Teorija jezika

• upoznavanje s temeljnim jezikoslovnim pojmovima,
• upućivati na temeljnu općejezičnu literaturu,
• razvijati logičko mišljenje i poticati samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja,
• stvoriti teorijski okvir koji se dovodi u vezu s drugim jezikoslovnim kolegijima tijekom studija.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati temeljne jezične pojmove,
• izdvojiti jezične porodice i predstavnike,
• razlikovati strukturne tipove jezika,
• analizirati morfemski sastav riječi,
• napraviti komponencijalnu analizu punoznačnih riječi,
• samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i koristiti se općejezičnom literaturom,
• razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički, generativni).

Jezik: svojstva; podrijetlo; glotogeneza, neverbalni kod i njegovo ujezičenje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolička djelatnost i jezik; razvoj i vrste pisma; jezični znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) – djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav – norma – govor; uloge jezika: jezik – mišljenje – stvarnost (Sapir-Whorf); jezične funkcije; općejezični zakoni: načelo jezične ekonomije; zališnost; raščlanjivost; jezično stvaralaštvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; jezik kultura; razine jezičnoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, semantika, leksikologija; sociolingvistika.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmenoga kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga kolokvija, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađati nastavu, sudjelovati u raspravi na seminarima, položiti 1 kolokvij, položiti pismeni ispit.

1. Zrinjka Glovacki-Bernardi, August Kovačec, Milan Mihaljević, Dieter W. Halwachs, Karl, Sornig, Christine Penzinger, Richard Schrodt, Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
2. Andrè Martinet, Osnove opće lingvistike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
3. Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
4. Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka, 1994.
5. Pavao Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.

1. Dalibor Brozović, Standardni jezik. Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
2. Coseriu, Eugenio, Teorija jezika i opća lingvistika, Disput, Zagreb, 2011.
3. Pierre Guiraud, Semiologija, Bigz, Beograd, 1975. (5. poglavlje »Društveni kodovi«, str. 89–105)
4. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008.
5. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (poglavlje »Identitet jezika«, str. 35–54)
6. Bertil Malmberg, Fonetika, Ivor, Zagreb, 1995. (Uvod; 5. poglavlje »Suglasnici«, str. 39–52).
7. Anita Peti-Stantić (ur.), Identitet jezika jezikom izrečen, Srednja Europa, Zagreb, 2008. (poglavlja: Damir Kalogjera, »Identiteti, standardizirani i nestandardizirani«; Ranko Matasović, »Jezik i identitet svugdje, osim na Balkanu«; Dubravko Škiljan, »Unutrašnje i vanjsko priznanje jezika«)
8. Neda Pintarić, Razvitak neverbalnog koda, Suvremena lingvistika, br. 43–44, Zagreb, 1997, str. 251–265.
9. Josip Užarević, Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, Zagreb, 1992, str. 308–331.
10. Škiljan, Dubravko U pozadini znaka, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (I. poglavlje: »Dvije, tri ili jedna semiologija«, str. 7–17)
11. Škiljan, Dubravko, Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, 1992. (poglavlja »Herodotova priča o najstarijem narodu i jeziku«, str. 7–12; »Jedno moguće čitanje Platonova Kratila«, str. 13–18)

Studentska anketa na razini Filozofskog fakulteta.