Uvod u studij književnosti

Ciljevi nastave kolegija Uvod u studij književnosti: stjecanje znanja o mjestu književnosti u jezičnom, kulturološkom i ukupnom umjetničkom prostoru i mjestu studija književnosti u usustavljivanju stručne spoznaje o obrazovnom nizu podataka – koji osvjetljava temeljnu baštinsku kroatističku spoznaju 20. stoljeća prema kojoj je književnost umjetnost riječi.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti projektivnost književnih tvrdnji o djelovanju jezika,
• identificirati povijesno mjesto književnosti u odnosu na druge vrste jezične djelatnosti i druge umjetnosti,
• preispitati ulogu književnosti u medijskoj suvremenosti i ukupnome kulturološkom okružju,
• kritički prezentirati razlike između knjige kao papirnatoga i elektroničkog medija.

Prvi tjedan

Uvod u kolegij, određivanje sadržaja i ciljeva predmeta, definiranje načina rada na predavačkim i seminarskim dijelovima nastave, pripreme za seminar – metodologija stručnog rada, podjela tema prvoga kruga seminara, uvid u literaturu

Drugi tjedan

Krugovi hrvatske književnosti, renesansni, časopisni i povijesni, regijski i kontekstni

Treći tjedan

Književne tvrdnje o jeziku, strategije časopisa Umjetnost riječi i Tema

Četvrti tjedan

Književnost, jezik književnosti i likovne umjetnosti

Peti tjedan

Književnost i film, filozofija kinokulture i filmozofija

Šesti tjedan

Književnost i glazba

Sedmi tjedan

Književnost i novo/medijska umjetnost

Osmi tjedan

Smrt autora

Deveti tjedan

Pristup pjesništvu jezika

Deseti tjedan

Tekst i pismo

Jedanaesti tjedan

Pismo Damira Miloša

Dvanaesti tjedan

Neohumanizam

Trinaesti tjedan

Scena pisma i shvaćanje medijske – postmedijske pismenosti

Četrnaesti tjedan

Postmoderna etika i estetika

Petnaesti tjedan

Sinteza gradiva

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir zadatci na nastavi, izlaganje i pisana inačica seminarskog rada, kolokvij i završni usmeni ispit: 30% konačne ocjene čini ocjena iz zadataka na nastavi, 20% ocjena iz seminarskog rada, 30% ocjena iz kolokvija, 20% ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Sve su sastavnice nastave obvezne: predavanja s aktivnim dijaloškim modelom, seminari – pisani i usmeni, lektirske obveze te kolokviji uz osobni pristup preuzimanja ukupnog vrjednosnog podatka.

1. Siniša Glavašević, Priče iz Vukovara, Matica hrvatska, Zagreb 1992.
2. Jean-François Lyotard, Postmoderna protumačena djeci, August Cesarec, Zagreb, 1990, str. 35–92.
3. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011, str. 20–68.
4. Zdenko Škreb, Studij književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1976, str. 8–60.
5. Uvod u studij kroatistike, zbornik radova studenata kroatistike, ur. studenti Vera Crljen, Ivana Drempetić, Ivana Draganić, Kristina Gajec, Igor Rogina, Janko Rončević, Pedagoški fakultet, Osijek, 1995.

1. Dubravka Oraić Tolić, Dvadeseto stoljeće u retrovizoru, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
2. Marijan Krivak, Suvremenost(i), Filozofski fakultet, Osijek, 2012.
3. Vlastimir Kusik, Adresa, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007.
4. Pavao Vuk Pavlović, Filozofija odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996.
5. Ante Stamać, Antologija hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

Studentska anketa.