Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Jezikoslovlje | 2.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Aleksa Varga, Melita | 15 |
15 |
0 |
Paremiologija je znanost o poslovicama koja se u današnje vrijeme uvelike razvija te uključuje mnoga područja lingvistike. Glavni je cilj je ovoga kolegija studente upoznati s poviješću, sadržajima i ciljevima suvremenih paremioloških istraživanja te najvažnijim pitanjima i problematikom koja se spominje u znanstvenim radovima. Poseban je cilj kolegija studente upoznati s ulogom poslovica u nastavi stranih jezika, načinima njihovoga poučavanja, mogućnostima provođenja istraživanja o poznavanju i korištenju poslovica i antiposlovica.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Obradit će se sljedeći sadržaji: pojam i podrijetlo poslovica, kategorizacija poslovica, semantika poslovica, sintaksa poslovica, kognitivni aspekti poslovica, paremiološki minimum, paremiografija, antiposlovice, poslovice u nastavi jezika, korpusna istraživanja u paremiologiji, poslovice u medijima, poslovice u književnosti
predavanja, seminari i radionice
NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
seminarsko izlaganje, suradničko učenje, grupna rasprava | sustavno opažanje i zaključivanje | definirati poslovice sa semotičkoga, sintaktičkoga i kognitivnoga stajališta | aktivnosti studenata u nastavi |
suradničko učenje, grupna rasprava | analiza pročitane literature, sustavno opažanje i zaključivanje | objasniti povijest razvoja paremiologije | aktivnosti studenata u nastavi |
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak | sustavno opažanje i zaključivanje | objasniti što je to paremiološki minimum i optimum | aktivnosti studenata u nastavi, seminarski rad |
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački rad | sustavno opažanje i zaključivanje | definirati antiposlovice | aktivnosti studenata u nastavi, prezentacija |
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak | sustavno opažanje i zaključivanje | provesti paremiološko istraživanje | aktivnosti studenata u nastavi, seminarski rad |
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak | sustavno opažanje i zaključivanje | objasniti ulogu poslovica u nastavi stranoga jezika | aktivnosti studenata u nastavi, prezentacija |
Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,75 | 0% |
Pohađanje nastave | 1 | 0% |
Seminarski rad | 1,25 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata i ocjena iz seminarskoga rada: 30% konačne ocjene čini ocjena iz referata, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada.
Primjer oblikovanja konačne ocjene
Student je ostvario ocjenu 4 iz referata i 3 seminarskoga rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ref. x 0,3) + (prip. x 0,7).
U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:
(4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3.
Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).
Referat i seminarski rad se boduju i pretvaraju u postotke. Kod referata se ocjenjuje način prezentacije i sadržaj, a kod seminarskoga rada tehničke karakteristike, sadržaj, struktura rada, citiranje i navođenje stručne literature.
Bodovi se pretvaraju u ocjenu prema sljedećem načelu:
0%-74%=1
75%-84%=2
85%-92%=3
93%-95%=4
96%-100%=5
interna i studentska anketa