Uvod u tekstnu lingvistiku

 

Naziv kolegija:
Uvod u tekstnu lingvistiku
Šifra ISVU:
50759
Šifra MOZVAG:
OP15
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija obraditi gore navedene tematske cjeline, te se očekuje da će studenti moći:

  • razumjeti pojam teksta i tekstualnosti,
  • prepoznavati osnovna obilježja tekstnih vrsta,
  • prepoznavati temeljne pojmove i moći ih interpretirati na praktičnim primjerima,
  • kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke različitih definicija unutar ove discipline,
  • odabranu literaturu čitati i interpretiratis razumijevanjem kako bi usavršili vlastitu sposobnost razumijevanja i interpretacije teksta,
  • napisati seminar na odabranu ili zadanu temu i
  • uspješno kolokvirati obrađeno gradivo.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati i analizirati tekstne vrste u konkretnom jezičnom materijalu,
  • prepoznati funkcije teksta,
  • analizirati strukturu teksta i načine razvijanja teme,
  • definirati elemente koji tvore tekst,
  • opisati implicitno i eksplicitno ponavljanje teme u tekstu,
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa teksta i njegovih obilježja na konkretnom jezičnom materijalu.

Sadržaj predmeta:

Tekstna lingvistika pobuđuje veliko zanimanje kako lingvista tako i prevoditelja, te unutar lingvističke analize teksta na jednostavan i pristupačan način objašnjava temeljne pojmove suvremenih lingvističkih disciplina: pragmalingvistike, tekstne lingvistike i teorije govornih činova. Istovremeno, ona se oslanja na temeljne lingvističke znanosti, morfologiju i sintaksu te iz jedne nove perspektive pokazuje zainteresiranima put k suvremenom shvaćanju teksta kako lingvističke tako i informatičke i sociološke pojave. Ono što tekst odvaja od tradicionalne gramatike je to da je ponajprije on a ne rečenica shvaćen  kao osnovna jedinica. Nadalje, u ovakvomu je pristupu naglasak stavljen na praktično predstavljanje teksta te na razliku između strukture i funkcije teksta. Svoje mjesto u ovomu kolegiju imat će i vještina razumijevanja teksta što je jako bitno za studente stranoga jezika, budući da je većina njihove primarne a i sekundarne literature na stranim jezicima. Dotaći će se i pojmovi koji u modernom shvaćanju jezika igraju veliku ulogu a to su kontekst i koncept. Obradit će se i dosta tekstnih vrsta na kojima će se moći praktično primijeniti stečena znanja te na jednostavan i zanimljiv način naći vlastiti put k razumijevanju teksta.

Kolegij je osmišljen tako da se u prvomu dijelu seminara obrađuju teorijska polazišta, a u drugomu, praktičnom, dijelu radit će se na primjerima. U sklopu kolegija obradit će se sljedeće tematske jedinice: Pojam teksta: uporaba riječi «tekst» u svakodnevnom jeziku, Lingvistički pojam teksta: kako ga shvaća tekstna lingvistika, Analiza stukture teksta: rečenica kao osnovna tekstna jedinica; Pojam referencije i koreferencije, Tematski uvjeti koherentnosti teksta; Osnove razvijanja teme, Analiza funkcije teksta; Pojam funkcije teksta, Osnovne tekstne funkcije; Analiza na primjeru te Analiza tekstnih vrsta.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje predavanja, rasprava, slušanje seminarskog izlaganja, rasprava, zaključivanje, aktivno sudjelovanje analizirati tekstne vrste u konkretnom jezičnom materijalu aktivnost studenata u nastavi, izlaganje seminarskog rada, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje predavanja, rasprava, slušanje seminarskog izlaganja, rasprava, zaključivanje, aktivno sudjelovanje prepoznati funkcije teksta aktivnost studenata u nastavi, izlaganje seminarskog rada, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje predavanja, rasprava, slušanje seminarskog izlaganja, rasprava, zaključivanje, aktivno sudjelovanje analizirati strukturu teksta i načine razvijanja teme aktivnost studenata u nastavi, izlaganje seminarskog rada, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje predavanja, rasprava, slušanje seminarskog izlaganja, rasprava, zaključivanje, aktivno sudjelovanje objasniti elemente koji tvore tekst aktivnost studenata u nastavi, izlaganje seminarskog rada, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje predavanja, rasprava, slušanje seminarskog izlaganja, rasprava, zaključivanje, aktivno sudjelovanje opisati implicitno i eksplicitno ponavljanje teme u tekstu aktivnost studenata u nastavi, izlaganje seminarskog rada, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje predavanja, rasprava, slušanje seminarskog izlaganja, rasprava, zaključivanje, aktivno sudjelovanje samostalno terminološki opisati konkretni jezični materijal aktivnost studenata u nastavi, izlaganje seminarskog rada, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pismeni ispit 1,25 70%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 0,75 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjena iz usmene prezentacije seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju

Student je ostvario ocjenu 4 iz seminara i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,3) + (isp. x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Glovacki-Bernardi, Zrinjka: O tekstu. Školska knjiga, Zagreb, 2004
  2. Glovacki-Bernardi et al.: Uvod u lingvistiku. Školska knjiga, Zagreb, 2001
  3. Brinker, Klaus.: Linguistische Textanalyse. Erich Schmidt Verlag, Berlin, 2001

Dopunska literatura:

  1. Antos, G./H. P. Krings (Hrsg.): Die Zukunft der Textlinguistik. Tradition, Transformationen, Trends. Tübingen, 1997
  2. Coseriu, E..: Textlinguistik. Eine Einführung. Tübingen, 1980
  3. Dijk, T. A. van: Text and Context.  Explorations in the Semantics and Pragmatics of Discourse. London, New York, 1977.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

anketa, vođenje dnevnika nakon svakoga seminara

Ostale informacije: