Hrvatska morfologija s morfonologijom

 

Naziv kolegija:
Hrvatska morfologija s morfonologijom
Šifra ISVU:
161706
Šifra MOZVAG:
NJ162
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - prevoditeljski smjer)
1.g., 2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mlikota, Jadranka
0
0
0
Glušac, Maja
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente:

  • s temeljnim pitanjima hrvatske morfološke norme, osobito s onim dijelovima koji su u previranju
  • s hrvatskom morfonologijom i razlikovnom ulogom morfonema u sklonidbi i sprezanju (razlikovna uloga gl. promjena)
  • sa sklonidbenim sustavom i sprezanjem hrvatskoga književnoga jezika
  • s nepromjenjivim riječima

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

Studente osposobiti

  • za samostalan i kritčki pristup morfološkoj hrvatskoj normi (osobito za valjanu normativnu prosudbu dvostrukosti (ili trostrukosti) u skolnidbi i sprezanju)
  • za samostalan i kritički pristup kroatističkoj jezikoslovnoj literaturi
  • za uspješno prevođenje s tuđega na hrvatski jezik

Sadržaj predmeta:

Morfologija i morfonologija, morfem/morfonem, oblična osnova i nastavak, fonološke i morfonološke alternacije, glasovne promjene u svezi s alomorfizmom u promjenjivih vrsta riječi. (alomorfizmi uvjetovani fonotaktičkim zakonima i povijesnim glasovnim promjenama)

Imenice, leksička i gramatička obilježja imenica (rod, broj, padež, živost); imenička sklonidba: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta, alomorfizam osnova i nastavaka.

Pridjevi, leksička i gramatička obilježja pridjeva (rod, broj, padež, stupnjevanje, određenost, neodređenost); pridjevno-zamjenička sklonidba; sklonidba i upotreba određenih pridjeva, sklonidba i upotreba neodređenih pridjeva, alomorfizam nastavaka: navesci; stupnjevanje, alomorfizam osnova i nastavaka. Zamjenice, leksička i gramatička obilježja; imeničke zamjenice, pridjevne zamjenice; osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, upitno-odnosne, neodređene.

Brojevi, redni i glavni, sklonidba brojeva, brojevne imenice i pridjevi. Glagoli, leksička obilježja glagola, gramatička obilježja glagola (osoba, rod, broj, vid, vrijeme, način, stanje, prijelaznost/ neprijelaznost/povratnost), glagolske osnove i nastavci, glagolska vremena, glagolski načini (indikativ, optativ, kondicional I. i II.,), glagolski pridjevi (radni i trpni), glagolski prilozi (prošli i sadašnj), aktivni i pasivni gl. oblici, glagolske vrste i razredi.

Prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice, modalne riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, analiza primjera slušanje izlaganja, analiza primjera, primjena naučenoga objasniti temeljne morfološke i morfonološke pojmove aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda povezati odnos među morfološkim jedinicama aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje opisati morfološki sustav u sinkornijskom presjeku aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit, samostalno istraživanje
diskusija, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak analiza primjera, dijaloška metoda, analiza izvora literature, aktivno sudjelovanje služiti se kroatističkom morfološkom jezikoslovnom literaturom aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit aktivnost studenata u nastavi, esej, samostalno istraživanje

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kolokvij

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,5 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Usmeni ispit 1,5 0%
Kolokvij 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ispit je pismeni i usmeni, prethode mu kolokviji. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu, kolokvirao i položio pismeni ispit s najvišom ocjenom, može biti oslobođen usmenoga dijela ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dalibor Brozović, Stjepan Babić, Stjepko Težak, Ivo Škarić, Glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, HAZU,  Zagreb, 2007.
  2. Skupina autora, Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje,  Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)
  3. S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Dopunska literatura:

  1. S. Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002.
  2. D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.
  3. Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999.
  4. S. Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Zagreb, 1991.
  5. S. Težak, Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Zagreb, 1999.
  6. S. Težak, Hrvatski naš (ne)podobni, Zagreb, 2004.
  7. S. Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Zagreb, 1991.
  8. S. Babić, Hrvatski jučer i danas, Zagreb, 1995.
  9. S. Babić, Hrvanja hrvatskoga, Zagreb, 2004.
  10. Iz navedenih se jezičnih savjetnika studentima preporučuju pojedini dijelovi odnoseći se na sadržaj predmeta.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa i praćenje uspješnosti studenata

Ostale informacije: