Carstvo i papinstvo u srednjem vijeku

 

Naziv kolegija:
Carstvo i papinstvo u srednjem vijeku
Šifra ISVU:
164561
Šifra MOZVAG:
I411
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
30
0
0
Lovaš, Eldina
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima pružiti temeljna povijesna znanja međusobnih odnosa carstva i papinstva u srednjem vijeku, dati objašnjenja uzročno-posljedičnih veza među pojedinim povijesnim procesima i pojavama tijekom srednjeg vijeka, identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za crkvenu povijest i odnose carstva i papinstva u srednjem vijeku.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz kolegija student će moći:

  • razložiti temeljna znanja o karakteristikama i obilježjima carstva i papinstva u razdoblju srednjega vijeka
  • razložiti temeljne procese djelovanja najutjecajnijih crkvenih i svjetovnih osoba navedenog razdoblja
  • usporediti međusobne veze i odnose carstva i papinstva u srednjem vijeku
  • objasniti bitne odrednice crkvenog raskola, održavanih crkvenih sabora, osnivanja crkvenih redova, pojave reformatorskih ideja i ostalih obilježja crkvene povijesti toga vremena
  • vrednovati najvažnije izvore i literaturu navedenog kolegija

Sadržaj predmeta:

Crkveni raskol 1054. godine. Lateranski sabor i borba protiv laičke investiture, simonije, indulgencije i zadržavanje celibata. Veliki papa Grgur VII. i njegov diktat. Sukob papa i njemačkih careva od XI.-XIII. stoljeća. Osnivanje crkvenih redova (franjevaca, dominikanaca, templara, ivanovaca-hospitalaca, pavlina, jezuita i drugih). Vormski konkordat i kompromis pape i Henrika V. Odnos pape Aleksandra III. i Fridrika I. Barbarosse. Sukobi papa i francuskih kraljeva (Avinjonsko ropstvo). Odnosi papa i engleskih kraljeva (smrt Thomasa Becketta). Pojava reformatorskih ideja i stav crkve.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje razložiti temeljna znanja o karakteristikama i obilježjima carstva i papinstva u razdoblju srednjega vijeka aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje razložiti temeljne procese djelovanja najutjecajnijih crkvenih i svjetovnih osoba navedenog razdoblja aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje usporediti međusobne veze i odnose carstva i papinstva u srednjem vijeku aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje objasniti bitne odrednice crkvenog raskola, održavanih crkvenih sabora, osnivanja crkvenih redova, pojave reformatorskih ideja i ostalih obilježja crkvene povijesti toga vremena aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature vrednovati najvažnije izvore i literaturu navedenog kolegija usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Pismeni ispit 0 60%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,55 20%
Usmeni ispit 1,1 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Izrada seminarskog rada kao preduvjet za izlazak na usmeni ispit.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. August Franzen. (2004). Pregled povijesti Crkve. Kršćanska sadašnjost, Zagreb
  2. Hubert Jedin. (2003). Velika povijest Crkve. Kršćanska sadašnjost, Zagreb svesci III/1 i III/2, (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Pierre Chanu. (2002). Vrijeme reformi (Religijska historija i civilizacijski sistem). Verbum
  2. Mercier Jacques. (2001). Povijest Vatikana. Barbat
  3. Lelja Dobronić. (1984). Viteški redovi. Kršćanska sadašnjost, Zagreb
  4. Slavko Kovačić. (2004). Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku. Verbum
  5. Guy Bedouelle. (2004). Povijest Crkve. Kršćanska sadašnjost, Zagreb
  6. Enrico Cravetto. (2007). Povijest, svezak 6, Rani i razvijeni srednji vijek. Europapress holding
  7. Franjo Šanjek. (1996). Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Kršćanska sadašnjost, Zagreb

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati ispita i napisanih seminarskih radova za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenta o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju. Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: