Knjižnični programi i usluge za djecu i mlade

Upoznati studente s teorijskim spoznajama i pojavnim oblicima knjižničnih usluga i programa za djecu i mladež u svijetu i Hrvatskoj, a poglavito:

• pomoći studentima da razviju vještine za procjenu potreba, planiranje, ostvarivanje i evaluaciju programa i usluga za djecu i mladež u narodnim knižnicama
• osposobiti studente za praktičan rad na dječjim odjelima i odjelima za mladež u narodnim knjižnicama

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati teorijske spoznaje knjižničarstva za djecu i mladež
• razlikovati pojavne oblike knjižničnih usluga i programa za djecu i mladež
• procijeniti potrebe za programima i uslugama za djecu i mladež u narodnim knjižnicama
• napraviti plan razvoja programa i usluga za djecu i mladež u narodnim knjižnicama
• napraviti plan razvoja programa i usluga za djecu i mladež u narodnim knjižnicama
• vrjednovati programe i usluge za djecu i mladež u narodnim knjižnicama
• izvoditi programe i usluge na dječjim odjelima i odjelima za mladež u narodnim knjižnicama

Studenti se upoznaju s djelovanjem knjižnice za djecu i knjižnice za mladež  u okviru cjeline narodne knjižnice i s načinima prožimanja pedagoške, sociološke i kulturološke dimenzije knjižnice za djecu i mladež; odgoj za razvoj, demokraciju i globalno razumijevanje kao osnova programa i usluga za mlade korisnike; razvojne značajke dobi korisnika i njihov utjecaj na čitateljske interese, informacijske potrebe, pismenost i slobodno vrijeme; specifičnosti rada knjižnica za djecu i mladež s obzirom na dob korisnika (knjižnične usluge i programi za djecu predškolske, rane školske dobi i programi za tinejdžere); roditelji i prosvjetni djelatnici kao korisnici dječjih odjela; analiza potreba (aktualni i potencijalni korisnici); animacija potencijalnih korisnika za knjižnicu i čitanje (marketing; za djecu, za tinejdžere, za roditelje); planiranje usluga i programa za djecu i mladež.

Drugu cjelinu predstavljaju znanja vezana uz organizaciju rada, kontinuirane i povremene aktivnosti, prostorne i materijalne uvjete, specifičnosti uređenja, projekte model knjižnica, evaluaciju usluga i programa za djecu i mladež.

Treća se cjelina  bavi pitanjima vezanim uz čitanje, pismenost (različite vrste), obiteljsku pismenost – projekti i programi za poticanje i promicanje (u svijetu i u Hrvatskoj), informacijske potrebe i pristup informacijama za djecu i mladež, razvojnim pravima djeteta (Konvencija o pravima djeteta), slobodnim pristupom informacijama  i ograničenja (zakonska, tehnička i strateška rješenja; uspješnost i neuspješnost), potporom učenju i nastavnom procesu.

Četrvrta cjelina odnosi se na organizaciju i vrednovanje informacijske službe u odnosu na specifičnosti korisnika (izravnih – djece i posrednika – roditelja), informacijska pomagala za djecu, za tinejdžere, za roditelje, za prosvjetne djelatnike, specifičnosti programa i usluga za djecu i mladež s posebnim potrebama i u posebnim okolnostima, djelovanje knjižnice u lokalnoj zajednici s osobitostima knjižnice za djecu i knjižnica za mladež kao informacijskog središta lokalne sredine, identifikacijom partnera za suradnju, stvaranje mreže potpore djeci i mladima, kompetencijama i odgovornostima, te knjižničnim uslugama za djecu i mladež u međunarodnim smjernicama i u hrvatskim standardima.

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Pri utvrđivanju konačne ocjene, u  obzir se uzima sljedeće:

• aktivno sudjelovanje na predavanjima, seminarima i vježbama (sustavno praćenje preporučene literature) –  maksimalno 60 bodova
• samostalan rad – 60 bodova (minimalan broj bodova je 40)
• dva kolokvija – 80 bodova (maksimalno 40 bodova po kolokviju, a minimalno 25 bodova)
• Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179  (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

pohađanje predavanja, vježaba i seminara (70% minimalno), samostalan rad, kolokviji

1. Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju : Zbornik radova. Koprivnica, Hrvatsko čitateljsko društvo, 1999.
2. Noah, C. Steering kinds to solo navigation : Implementing internet service for young people. // Managing the Internet Controversy / ed. by Mark Smith. New York  : Neal-Schuman Publishers Inc., 2001, 83-101.
3. IFLA. Smjernice za knjižnične usluge za mladež. Zagreb : HKD, 2001.
4. Stričević, I. Dječja knjižnica ukorak s vremenom. // Dječja knjižnica za novo tisućljeće / uredila Ranka Javor. Zagreb : KGZ, 2001. Str. 6-11.
5. Stričević, I. Uloga obitelji u razvijanju čitateljske kulture djece predškolske dobi. // Kako razvijati kulturu čitanja /uredila Ranka Javor. Zagreb : KGZ, 1999. Str. 87-90.
6. Walter, V. A. Children and libraries : getting it right. American Library Association, 2001.

Preporučena:

1. Harten, W. EXIT – medinecentrum fur Jugendliche in Hamburg-Mummelmannsberg. // Bibliotheksinfo 7 (1997), 511-515
2. Kinnell, M. Far horizons: International perspectives on libraries and reading for teenagers. // International Review of Children's Literature and Librarianship, 9 (1994), 73-87.
3. Koren, M. The right to information – Too vague to be true? // Monitoring Children's Rights / ed. by E. Verhellen. The Netherlands : Kluwer Law International, 1996, 667-669
4. Programs for school-age youth in public libraries : report of a survey conducted for the DeWitt Wallace-reader's Digest Fund. Chicago : American Library Association, 1999.
5. Sabolović-Krajina, D. Uloga narodnih knjižnica u poticanju čitanja. // Međunarodno savjetovanje Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću: zbornik radova Međunarodnog savjetovanja. Varaždin : Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović, 1998. Str. 145-152.

Sustavno praćenje časopisa:

1. Hrčak : Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva od 1997. – 
2. Iz Hrvatskog centra za dječju knjigu – stalni prilog časopisa Zrno, od 1998. – 2002.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.