Uvod u studij književnosti

 

Naziv kolegija:
Uvod u studij književnosti
Šifra ISVU:
157516
Šifra MOZVAG:
HKI04
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rem, Goran
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi nastave kolegija Uvod u studij književnosti: stjecanje znanja o mjestu književnosti u jezičnom, kulturološkom i ukupnom umjetničkom prostoru i mjestu studija književnosti u usustavljivanju stručne spoznaje o obrazovnom nizu podataka – koji osvjetljava temeljnu baštinsku kroatističku spoznaju 20. stoljeća prema kojoj je književnost umjetnost riječi.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti projektivnost književnih tvrdnji o djelovanju jezika,
  • identificirati povijesno mjesto književnosti u odnosu na druge vrste jezične djelatnosti i druge umjetnosti,
  • preispitati ulogu književnosti u medijskoj suvremenosti i ukupnome kulturološkom okružju,
  • kritički prezentirati razlike između knjige kao papirnatoga i elektroničkog medija.

Sadržaj predmeta:

Prvi tjedan

Uvod u kolegij, određivanje sadržaja i ciljeva predmeta, definiranje načina rada na predavačkim i seminarskim dijelovima nastave, pripreme za seminar – metodologija stručnog rada, podjela tema prvoga kruga seminara, uvid u literaturu

Drugi tjedan

Krugovi hrvatske književnosti, renesansni, časopisni i povijesni, regijski i kontekstni

Treći tjedan

Književne tvrdnje o jeziku, strategije časopisa Umjetnost riječi i Tema

 

Četvrti tjedan

Književnost, jezik književnosti i likovne umjetnosti

Peti tjedan

Književnost i film, filozofija kinokulture i filmozofija

Šesti tjedan

Književnost i glazba

Sedmi tjedan

Književnost i novo/medijska umjetnost

Osmi tjedan

Smrt autora

Deveti tjedan

Pristup pjesništvu jezika

Deseti tjedan

Tekst i pismo

Jedanaesti tjedan

Pismo Damira Miloša

Dvanaesti tjedan

Neohumanizam

Trinaesti tjedan

Scena pisma i shvaćanje medijske – postmedijske pismenosti

Četrnaesti tjedan

Postmoderna etika i estetika

Petnaesti tjedan

Sinteza gradiva

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanja
samostalni zadatci
pisano reproduciranje gradiva, usmeno izlaganje objasniti projektivnost književnih tvrdnji o djelovanju jezika pismeni ispit
usmeni ispit
predavanja
multimedija i mreža
samostalni zadatci
rasprava, rješavanje problemskih pitanja, usmeno izlaganje identificirati povijesno mjesto književnosti u odnosu na druge vrste jezične djelatnosti i druge umjetnosti kontinuirana provjera znanja
pismeni ispit
usmeni ispit
terenska nastava
seminari i radionice
samostalni zadatci
mentorski rad
usmjerena analiza predložaka, samostalna pisana analiza predložaka, rasprava, usmeno izlaganje preispitati ulogu književnosti u medijskoj suvremenosti i ukupnome kulturološkom okružju kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit
seminari i radionice
samostalni zadatci
mentorski rad
izrada materijala za usmeno izlaganje, samostalna pisana analiza predložaka, rasprava, usmeno izlaganje kritički prezentirati razlike između knjige kao papirnatoga i elektroničkog medija kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Pismeni ispit 0,3 0%
Usmeni ispit 0,3 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir zadatci na nastavi, izlaganje i pisana inačica seminarskog rada, kolokvij i završni usmeni ispit: 30% konačne ocjene čini ocjena iz zadataka na nastavi, 20% ocjena iz seminarskog rada, 30% ocjena iz kolokvija, 20% ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Sve su sastavnice nastave obvezne: predavanja s aktivnim dijaloškim modelom, seminari – pisani i usmeni, lektirske obveze te kolokviji uz osobni pristup preuzimanja ukupnog vrjednosnog podatka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Siniša Glavašević, Priče iz Vukovara, Matica hrvatska, Zagreb 1992.
  2. Jean-François Lyotard, Postmoderna protumačena djeci, August Cesarec, Zagreb, 1990, str. 35–92.
  3. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011, str. 20–68.
  4. Zdenko Škreb, Studij književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1976, str. 8–60.
  5. Uvod u studij kroatistike, zbornik radova studenata kroatistike, ur. studenti Vera Crljen, Ivana Drempetić, Ivana Draganić, Kristina Gajec, Igor Rogina, Janko Rončević, Pedagoški fakultet, Osijek, 1995.

Dopunska literatura:

  1. Dubravka Oraić Tolić, Dvadeseto stoljeće u retrovizoru, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
  2. Marijan Krivak, Suvremenost(i), Filozofski fakultet, Osijek, 2012.
  3. Vlastimir Kusik, Adresa, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007.
  4. Pavao Vuk Pavlović, Filozofija odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996.
  5. Ante Stamać, Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: