Metodika nastave povijesti II

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave povijesti II
Šifra ISVU:
161679
Šifra MOZVAG:
D105
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
30
0
0
Filipović, Sergej
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Praktično osposobiti studente za izvođenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama primjenom suvremenih metoda i postupaka. Osposobljavanje za samostalno pripremanje nastave, što obuhvaća makroplan, mikroplan i nastavni sat. Pripremanje za ulogu nastavnika i razrednika. Učenje osnovnih elemenata vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Razvijanje osjećaja za stalnim inovacijama u izvođenju i pripremi nastave.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • povezivati stečeno znanje o povijesti i teorijsko znanje o metodici s praktičnim nastavnim radom u školi
  • interpretirati problem prijenosa znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama te njihova sintetiziranja
  • inovativno osmisliti suvremeni nastavni sat
  • osmisliti nastavni sat primjenom odgovarajućih nastavnih metoda i načela te izvora znanja i oblika rada
  • samostalno osmisliti pripremu za nastavni sat za osnovnu i srednju školu

Sadržaj predmeta:

Na predavanjima će se detaljno objašnjavati sve etape nastavnog procesa. Svi dijelovi sata bit će objašnjeni i oprimjereni, stalnom usporedbom tradiocionalnog i modernog pristupa nastavi, uz sve moguće inačice izvođenja pojedine etape sata. Dok će studenti morati samostalno pripremati i osmišljavati nastavne sate i za osnovnu i srednju školu. Tijekom seminarske nastave, studenti će osmisliti i praktično izvoditi pred kolegama sate, napisati pripremu i mikropla za određenji mjesec, nakon čega će uslijediti rasprava kojom će si studenti međusobno ukazivati na pogreške ili davati savjete. Nadalje će se detaljno upoznati s obvezama nastavnika koja ne obuhvaćaju sam nastavni proces, kao što je razredništvo, popunjavanje pedagoške dokumentacije, suradnja s institucijama, papirologija. Poseban naglasak bit će na ocjenjivanju, problemima i nedostatcima, te upoznavanje imenika i dnevnika i njihovo pravilno ispunjavanje. Studenti će uz predavanja praktično primijeniti teorijsko znanje stečeno na kolegiju Metodika nasatve povijesti I, samostalno osmišljavajući i izvodeći nastavu pred kolegama, s naglaskom na suvremenom pristupu i inovativnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
rasprava o esejskoj temi
 
studentsko izlaganje, oblikovanje esejskog rada povezivati stečeno znanje o povijesti i teorijsko znanje o metodici s praktičnim nastavnim radom u školi;
 
istraživanje, pismeni ispit
predavanje, zadatak čitanja, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, razgovor, postavljanje problema interpretirati problem prijenosa znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama te njihova sintetiziranja;
 
aktivnost na nastavi, pismeni ispit
suradničko učenje, čitanje i analiza primjera simulacija, rješavanje problema, inovativno osmisliti suvremeni nastavni sat aktivnost na nastavi
individualni i grupni rad vježbanje, simulacija, pismeno izražavanje osmisliti nastavni sat primjenom odgovarajućih nastavnih metoda i načela te izvora znanja i oblika rada;
 
pismeni ispit
samostalni studentski rad, pisanje, usmeno izlaganje, pismeno izražavanje samostalno osmisliti pripremu za nastavni sat za osnovnu i srednju školu
 
pisana priprema

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,9 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je usmeni ispit, a na pismeni ispit student izlazi ukoliko ne položi pismeni dio ispita putem kolokvija. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 15%

seminarski rad 15%

samostalni zadaci 20%

kolokvij/pismeni ispit 30%

usmeni ispit 20%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja-Metodički priručnik za nastavnike povijesti, Zagreb, 2014.
  2. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968.
  3. I. Rendić-Miočević, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
  4. I. Rendić-Miočević, Učenik – istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti, drugo, izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2005.
  5. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006.
  6. D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
  7. Metodički priručnici za nastavnike za osnovne i srednje škole
  8. Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu i srednju školu
  9. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi
  10. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Dopunska literatura:

  1. Časopisi: Povijest u nastavi, Život i škola, Metodički ogledi, Metodički obzori
  2. M. Matijević – D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
  3. R. Stradling, Nastava povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati osmišljenih nastavnih sati i napisanih nastavnih priprema i otvorenost studentata prema novim oblicima podučavnaja te njihovoj kritičnosti prema radu i samousavršavanju. Prate se rezultati aktivnosti na satima i seminarima kao pokazatelj kvalitete rada nastavnika.

Ostale informacije: