Teorija jezika

 

Naziv kolegija:
Teorija jezika
Šifra ISVU:
157529
Šifra MOZVAG:
HJD01
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznavanje s temeljnim jezikoslovnim pojmovima,
  • upućivati na temeljnu općejezičnu literaturu,
  • razvijati logičko mišljenje i poticati samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja,
  • stvoriti teorijski okvir koji se dovodi u vezu s drugim jezikoslovnim kolegijima tijekom studija.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati temeljne jezične pojmove,
  • izdvojiti jezične porodice i predstavnike,
  • razlikovati strukturne tipove jezika,
  • analizirati morfemski sastav riječi,
  • napraviti komponencijalnu analizu punoznačnih riječi,
  • samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i koristiti se općejezičnom literaturom,
  • razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički, generativni).

Sadržaj predmeta:

Jezik: svojstva; podrijetlo; glotogeneza, neverbalni kod i njegovo ujezičenje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolička djelatnost i jezik; razvoj i vrste pisma; jezični znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) – djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav – norma – govor; uloge jezika: jezik – mišljenje – stvarnost (Sapir-Whorf); jezične funkcije; općejezični zakoni: načelo jezične ekonomije; zališnost; raščlanjivost; jezično stvaralaštvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; jezik kultura; razine jezičnoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, semantika, leksikologija; sociolingvistika.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati temeljne jezične pojmove pismeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature izdvojiti jezične porodice i predstavnike pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
sustavno opažanje i zaključivanje, slušanje izlaganja, dijaloška metoda razlikovati strukturne tipove jezika pismeni ispit
kolokvij
seminarsko izlaganje
samostalni zadatak
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature analizirati morfemski sastav riječi pismeni ispit
kolokvij
seminarsko izlaganje
samostalni zadatak
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, analiza primjera napraviti komponencijalnu analizu punoznačnih riječi kolokvij
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i koristiti se općejezičnom literaturom pismeni ispit
kolokvij
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički, generativni) pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,3 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmenoga kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga kolokvija, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađati nastavu, sudjelovati u raspravi na seminarima, položiti 1 kolokvij, položiti pismeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Zrinjka Glovacki-Bernardi, August Kovačec, Milan Mihaljević, Dieter W. Halwachs, Karl, Sornig, Christine Penzinger, Richard Schrodt, Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
  2. Andrè Martinet, Osnove opće lingvistike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  3. Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
  4. Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka, 1994.
  5. Pavao Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.

Dopunska literatura:

  1. Dalibor Brozović, Standardni jezik. Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
  2. Coseriu, Eugenio, Teorija jezika i opća lingvistika, Disput, Zagreb, 2011.
  3. Pierre Guiraud, Semiologija, Bigz, Beograd, 1975. (5. poglavlje »Društveni kodovi«, str. 89–105)
  4. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008.
  5. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (poglavlje »Identitet jezika«, str. 35–54)
  6. Bertil Malmberg, Fonetika, Ivor, Zagreb, 1995. (Uvod; 5. poglavlje »Suglasnici«, str. 39–52).
  7. Anita Peti-Stantić (ur.), Identitet jezika jezikom izrečen, Srednja Europa, Zagreb, 2008. (poglavlja: Damir Kalogjera, »Identiteti, standardizirani i nestandardizirani«; Ranko Matasović, »Jezik i identitet svugdje, osim na Balkanu«; Dubravko Škiljan, »Unutrašnje i vanjsko priznanje jezika«)
  8. Neda Pintarić, Razvitak neverbalnog koda, Suvremena lingvistika, br. 43–44, Zagreb, 1997, str. 251–265.
  9. Josip Užarević, Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, Zagreb, 1992, str. 308–331.
  10. Škiljan, Dubravko U pozadini znaka, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (I. poglavlje: »Dvije, tri ili jedna semiologija«, str. 7–17)
  11. Škiljan, Dubravko, Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, 1992. (poglavlja »Herodotova priča o najstarijem narodu i jeziku«, str. 7–12; »Jedno moguće čitanje Platonova Kratila«, str. 13–18)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa na razini Filozofskog fakulteta.

Ostale informacije: