnom odnosu republika unutar Jugoslavije, političkom, gospodarskom i kulturnom položaju Hrvatske te posljedicama navedenih događaja na društveno-političko ozračje u Jugoslaviji.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti glavne događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-tih i početka 70-tih godina 20. stoljeća
  • na temelju dostupne literature, osobito memoara izravnih sudionika Hrvatskog proljeća, analizirati i vrednovati najvažnije segmente društvenih, političkih i gospodarskih uzroka i poljedica Hrvatskog porljeća
  • definirati položaj Jugoslavije u vrijeme hladnog rata s obzirom na njenu neutralnost i geostrateški položaj u graničnom području između dvaju vojno-političkih blokova – sve u kontekstu Hrvatskog proljeća
  • argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za proučavano razdoblje nacionalne i svjetske povijesti

Sadržaj predmeta:

Kolegij analizira događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-ih i početka 70-ih godina 20. stoljeća poznatih pod sintagmom Hrvatsko proljeće. Uvodna predavanja temeljit će se na analizi događaja koji su prethodili Hrvatskom proljeću (smjena Aleksandra Rankovića, djelomična liberalizacija javnog mnijenja, studentski priosvjedi u Jugoslaviji i svijetu, ulazak mlađih kadrova u politiku…). U nastavku predavanja naglasak će biti na ulozi i međusobnom odnosu triju središnjica Hrvatskog proljeća: članovima SKH (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker…), studentom pokretu i Matici hrvatskoj. Neizostavna je i analiza odnosa Josipa Broza Tita prema navedenim događajima i njegova uloga u nastanku i razvoju Hrvatskog proljeća te njegovom konačnom slomu. Na završnim predavanjima dat će se i kratak osvrt na međunarodni položaj Jugoslavije u hladnoratovskom razdoblju, reakciju međunarodne javnosti na događaje u Jugoslaviji i sl.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje, grupna rasprava, analiza video-materijala, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti glavne događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-tih i početka 70-tih godina 20. stoljeća aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analize literature  čitanje i analiza literature, samostalna uporaba literature, slušanje izlaganja, sustavno opažanje na temelju dostupne literature, osobito memoara izravnih sudionika Hrvatskog proljeća, analizirati i vrednovati najvažnije segmente društvenih, političkih i gospodarskih uzroka i posljedica Hrvatskog proljeća aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
predavanje, grupna rasprava, analiza video-materijala, seminarsko izlaganje analiza literature, rasprava definirati položaj Jugoslavije u vrijeme hladnog rata s obzirom na njenu neutralnost i geostrateški položaj u graničnom području između dvaju vojno-političkih blokova – sve u kontekstu Hrvatskog proljeća aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
zadatak čitanja i analize literature, grupna rasprava, predavanje suradnja, aktivno sudjelovanje, analiza literature argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za proučavano razdoblje nacionalne i svjetske povijesti aktivnost studenata u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Aktivnost u nastavi 0,65 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Pismeni ispit 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, završni pisani ispit 55% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. S. Dabčević Kučar: ’71: hrvatski snovi i stvarnost, Zagreb, 1997.
  2. M. Tripalo: Hrvatsko proljeće, Zagreb, 2001.
  3. Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. Jure Bilić, ’71 koja je to godina, Zagreb, 1990.
  2. Tihomir Ponoš, Na rubu revolucije studenti ’71., Zagreb 2007.
  3. Hrvatsko proljeće 40 godina poslije, Zbornik radova, Zagreb, 2012.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: