Metodika nastave povijesti II

Praktično osposobiti studente za izvođenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama primjenom suvremenih metoda i postupaka. Osposobljavanje za samostalno pripremanje nastave, što obuhvaća makroplan, mikroplan i nastavni sat. Pripremanje za ulogu nastavnika i razrednika. Učenje osnovnih elemenata vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Razvijanje osjećaja za stalnim inovacijama u izvođenju i pripremi nastave.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• povezivati stečeno znanje o povijesti i teorijsko znanje o metodici s praktičnim nastavnim radom u školi
• interpretirati problem prijenosa znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama te njihova sintetiziranja
• inovativno osmisliti suvremeni nastavni sat
• osmisliti nastavni sat primjenom odgovarajućih nastavnih metoda i načela te izvora znanja i oblika rada
• samostalno osmisliti pripremu za nastavni sat za osnovnu i srednju školu

Na predavanjima će se detaljno objašnjavati sve etape nastavnog procesa. Svi dijelovi sata bit će objašnjeni i oprimjereni, stalnom usporedbom tradiocionalnog i modernog pristupa nastavi, uz sve moguće inačice izvođenja pojedine etape sata. Dok će studenti morati samostalno pripremati i osmišljavati nastavne sate i za osnovnu i srednju školu. Tijekom seminarske nastave, studenti će osmisliti i praktično izvoditi pred kolegama sate, napisati pripremu i mikropla za određenji mjesec, nakon čega će uslijediti rasprava kojom će si studenti međusobno ukazivati na pogreške ili davati savjete. Nadalje će se detaljno upoznati s obvezama nastavnika koja ne obuhvaćaju sam nastavni proces, kao što je razredništvo, popunjavanje pedagoške dokumentacije, suradnja s institucijama, papirologija. Poseban naglasak bit će na ocjenjivanju, problemima i nedostatcima, te upoznavanje imenika i dnevnika i njihovo pravilno ispunjavanje. Studenti će uz predavanja praktično primijeniti teorijsko znanje stečeno na kolegiju Metodika nasatve povijesti I, samostalno osmišljavajući i izvodeći nastavu pred kolegama, s naglaskom na suvremenom pristupu i inovativnosti.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Portfolio, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je usmeni ispit, a na pismeni ispit student izlazi ukoliko ne položi pismeni dio ispita putem kolokvija. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 15%

seminarski rad 15%

samostalni zadaci 20%

kolokvij/pismeni ispit 30%

usmeni ispit 20%

1. M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja-Metodički priručnik za nastavnike povijesti, Zagreb, 2014.
2. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968.
3. I. Rendić-Miočević, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
4. I. Rendić-Miočević, Učenik – istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti, drugo, izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2005.
5. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006.
6. D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
7. Metodički priručnici za nastavnike za osnovne i srednje škole
8. Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu i srednju školu
9. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi
10. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

1. Časopisi: Povijest u nastavi, Život i škola, Metodički ogledi, Metodički obzori
2. M. Matijević – D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
3. R. Stradling, Nastava povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.

Prate se rezultati osmišljenih nastavnih sati i napisanih nastavnih priprema i otvorenost studentata prema novim oblicima podučavnaja te njihovoj kritičnosti prema radu i samousavršavanju. Prate se rezultati aktivnosti na satima i seminarima kao pokazatelj kvalitete rada nastavnika.